Na prvom panelu simpozija pobliže ćemo sagledati veze uspostavljene u prošlosti, posebno one oblikovane kroz Pokret nesvrstanih između Jugoslavije i arapskog svijeta, istodobno promišljajući filmski rad koji progovara iz dijaspore i geografija koje su danas razdvojene.

Škola intervencija eksperimentalna je obrazovna platforma u Palestini s ciljem razvijanja prostora za suradnje tako što okuplja nezavisne prakse uzajamnog učenja.

Drugog dana okrenut ćemo se suvremenim uvjetima ovih geografija, promatrajući procese njihove periferijalizacije i povijesne, političke i ekonomske sile koje ih nastavljaju proizvoditi. Pitanje drugog panela bit će kako ta znanja preživljavaju danas: koje su veze održane, koje su prekinute ili izbrisane, te koji nas oblici borbe, imaginacije i kulturnog rada još uvijek povezuju.

Čuvena libanonska redateljica Heiny Srour održat će masterclass pod naslovom Snimanje pionirskih filmova u kojem će nas provesti kroz svoj mozaični opus sastavljen od rijetko prikazivanih i često zabranjivanih filmova koji povezuju antikolonijalnu borbu, feminističku perspektivu i revolucionarnu političku imaginaciju.

Završnog dana simpozija okrenut ćemo se spekulaciji i zamišljanju novih mogućnosti buduće suradnje. Krenut ćemo od vrlo praktičnog pitanja: što zapravo možemo raditi zajedno; kako možemo dijeliti resurse, znanja, infrastrukture, programe, prostore i oblike podrške između ovih geografija.

Stipendirana radionica borbenog filma Slika pripada onima koji s njom rade koju su u 2026. vodile Karla Crnčević i Dina Pokrajac bila je namijenjena filmskim i migrantskim radnicima_ama te izbjeglicama.

Ovo izlaganje govori o zanemarenom središtu, što će reći ljudima, društvenim odnosima i konačno svjesnosti, kako bi se identificiralo što je izostavljeno i što je na kocki za radnike u današnjem preoblikovanju paketa zakonskih mjera o umjetnoj inteligenciji.

Ovo predavanje istražuje rad i moć koju sintetičke slike ostvaruju onkraj realizma i vjerodostojnosti.

Na koji način angažman s materijalnim tragovima radikalnih društvenih pokreta, kao dio relacijske estetske strategije, može otvoriti nove načine promišljanja i djelovanja protiv materijalnog i simboličkog nasilja kapitalizma?

Otpori UI kapitalizmu, koji se odvijaju uz pokrete protiv društvene nejednakosti i ekološkog uništenja te su s njima povezani, sada su važna manifestacija kolektivne kontramoći protiv vladajućeg poretka.

Naša suvremena sveučilišta postoje u vihoru financijskih i menadžerskih sila. U toj oluji, umjetna inteligencija ne predstavlja ništa novo. Ona je arhaična obrazovna tehnologija, jednostavan stroj i oblik kapitala, omogućujući supsumciju akademskog rada i proizvodnju golemog raspona obrazovnih roba za profit.

Ovo predavanje kreće od povijesne skice manosfere do sadašnjosti, u kojoj je postepeno ušla u mainstream putem društvenih medija, kako u politici tako i u široj kulturi. Zatim donosi psihoanalitičko tumačenje psihodinamike manosfere i bavi se pitanjem u kakvom odnosu stoji sa suvremenim strukturnim krizama.

Ovaj panel isprepliće prakse arhitekture, pokreta, umjetnosti u zajednici i kritičke pedagogije kako bi otpor prizvao i gradio kao življenu, afektivnu, djelatnu praksu koja se ostvaruje kroz tijela, prostore i odnose. To čini iz pune svjesnosti kontinuirane brutalizacije Palestine, gdje nasilni rezovi rascjepljuju zemlju i ostavljaju je da krvari kroz vrijeme i generacije.

Knjiga Kaljenje identiteta: Autobiografija i priča o demokratskoj ljevici u dvije države autora Bogdana Denića (1929. – 2016.) svjedoči o životu oblikovanom na raskršću zemalja, jezika i ideologija.

Ovo izlaganje predlaže ispitivanje naglog porasta financijske vrijednosti UI povezanih dionica i kapitalnih izdataka za UI povezanu imovinu kroz gledište teorije krize prekomjerne akumulacije te raspravlja o specifičnostima ove UI groznice (rush) u svjetlu debate o intelektualnom monopolu i tehnofeudalnom trendu u prekasnom (too late) kapitalizmu.

Znači li uspon Big Techa doista povratak povijesti unatrag? Postoje li dobri razlozi vjerovati da se platformni kapitalizam preobrazio u društveni poredak nalik feudalizmu? Ili je tehno-feudalizam tek moćna metafora za monopolistički kapitalizam u digitalnom obliku? To su pitanja kojima će se baviti ovaj panel.

Predstavljanje zbornika Pojačana eksploatacija u okviru 19. Subversive Festivala.

Od Palestine to do Irana do Libanona, Bliski istok se nalazi u centru sve šire planetarne krize. Ovo predavanje će rekonstruirati kako je regija uvučena u stvaranje suvremenog kapitalizma i uspon američke moći od sredine 20. stoljeća nadalje.

Vrtoglavi razvoj digitalne tehnologije, pogotovo zapanjujući uspon UI, prisiljava nas na ponovno promišljanje Gramscijeve slavne tvrdnje da su svi ljudi intelektualci, ali da nemaju svi u društvu funkciju intelektualaca.

Na Dan državnosti, u subotu 30.5. od 12 sati u KIC-u održat će se finissage izložbe Dizajn, socijalizam, modernizam i promocija knjige Dejana Kršića Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije: Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovića, objavljene u izdanju Udruge Bijeli val.

Penetracija platformskog rada u Hrvatsku i njegove nagle promjene radne regulacije razotkriva duboke pukotine na sjecištu radničkih prava, iregularizacije rada i boravišnog statusa, rasiziranog nasilja te slabe infrastrukture podrške radnicima.

Predavanje će razmotriti nasljeđe Praxis filozofije iz perspektive jednog od njenih najvažnijih koncepata, „mišljenja revolucije“.