BEGIN:VCALENDAR
VERSION:2.0
PRODID:-//Dokukino KIC - Kino sa stavom - ECPv6.8.1//NONSGML v1.0//EN
CALSCALE:GREGORIAN
METHOD:PUBLISH
X-ORIGINAL-URL:https://dokukino.net
X-WR-CALDESC:Events for Dokukino KIC - Kino sa stavom
REFRESH-INTERVAL;VALUE=DURATION:PT1H
X-Robots-Tag:noindex
X-PUBLISHED-TTL:PT1H
BEGIN:VTIMEZONE
TZID:UTC
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0000
TZOFFSETTO:+0000
TZNAME:UTC
DTSTART:20260101T000000
END:STANDARD
END:VTIMEZONE
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260507T190000
DTEND;TZID=UTC:20260507T220000
DTSTAMP:20260603T123010
CREATED:20260429T080846Z
LAST-MODIFIED:20260429T081256Z
UID:26945-1778180400-1778191200@dokukino.net
SUMMARY:Trnjanski kresovi: La Predstava & promocija knjige Zidovi pamte
DESCRIPTION:U četvrtak 7. svibnja u 19 sati očekuje nas program u sklopu Trnjanskih kresova\, uz projekciju filma La Predstava Tea Morosina i Erica Ušića te promociju knjige Zidovi pamte: Vizualna etnografija političkih grafita iz Drugog svjetskog rata i poraća u Istri Erica Ušića. Uslijedit će i prigodni razgovori s redateljima filma La Predstava\, uz moderiranje filmske kritičarke Višnje Pentić\, odnosno s autorom knjige Ušićem i povjesničarkom umjetnosti Sanjom Horvatinčić. \n  \nLA PREDSTAVA (r. Teo Morosin & Eric Ušić\, 2023\, 46′) \nFilm prati kazališnu družinu Pokreta otpora koja tijekom rata obilazi pretežno napuštena sela i svojim predstavama metaforički prenosi istinu o ratu. Vođa družine je Rino\, talentirani glumac i avangardni dramaturg opterećen dilemama o smislu teatra i umjetnosti. Iako im je u neprijateljskom napadu izgorjela pozornica te unatoč nerazumjevanju publike za njihovu predstavu\, Rino i družina nastavljaju svoju misiju. Mlada kurirka Ana\, koja je u ljubavnoj vezi s Rinom\, saznaje za veliku neprijateljsku ofenzivu i biciklom pokušava sustići družinu kako bi ih obavijestila o nadolazećoj opasnosti. \nDirektor fotografije: Michele Bulešić \nGlazba: Marino Morosin \nUloge: Marino Morosin\, Vanda Velagić\, Edi Smoljan\, Jordi Faris\, Eric Ušić\, Bruna Nedoklan\, Oleg Morović\, Daria Morosin\, Ivan Šaravanja\, Emir Mulalić\, Eric Derocchi\, Sandra Vučetić\, Tibor Marko Jakulić\, Dean Faris\, Luka Marković\, Ljubica Brščić\, Ervin Rihić\, Diego Babić\, Sanda Voloder\, Mariana Krajcar\, Monika Berečić\, Almir Karaman\, Ana Predan\, Koviljka Ljuština\, Luka Malvić\, Teo Černi\, Matijas Kozić\, Teo Morosin\, Etore Kocijančić (glas) \n  \nZidovi pamte: Vizualna etnografija političkih grafita iz Drugog svjetskog rata i poraća u Istri \nIzdavač: Srednja Europa\, 2024. \nTijekom i nakon Drugog svjetskog rata\, tisuće političkih grafita ispisivane su diljem Istre\, pogranične regije koja je na kraju rata bila predmet spora između postfašističke Italije i socijalističke Jugoslavije. Pisani uglavnom od strane mladih antifašista i aktivista Komunističke partije Jugoslavije\, ovi natpisi služili su kao sredstvo otpora i komunikacije\, ali i kao način simboličkog označavanja teritorija u razdoblju poslijeratnih geopolitičkih promjena\, kada su zidovi regije bili prekriveni projugoslavenskim\, komunističkim i nacionalnim sloganima i simbolima. Danas su stotine tih natpisa još uvijek vidljive na starim zidovima istarskih sela i gradova\, čineći jedinstven\, ali uglavnom zanemaren memorijski krajolik i svojevrsni kontra-arhiv. \nKombinirajući povijesne\, antropološke i vizualne metode\, knjiga Zidovi pamte istražuje istarske grafite koje je autor dokumentirao kroz višegodišnji terenski rad\, rekonstruirajući njihov povijesni kontekst – s posebnim naglaskom na iskustva autorica i autora grafita – te promišljajući njihova značenja u suvremenom postjugoslavenskom krajoliku. \n  \nEric Ušić je poslijedoktorand na Filozofskom fakultetu u Rijeci (Odsjek za kulturalne studije)\, gdje radi na istraživačkom projektu MEMPOP. Doktorirao je na Fakultetu za društvene znanosti u Ljubljani (Balkanski studiji). Njegov rad smješten je na sjecištu kulturnih studija\, studija sjećanja i povijesne antropologije. U svojim istraživanjima fokusira se na kulture sjećanja u sjevernojadranskom pograničnom prostoru i širem postjugoslavenskom kontekstu\, s posebnim naglaskom na međuodnose popularne kulture\, vizualnih praksi i memorijskih krajolika. Izvan akademskog rada aktivan je na kulturnoj sceni u Istri\, gdje organizira filmske radionice za mlade\, izložbe i druga kulturna događanja\, kao i tematske šetnje posvećene antifašizmu. \nKao član kolektiva Novi vodnjanski filmski fal i udruge La Udruga\, jedan je od organizatora Vodnjan film festivala u Fažani film festivala (VFFuFFF)\, te je koautor dvaju igranih filmova\, The Girl in the Blue Dress i La Predstava. \n 
URL:https://dokukino.net/film/trnjanski-kresovi-la-predstava-promocija-knjige-zidovi-pamte/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj,Kratkometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/04/tk_predprogram_B1_logo_01-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260516T170000
DTEND;TZID=UTC:20260516T200000
DTSTAMP:20260603T123010
CREATED:20260507T113706Z
LAST-MODIFIED:20260507T113706Z
UID:26973-1778950800-1778961600@dokukino.net
SUMMARY:Između mita i stvarnosti: može li film o bizarnoj povijesnoj epizodi naučiti učenike kritičkom razmišljanju?
DESCRIPTION:Između mita i stvarnosti: može li film o bizarnoj povijesnoj epizodi naučiti učenike kritičkom razmišljanju? \nStručno usavršavanje o obradi filma Fiume o morte! u nastavi vodi Ante Zlatko Stolica\, a prati ga besplatna projekcija filma. \nFilmski program Sedmi kontinent najavljuje stručnu radionicu za profesore srednjih škola posvećenu metodološkoj obradi nagrađivanog dokumentarno-igranog filma Fiume o morte! redatelja Igora Bezinovića. Radionicu će voditi Ante Zlatko Stolica\, pisac\, filmski autor\, profesor hrvatskog jezika te suautor novog metodičkog priručnika za ovaj film. Održat će se u Kulturno informativnom centru KIC\, Zagreb 16. svibnja od 17 do 20 sati. \n  \nRaspored:\n17:00 – Projekcija filma Fiume o morte! Igora Bezinovića uz kratki uvodnik\n19:00 – Radionica: Fiume o morte! u nastavi. Voditelj A. Z. Stolica \n  \nRadionica je namijenjena profesorima hrvatskog jezika\, povijesti\, etike\, filozofije\, sociologije te politike i gospodarstva\, ali i svima zainteresiranima. Sudionici će se upoznati s inovativnim i konkretnim alatima za podučavanje filmskog jezika\, kao i za povezivanje povijesnih tema sa suvremenim društvenim kontekstom. \nKao hibridna forma koja miješa arhivsku građu\, igrane rekonstrukcije i vox populi metodu\, Fiume o morte! je izvrstan primjer za podučavanje filmskog jezika i filmske pismenosti\, nužne vještine u 21. stoljeću. Uz to\, otvara kompleksne teme odnosa pojedinca i kolektiva\, sudara estetike i etike\, te manipulacije. Na radionici će biti predstavljen i novi metodički priručnik o obradi ovog filma u nastavi autora Marije Krstanović i A. Z. Stolice. \nFilm Fiume o morte! istražuje nevjerojatnu povijesnu epizodu – šesnaestomjesečnu okupaciju Rijeke koju je 1919. godine predvodio talijanski pjesnik\, pustolov i preteča fašizma\, Gabriele D’Annunzio. Uz brojna priznanja\, film je osvojio i nagradu Europske filmske akademije za najbolji dokumentarac\, kao i titulu najgledanijeg dokumentarca u hrvatskim kinima ikad. \nAnte Zlatko Stolica je magistar je edukacije hrvatskog jezika i filozofije\, te profesor hrvatskog jezika. Autor je romana Ulica Marthe Agerich\, zbirke priča Blizina svega\, te nekoliko kratkih dokumentarnih i igranih filmova. \nUlaz je besplatan. Broj mjesta je ograničen\, a svoje mjesto možete rezervirati predbilježbom kroz formular. \nSudionici će nakon radionice dobiti potvrde o sudjelovanju. \n  \nRadionicu provodi Udruga Djeca susreću umjetnost kroz projekt Filmski dani\, ciklus stručnih usavršavanja iz filmske i medijske pismenosti za odgojno-obrazovne djelatnike. Provodi se u sklopu Dana našeg filma\, i u partnerstvu s Restartom i Dokukinom. Program sufinancira Hrvatski audiovizualni centar. Udrugu Djeca susreću podržavaju Grad Zagreb i Zaklada Kultura nova. \n 
URL:https://dokukino.net/film/izmedu-mita-i-stvarnosti-moze-li-film-o-bizarnoj-povijesnoj-epizodi-nauciti-ucenike-kritickom-razmisljanju/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj,Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1_finished_hr_fiu_A4.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260521T170000
DTEND;TZID=UTC:20260521T180000
DTSTAMP:20260603T123010
CREATED:20260509T092323Z
LAST-MODIFIED:20260509T092323Z
UID:26987-1779382800-1779386400@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: Suradnje između periferija – Isprepletene historije (panel)
DESCRIPTION:Simpozij „Suradnje između periferija” okuplja kulturne i filmske radnice i radnike s područja Balkana i Jugozapadne Azije. Tijekom tri dana namjeravamo istražiti povijesne veze između ovih regija\, razmotriti sličnosti i razlike u njihovim položajima periferija unutar sustava globalnih kulturnih industrija\, te spekulirati o oblicima i značaju međusobnih suradnji. \nPrvog dana pobliže ćemo sagledati veze uspostavljene u prošlosti\, posebno one oblikovane kroz Pokret nesvrstanih između Jugoslavije i arapskog svijeta\, istodobno promišljajući filmski rad koji progovara iz dijaspore i geografija koje su danas razdvojene. Zajedno s montažerkom i umjetnicom Hrvoslavom Brkušić\, filmašima Theom Panagopoulosom i Sanaz Sohrabi\, te istraživačem Žigom Smoličem\, pratit ćemo različita iskustva\, povijesti i filmske prakse koje nam omogućuju da se prisjetimo kako su solidarnosti nekoć bile zamišljane a kako materijalno održavane. \nPolazeći od Smoličeva istraživanja\, s posebnim fokusom na palestinsku revoluciju i jugoslavenske odnose s Egiptom i Irakom\, ponovno ćemo se osvrnuti na povijesne infrastrukture antiimperijalističkog savezništva. U dijalogu s umjetničkim i filmskim praksama Panagopoulosa\, Sohrabi i Brkušić\, koje obuhvaćaju kolektivno sjećanje\, antikolonijalne metodologije rada s arhivima i vizualnim povijestima Globalnog juga\, razmotrit ćemo kako filmsko stvaralaštvo može istodobno tradirati i propitivani prošlost. \n  \nsudjeluju: Hrvoslava Brkušić\, Theo Panagopoulos\, Sanaz Sohrabi\, Žiga Smolič \nmoderira: Sima Kokotović \n  \nŽiga Smolič je povjesničar specijaliziran za suvremenu povijest Bliskog istoka i vanjsku politiku Jugoslavije tijekom Hladnog rata. Godine 2025. doktorirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani s disertacijom pod naslovom Jugoslavija i Bliski istok\, 1961.–1980. Njegov istraživački rad usmjeren je na političke\, diplomatske i društvene veze između Jugoslavije i Bliskog istoka\, s posebnim naglaskom na palestinsku revoluciju te odnose s Egiptom i Irakom. Trenutačno je zaposlen kao istraživač na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. \nTheo Panagopoulos je grčko-libanonsko-palestinski filmski autor\, edukator i istraživač sa sjedištem u Škotskoj. Njegov kreativni i akademski rad istražuje teme kolektivnog sjećanja\, raseljenosti\, fragmentiranih identiteta i otpora. Njegov najnoviji film\, dokumentarno-esejistički rad The Flowers Stand Silently\, Witnessing\, osvojio je Veliku nagradu žirija na Sundanceu i nagradu za najbolji kratki film na IDFA-i\, a 2025. bio je nominiran za nagradu BAFTA te 2026. za Europsku filmsku nagradu. Nedavno je završio doktorat na Sveučilištu West of Scotland\, u kojem istražuje antikolonijalne metodologije\, film i performans kao kontrapriču nedavno digitaliziranim filmskim arhivima Palestine iz 1930-ih. \nHrvoslava Brkušić diplomirala je filmsku i TV montažu na Akademiji dramske umjetnosti\, a magistrirala na Akademiji likovnih umjetnosti\, na Odsjeku za nove medije. Ostvarila je opsežan rad kao filmska montažerka\, a filmovi na kojima je radila prikazivani su na festivalima kao što su Rotterdam\, IDFA Amsterdam\, CPH:DOX\, Sarajevo\, 25 FPS\, Oberhausen i mnogi drugi. U svojoj se umjetničkoj praksi izražava kroz različite medije; zvučne instalacije\, izvedbe uživo\, film i video. Predaje na Školi dokumentarnog filma Restart i na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. \nSanaz Sohrabi je umjetnica i filmska autorica te docentica na Odsjeku za komunikacijske studije Sveučilišta Concordia. Nedavno je dovršila trilogiju esejističkih filmova o vizualnim povijestima suvereniteta nad resursima i postkolonijalnih ekologija Globalnog juga.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-suradnje-izmedu-periferija-isprepletene-historije-panel/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/png:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/post-periferije.png
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260522T160000
DTEND;TZID=UTC:20260522T170000
DTSTAMP:20260603T123010
CREATED:20260509T093437Z
LAST-MODIFIED:20260509T093628Z
UID:27011-1779465600-1779469200@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: Noor Abed: Škola intervencija
DESCRIPTION:Škola intervencija eksperimentalna je obrazovna platforma u Palestini s ciljem razvijanja prostora za suradnje tako što okuplja nezavisne prakse uzajamnog učenja. Vođena vizijom obrazovanja kao načina interveniranja u svijet neodvojivog od svakodnevice\, platforma traga za mogućim oblicima znanja stečenima u praktičnom iskustvu\, u dodiru sa samim lokalitetima; nadalje\, fokusira se na formiranje zajednica\, kolekvitizam i alternativne ekonomije. Putem rasprava\, promišljanja i samog djelovanja cilj joj je aktivno prodrijeti na privatna i javna mjesta\, na kojima su vrijeme\, znanje i sami lokaliteti zajednički. Školu intervencija pokrenule su Noor Abed i Lara Khaldi 2019. godine. \nDogađaj se odvija u sklopu 8. izdanja Kinematografija otpora. Osim predavanja Kinematografije otpora donose izložbu triju filmova Noor Abed koji proučavaju snagu folklora kao vrela znanja. Abed stvara slike koje naglašavaju povezanost palestinskog naroda i krajolika kroz poetični kolaž pjesme i plesa. Otvorenje izložbe očekuje nas u četvrtak 21. svibnja u 19 sati u Pogonu Jedinstvo. Izložba će se moći razgledati od 22. svibnja do 26. svibnja\, od 16 do 20 sati\, uz slobodan ulaz. Kustosice izložbe su Dina Pokrajac i Leila Topić. \n  \nNoor Abed (1988.) je palestinska interdisciplinarna umjetnica i filmska redateljica. Njezin rad ispituje pojmove koreografije i imaginarnog odnosa pojedinaca\, stvarajući situacije u kojima se društvene mogućnosti istovremeno uvježbavaju i izvode. Abed je pohađala Whitneyjev neovisni studijski program u New Yorku (2015.-2016.) i Home Workspace Program (HWP) na Ashkal Alwanu u Bejrutu (2016.-2017.). Diplomirala je na Međunarodnoj akademiji umjetnosti u Palestini\, a magistrirala likovne umjetnosti na Kalifornijskom institutu za umjetnost u Los Angelesu. Abed je bila asistentica kustosice na izložbi Documenta fifteen u Kasselu od 2021. do 2022.\, a od 2022. do 2024.  pohađala je umjetničku rezidenciju na Rijksakademie u Amsterdamu. Dobitnica je filmske produkcijske stipendije Zaklade Han Nefkens/Muzeja Tàpies 2022. godine\, a njezin film Noć koja je ostala među nama dobitnik je prve nagrade e-flux Film Award 2024. Abed je dobitnica glavne nagrade 36. Ljubljanskog bijenala grafičkih umjetnosti. Njezina knjiga Stars at Midday objavljena je u listopadu 2024. u izdanju Occasional Papers. 2020. suosnovala je\, s Larom Khaldi\, „Školu intervencija“ (School of Intrusions)\, obrazovnu platformu u Ramali\, Palestina.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-noor-abed-skola-intervencija/
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260522T170000
DTEND;TZID=UTC:20260522T180000
DTSTAMP:20260603T123010
CREATED:20260509T092241Z
LAST-MODIFIED:20260509T092241Z
UID:26988-1779469200-1779472800@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: Suradnje između periferija – Periferije danas (panel)
DESCRIPTION:Simpozij „Suradnje između periferija” okuplja kulturne i filmske radnice i radnike s područja Balkana i Jugozapadne Azije. Tijekom tri dana namjeravamo istražiti povijesne veze između ovih regija\, razmotriti sličnosti i razlike u njihovim položajima periferija unutar sustava globalnih kulturnih industrija\, te spekulirati o oblicima i značaju međusobnih suradnji. \nDrugog dana okrenut ćemo se suvremenim uvjetima ovih geografija\, promatrajući procese njihove periferijalizacije i povijesne\, političke i ekonomske sile koje ih nastavljaju proizvoditi. Pitanje drugog panela bit će kako ta znanja preživljavaju danas: koje su veze održane\, koje su prekinute ili izbrisane\, te koji nas oblici borbe\, imaginacije i kulturnog rada još uvijek povezuju. Polazeći od Abdallina kustoskog i akademskog rada oko arapskog filma i njegove cirkulacije\, Keladina istraživanja rada i medijskih kultura u Egiptu i na Globalnom jugu\, te Perićkina novinarskog i aktivističkog angažmana\, promišljat ćemo infrastrukture koje oblikuju ono što može biti viđeno i dijeljeno. U dijalogu s Vuković i Aleksovim\, čiji je nedavni rad vezan uz studentske prosvjede u Srbiji i blokadu Studentskog kulturnog centra u Beogradu\, također ćemo razmotriti kako suvremeni oblici organiziranja i kulturne proizvodnje stvaraju nove prostore otpora u uvjetima prekarnosti\, cenzure i političke iscrpljenosti. \n  \nsudjeluju: Mariz Kelada\, Ivana Perić\, Emilija Vuković\, Feodor Aleksov\, Iskandar Abdalla \nmoderira: Karla Crnčević \n  \nMariz Kelada je istraživačica i docentica medijskih studija na Američkom sveučilištu u Bejrutu. Njezin interdisciplinarni istraživački i nastavnički rad povezuje produkcijske studije\, medijsku i urbanu antropologiju\, s fokusom na rad\, solidarnost\, političke subjektivitete i imaginacije\, posebno u Egiptu i na Globalnom jugu. Također se bavi keramikom i ljubiteljica je znanstvene fantastike. \nIskandar Abdalla je akademski radnik i kustos iz Egipta\, umjetnički direktor ALFILM-a — Arab Film Festivala Berlin\, te postdoktorski istraživač na Sveučilištu u Torontu. \nIvana Perić je novinarka tjednika Novosti. Članica je kolektiva Nepokorena Palestina i feminističkog kolektiva fAKTIV. \nEmilija Vuković je studentica povijesti umjetnosti u Beogradu\, a prethodno je studirala likovnu umjetnost u Francuskoj. Bila je aktivna u nedavnim studentskim prosvjedima u Srbiji\, posebno u blokadi Studentskog kulturnog centra. \nFeodor Aleksov trenutno studira filmsku produkciju na Fakultetu za medije i komunikacije\, gdje radi i kao asistent. Bio je aktivan u nedavnim prosvjedima u Srbiji\, ponajviše kao snimatelj i montažer\, izrađujući kratke dokumentarne filmove o studentskom pokretu kao dio grupe B28. Sudjelovao je i u radu Studentskog kulturnog centra te\, zajedno s drugima\, u osmišljavanju i kuriranju njegova umjetničkog programa tijekom blokade.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-suradnje-izmedu-periferija-periferije-danas-panel/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/png:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/post-periferije.png
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260523T150000
DTEND;TZID=UTC:20260523T160000
DTSTAMP:20260603T123010
CREATED:20260515T213457Z
LAST-MODIFIED:20260516T223510Z
UID:27109-1779548400-1779552000@dokukino.net
SUMMARY:Masterclass: Heiny Srour – Snimanje pionirskih filmova
DESCRIPTION:U subotu 23. svibnja u 15 h čuvena libanonska redateljica Heiny Srour održat će masterclass pod naslovom Snimanje pionirskih filmova u kojem će nas provesti kroz svoj mozaični opus sastavljen od rijetko prikazivanih i često zabranjivanih filmova koji povezuju antikolonijalnu borbu\, feminističku perspektivu i revolucionarnu političku imaginaciju. \nHeiny Srour oduvijek je bila pionirka\, revolucionarka\, i sadržajno i formalno\, te je išla izvan utabanih staza. U masterclassu će se dotaknuti sljedećih pitanja: Zašto je\, u cijeloj arapskoj kinematografiji\, bila prva koja je snimala u Dofaru\, a također i u Vijetnamu? Što ju je nagonilo da bude inovativna u raznim područjima? Zašto je oduvijek na strani potlačenih i zašto radikalni socijalizam funkcionira isključivo kroz horizontalnu solidarnost? Kako su se njeno nesvjesno i kolektivno nesvjesno bliskoistočnih žena spojili tijekom snimanja u ekstremnim situacijama? \nHeiny Srour autorica je politički angažiranih i feminističkih filmova koje je snimala u gotovo nemogućim uvjetima\, tijekom ratova na koloniziranim područjima Bliskog istoka\, od Palestine preko Libanona do Omana. U Zagreb dolazi kao gošća Subversive Festivala koji joj je dodijelio nagradu Wild Dreamer za životno djelo. Tijekom retrospektive u kinu Kinoteka i Dokukinu KIC bit će prikazani njezini filmovi Kucnuo je čas oslobođenja\, Leila i Vukovi\, Raspjevani šeik i Pobunjene Vijetnamke. \nKucnuo je čas oslobođenja (1974.) prvi je dokumentarac koji bilježi jedan od najradikalnijih arapskih sukoba ali i odvažni feminizam koji je prakticirao Narodni front za oslobođenje okupiranog arapskog zaljeva u području bivše oslobođene zone Dofara u Omanu. Da bi ga snimila Srour je zajedno sa svojom filmskom ekipom pješačila 800 km opustošenom zemljom pod paljbom bombi. Prvi film jedne Arapkinje koji je prikazan u Cannesu odbacuje buržoasku koncepciju „objektivnosti“\, jasno zauzima stranu\, bez skrivanja proturječja i teškoće borbe\, te izbjegava neplodni trijumfalizam. Cijela montaža je zamišljena kako bi proizvela analizu oružane narodne borbe. \nLeila i vukovi (1984.) nadahnuta je pripovjedačkom strukturom Arapskih noći te poduzima arheološku ekskavaciju kolektivnog sjećanja Arapkinja ispisujući iz njega žensku i feminističku protu-povijest. U ovom hibridnom remek-djelu protagonistkinja Leila odbacuje kolonijalnu i maskulinu inačicu povijesti te kreće na putovanje kroz prostor i vrijeme\, kroz osamdeset godina bliskoistočne povijesti\, otkrivajući skrivenu ulogu žena i pravo naličje patrijarhata. Film spaja fikcionalnu radnju\, arhivske snimke\, te elemente mita i folklora.
URL:https://dokukino.net/film/masterclass-heiny-srour-snimanje-pionirskih-filmova/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260523T170000
DTEND;TZID=UTC:20260523T180000
DTSTAMP:20260603T123010
CREATED:20260509T092134Z
LAST-MODIFIED:20260509T092134Z
UID:26989-1779555600-1779559200@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: Suradnje između periferija – Drugarske budućnosti (panel)
DESCRIPTION:Simpozij „Suradnje između periferija” okuplja kulturne i filmske radnice i radnike s područja Balkana i Jugozapadne Azije. Tijekom tri dana namjeravamo istražiti povijesne veze između ovih regija\, razmotriti sličnosti i razlike u njihovim položajima periferija unutar sustava globalnih kulturnih industrija\, te spekulirati o oblicima i značaju međusobnih suradnji. \nZavršnog dana simpozija okrenut ćemo se spekulaciji i zamišljanju novih mogućnosti buduće suradnje. Krenut ćemo od vrlo praktičnog pitanja: što zapravo možemo raditi zajedno; kako možemo dijeliti resurse\, znanja\, infrastrukture\, programe\, prostore i oblike podrške između ovih geografija. Krećući se od povijesti i sadašnjih uvjeta prema onome što je još nedovršeno\, ovaj završni dan nastoji otvoriti moguće veze za budućnost: skromne\, konkretne i nužne spone kroz koje se kulturni\, politički i filmski rad mogu nastaviti. \n  \nsudjeluju: Hrvoslava Brkušić\, Theo Panagopoulos\, Sanaz Sohrabi\, Žiga Smolič\, Mariz Kelada\, Ivana Perić\, Emilija Vuković\, Feodor Aleksov\, Iskandar Abdalla \nmoderira: Karla Crnčević\, Sima Kokotović \n  \nŽiga Smolič je povjesničar specijaliziran za suvremenu povijest Bliskog istoka i vanjsku politiku Jugoslavije tijekom Hladnog rata. Godine 2025. doktorirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani s disertacijom pod naslovom Jugoslavija i Bliski istok\, 1961.–1980. Njegov istraživački rad usmjeren je na političke\, diplomatske i društvene veze između Jugoslavije i Bliskog istoka\, s posebnim naglaskom na palestinsku revoluciju te odnose s Egiptom i Irakom. Trenutačno je zaposlen kao istraživač na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. \nTheo Panagopoulos je grčko-libanonsko-palestinski filmski autor\, edukator i istraživač sa sjedištem u Škotskoj. Njegov kreativni i akademski rad istražuje teme kolektivnog sjećanja\, raseljenosti\, fragmentiranih identiteta i otpora. Njegov najnoviji film\, dokumentarno-esejistički rad The Flowers Stand Silently\, Witnessing\, osvojio je Veliku nagradu žirija na Sundanceu i nagradu za najbolji kratki film na IDFA-i\, a 2025. bio je nominiran za nagradu BAFTA te 2026. za Europsku filmsku nagradu. Nedavno je završio doktorat na Sveučilištu West of Scotland\, u kojem istražuje antikolonijalne metodologije\, film i performans kao kontrapriču nedavno digitaliziranim filmskim arhivima Palestine iz 1930-ih. \nHrvoslava Brkušić diplomirala je filmsku i TV montažu na Akademiji dramske umjetnosti\, a magistrirala na Akademiji likovnih umjetnosti\, na Odsjeku za nove medije. Ostvarila je opsežan rad kao filmska montažerka\, a filmovi na kojima je radila prikazivani su na festivalima kao što su Rotterdam\, IDFA Amsterdam\, CPH:DOX\, Sarajevo\, 25 FPS\, Oberhausen i mnogi drugi. U svojoj se umjetničkoj praksi izražava kroz različite medije; zvučne instalacije\, izvedbe uživo\, film i video. Predaje na Školi dokumentarnog filma Restart i na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. \nSanaz Sohrabi je umjetnica i filmska autorica te docentica na Odsjeku za komunikacijske studije Sveučilišta Concordia. Nedavno je dovršila trilogiju esejističkih filmova o vizualnim povijestima suvereniteta nad resursima i postkolonijalnih ekologija Globalnog juga. \nMariz Kelada je istraživačica i docentica medijskih studija na Američkom sveučilištu u Bejrutu. Njezin interdisciplinarni istraživački i nastavnički rad povezuje produkcijske studije\, medijsku i urbanu antropologiju\, s fokusom na rad\, solidarnost\, političke subjektivitete i imaginacije\, posebno u Egiptu i na Globalnom jugu. Također se bavi keramikom i ljubiteljica je znanstvene fantastike. \nIskandar Abdalla je akademski radnik i kustos iz Egipta\, umjetnički direktor ALFILM-a — Arab Film Festivala Berlin\, te postdoktorski istraživač na Sveučilištu u Torontu. \nIvana Perić je novinarka tjednika Novosti. Članica je kolektiva Nepokorena Palestina i feminističkog kolektiva fAKTIV. \nEmilija Vuković je studentica povijesti umjetnosti u Beogradu\, a prethodno je studirala likovnu umjetnost u Francuskoj. Bila je aktivna u nedavnim studentskim prosvjedima u Srbiji\, posebno u blokadi Studentskog kulturnog centra. \nFeodor Aleksov trenutno studira filmsku produkciju na Fakultetu za medije i komunikacije\, gdje radi i kao asistent. Bio je aktivan u nedavnim prosvjedima u Srbiji\, ponajviše kao snimatelj i montažer\, izrađujući kratke dokumentarne filmove o studentskom pokretu kao dio grupe B28. Sudjelovao je i u radu Studentskog kulturnog centra te\, zajedno s drugima\, u osmišljavanju i kuriranju njegova umjetničkog programa tijekom blokade.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-suradnje-izmedu-periferija-drugarske-buducnosti-panel/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/png:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/post-periferije.png
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260523T183000
DTEND;TZID=UTC:20260523T193000
DTSTAMP:20260603T123010
CREATED:20260509T091834Z
LAST-MODIFIED:20260514T082722Z
UID:27002-1779561000-1779564600@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: Suradnje između periferija – Slika pripada onima koji s njom rade: predstavljanje filmova polaznika radionice
DESCRIPTION:Sudjeluju: Seid Ibrahim\, Yogmani Kafle – MANI\, Dorian Milović\, Karla Mesek\, Ahmed Samir\, Vida Zelić  \nStipendirana radionica borbenog filma Slika pripada onima koji s njom rade koju su u 2026. vodile Karla Crnčević i Dina Pokrajac bila je namijenjena filmskim i migrantskim radnicima_ama te izbjeglicama. \nPolaznici su podijeljeni u parove te su kroz zajedničke susrete radili na kratkim filmovima. Cilj programa bio je otvoriti kulturno i filmsko polje onima koji mu često nemaju pristup\, snažnije povezati filmsku praksu s angažiranim i političkim djelovanjem te promišljati ulogu filma u suvremenim borbama na terenu. Kroz nekoliko javnih događaja prisjetili smo se i povijesne uloge filma u radničkim i antikolonijalnim borbama.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-suradnje-izmedu-periferija-slika-pripada-onima-koji-s-njom-rade-predstavljanje-filmova-polaznika-radionice/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/png:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/post-periferije.png
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260525T190000
DTEND;TZID=UTC:20260525T201500
DTSTAMP:20260603T123010
CREATED:20260516T130809Z
LAST-MODIFIED:20260516T130809Z
UID:27160-1779735600-1779740100@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Phoebe V. Moore: Ljudi kao testni subjekti i EU paket zakonskih mjera za umjetnu inteligenciju
DESCRIPTION:U svom prethodnom radu tvrdila sam da su pristanak i rizik nedovoljno zaštićeni društveni odnosi u regulatornim okruženjima povezanima s umjetnom inteligencijom i podacima. Putevi za smisleni (ljudski) pristanak na prikupljanje podataka nestaju\, dok se ‘razumni’ (ljudski) parametri rizika u okruženjima za testiranje umjetne inteligencije šire. Aktivnosti usklađivanja unutar Akta o umjetnoj inteligenciji podudaraju se i s novom agendom pojednostavljivanja Digitalnog [+ AI] paketa zakonskih mjera (Omnibus) Europske unije\, koja bi mogla dovesti do smanjenja onoga što nazivamo ‘svjesnom društvenošću’. Iako su europski pravni okviri do određene mjere do sada štitili točnost internetskog profila te pravo na privatnost\, a sada zabranjuju ‘nudifikaciju’’ (stvaranje lažnih golih slika putem umjetne inteligencije)\, oni zasigurno nisu spriječili brojne povrede podataka koje vrši umjetna inteligencija\, niti su osigurali bolju savjetodavnu ulogu radnika\, a kamoli proporcionalnost radničkih u odnosu na poslovne interese. Nekoć centrirani ljudski subjekt\, koji je bio istaknut unutar Industrije 5.0\, sada se recentrira\, pa čak i uklanja. \nNapredak umjetne inteligencije ugrožava same naše subjektivitete\, no svaka zaštita osobnosti ili ‘ljudskosti’ na radu već je sada gotovo pa potpuno nestala. Nedostaju precizne tipologije koje bi štitile ne samo značenje\, već ono što držimo kao ‘svjesne’ karakteristike rada. Samo ‘centriranje’ ljudi nije dovoljno\, te moramo zahtjevati da svi ljudi budu predstavljeni na homogenoj platformi koja se nameće novom europskom legislativom\, i ljudskost na radu\, sada moraju odražavati svjesnost kako bi bili legitimni. Koji će svjesni društveni odnosi opstati u sadašnjim radnim okruženjima\, gdje se umjetna inteligencija predstavlja kao fait accompli? Ako budu uvrštene\, izmjene paketa zakonskih mjera o pristanku\, definicijama osobnih podataka te skraćeni i ‘pojednostavljeni’ standardi usklađenosti\, degradirati će radnike s nekada zaštićene uloge ‘ispitanika’ na ‘proizvođače podataka’\, te pretvoriti ljudsku populaciju u poligon za testiranje umjetne inteligencije od strane velikih tehnoloških kompanija\, gdje ‘ispitanici’ postaju ‘testni subjekti’. Ovo izlaganje govori o zanemarenom središtu\, što će reći ljudima\, društvenim odnosima i konačno svjesnosti\, kako bi se identificiralo što je izostavljeno i što je na kocki za radnike u današnjem preoblikovanju paketa zakonskih mjera o umjetnoj inteligenciji. \n  \nPhoebe V. Moore radi kao profesorica menadžmenta i budućnosti rada na Sveučilištu Essex\, unutar Grupe za menadžment i marketing na Poslovnoj školi Essex (EBS) u Colchesteru\, Engleska (2022. – danas). Njezine publikacije uključuju knjigu The Quantified Self in Precarity: Work\, Technology and What Counts (Routledge\, 2017) i dvije knjige čija je urednica: Augmented Exploitation: Artificial Intelligence\, Automation and Work (Pluto Press\, 2021) i Handbook of Research on the Global Political Economy of Work (Edward Elgar Publishing\, 2023 \n  \nModerira: Tomislav Medak
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-phoebe-v-moore-ljudi-kao-testni-subjekti-i-eu-paket-zakonskih-mjera-za-umjetnu-inteligenciju/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260526T170000
DTEND;TZID=UTC:20260526T183000
DTSTAMP:20260603T123010
CREATED:20260516T131320Z
LAST-MODIFIED:20260516T131340Z
UID:27200-1779814800-1779820200@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Georgina Voss: Ovo nije kako izgleda
DESCRIPTION:Slike generirane umjetnom inteligencijom postale su uobičajene\, što odražava način na koji je AI sve više ugrađen u svakodnevni život i izaziva strahove da živimo u kulturi ispunjenoj vizualnim poluistinama i alternativnim istinama. Ipak\, slike su oduvijek bile neizvjesne\, konsenzualno definirane i otvorene za kontekstualnu interpretaciju. Ovo predavanje istražuje rad i moć koju sintetičke slike ostvaruju onkraj realizma i vjerodostojnosti. \nModerira: Ante Andabak \n  \nGeorgina Voss umjetnica je\, spisateljica i edukatorica čiji rad istražuje prisutnost i politiku tehnologija velikih razmjera te teške industrije kroz performans\, multimedijske instalacije\, vizualnu praksu i pisanje. Autorica je knjige Systems Ultra: Making Sense of Technology in a Complex World (Verso\, 2024.). Georgina je izlagala i nastupala u institucijama kao što su transmediale\, Auto Italia South East\, TAC Eindhoven\, STUK\, V&A London\, Brighton Digital Festival\, Deutsches Technikmuseum Berlin\, Tate Modern i London Digital Festival; objavljivala je u The Guardianu\, Harvard Design Magazineu\, The Atlanticu\, Vittlesu i drugim publikacijama. Suosnivačica je i vodila kreativne studije Strange Telemetry i Supra Systems Studio (University of the Arts London). Georgina ima doktorat na SPRU-u Sveučilišta u Sussexu\, a trenutno je gostujuća profesorica na Odjelu za znanost i tehnologiju (Science and Technology Studies Dept) na University College London (UCL).
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-georgina-voss-ovo-nije-kako-izgleda/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260526T184500
DTEND;TZID=UTC:20260526T200000
DTSTAMP:20260603T123010
CREATED:20260516T131452Z
LAST-MODIFIED:20260516T131452Z
UID:27201-1779821100-1779825600@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Lola Olufemi: Protiv zatvaranja obzora: Materijalistička imaginacija
DESCRIPTION:Reflektirajući o procesu zajedničkog stvaranja digitalnog asamblaža pod naslovom „OVO JE TEMPORALNI PEJZAŽ\, OVDJE NEĆETE NAĆI SMJER“ s inženjerkom Agnes Cameron 2024. godine\, predavanje razmatra mogućnosti koje nude imaginacija i relacijske estetske prakse u kritici afektivnog režima fašizma. Postavlja se pitanje: na koji način angažman s materijalnim tragovima radikalnih društvenih pokreta\, kao dio relacijske estetske strategije\, može otvoriti nove načine promišljanja i djelovanja protiv materijalnog i simboličkog nasilja kapitalizma? Nasuprot algoritamskoj sadašnjosti\, ponovno ispitujem kulturu kao put kroz koji se mogu kultivirati privrženosti slobodi i ponovno oživjeti funkcionalni elementi utopije. \nModerira: Karolina Hrga \n  \nLola Olufemi je Crna feministička autorica i istraživačica iz Londona. Predavačica je na Studiju kritičke teorije likovnih umjetnosti (Fine Art Critical Studies) na Sveučilištu Goldsmiths. Njezin rad se fokusira na upotrebnu vrijednost političke imaginacije u tekstualnim i vizualnim kulturama radikalnih društvenih pokreta\, istražujući ulogu koju kulturna proizvodnja ima u materijalnoj dimenziji otpora i kolektivnom konceptualiziranju budućnosti (futurity). Autorica je knjiga Feminism Interrupted: Disrupting Power (Pluto Press\, 2020.)\, Experiments in Imagining Otherwise (Hajar Press\, 2021.) te nadolazeće Against Literature (Peninsula Press\, 2026.). Članica je „bare minimuma“\, interdisciplinarnog antiradnog umjetničkog kolektiva. Povremeno se bavi kuriranjem te je članica organizacijskog tima Feminističke knjižnice u Peckhamu.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-lola-olufemi-protiv-zatvaranja-obzora-materijalisticka-imaginacija/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260526T203000
DTEND;TZID=UTC:20260526T220000
DTSTAMP:20260603T123010
CREATED:20260516T131637Z
LAST-MODIFIED:20260516T131637Z
UID:27204-1779827400-1779832800@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Nick Dyer-Witheford: Unutar i protiv neljudske moći: potkopavanje UI kapitalizma
DESCRIPTION:Pojavljuju se novi ciklusi borbi koje se vode unutar i protiv UI kapitalizma. Neki od tih pokreta i žarišnih točaka uključuju aktivizam usmjeren na egzistencijalni rizik; sindikalno organiziranje; borbe oko autorskih prava; namjerno trovanje podataka (data-poisoning) i sabotaže; pobune protiv podatkovnih centara; protivljenje autonomnom oružju; antifašističke i antiautoritarne mobilizacije; kontranarativi koji pobijaju hype; te pitanja alternativne regulacije i upravljanja. Takav je aktivizam razlomljen između reakcionarnog i progresivnog protivljenja UI-ju\, te između abolicionističkih i aproprijativnih pozicija\, a njegov utjecaj i putanja ostaju neizvjesni. Ipak\, otpori UI kapitalizmu\, koji se odvijaju uz pokrete protiv društvene nejednakosti i ekološkog uništenja te su s njima povezani\, sada su važna manifestacija kolektivne kontramoći protiv vladajućeg poretka. \nModerira: Darko Vuketa \n  \nNick Dyer-Witheford\, profesor emeritus na Sveučilištu Western Ontario\, autor je knjiga Cyber-Marx: Cycles and Circuits of Struggle in High Technology Capitalism (Chicago: University of Illinois\, 1999) i Cyber-Proletariat: Global Labour in the Digital Vortex (London: Pluto Press\, 2015)\, koautor je knjige Inhuman Power: Artificial Intelligence and the Future of Capitalism (Pluto\, 2019) i\, najnovije\, s Alessandrom Mularoni\, knjige Cybernetic Circulation Complex: Big Tech and Planetary Crisis (Verso\, 2025).
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-nick-dyer-witheford-unutar-i-protiv-neljudske-moci-potkopavanje-ui-kapitalizma/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260527T170000
DTEND;TZID=UTC:20260527T183000
DTSTAMP:20260603T123010
CREATED:20260516T131948Z
LAST-MODIFIED:20260516T131948Z
UID:27212-1779901200-1779906600@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: John Preston: Umjetna inteligencija na kapitalističkom sveučilištu
DESCRIPTION:Naša suvremena sveučilišta postoje u vihoru financijskih i menadžerskih sila. U toj oluji\, umjetna inteligencija ne predstavlja ništa novo. Ona je arhaična obrazovna tehnologija\, jednostavan stroj i oblik kapitala\, omogućujući supsumciju akademskog rada i proizvodnju golemog raspona obrazovnih roba za profit. Već mrtav rad\, UI pokreće menadžerske monstruoznosti (piksarifikacija)\, dok reanimira leševe mrtvih predavača. \nParadoksalno\, samoubojstvo kapitalističkog sveučilišta putem umjetne inteligencije moglo bi rekonstituirati nove oblike obrazovanja temeljene na neizbježnoj superiornosti LI-ja (ljudske inteligencije) i suradnji. \n Moderira: Eva Marija Jurešić  \n  \nJohn Preston je autor nekoliko knjiga\, uključujući Artificial Intelligence in the Capitalist University (2021) i Utopia in the Factory: Prefigurative Knowledge against Cybernetics (2025) (zajedno s Rhiannon Firth). Uskoro će biti objavljena i Apocalypse Capitalism: Economic Visions after Nuclear War (2026). Njegovo istraživanje je usredotočeno na egzistencijalnu prijetnju\, katastrofe i krize u obrazovanju i proizvodnji znanja. Zaposlen je kao profesor emeritus sociologije na Odjelu za sociologiju i kriminologiju na Sveučilištu Essex.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-john-preston-umjetna-inteligencija-na-kapitalistickom-sveucilistu/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260527T184500
DTEND;TZID=UTC:20260527T200000
DTSTAMP:20260603T123010
CREATED:20260516T132130Z
LAST-MODIFIED:20260516T132130Z
UID:27213-1779907500-1779912000@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Jacob Johanssen: Algoritmički maskulinitet: od manosfere do mainstreama
DESCRIPTION:U ovom predavanju ću krenuti od povijesne skice manosfere i zatim se okrenuti sadašnjosti\, u kojoj je postepeno ušla u mainstream putem društvenih medija\, kako u politici tako i u široj kulturi. Zatim ću predstaviti psihoanalitičko tumačenje psihodinamike manosfere i baviti se pitanjem u kakvom odnosu stoji sa suvremenim strukturnim krizama. \nModerira: Stipe Ćurković \n  \nJacob Johanssen je izvanredni profesor na Sveučilištu St. Mary’s u Londonu. Autor je nekoliko knjige\, uključujući Fantasy\, Online Misogyny and the Manosphere (2022)\, i\, u koautorstvu sa Steffenom Krügerom\, Media and Psychoanalysis: A Critical Indtroduction (2022). Jacob je član izvršnog odbora Udruženja za psihosocijalne studije i osnivač-istraživač je u Britanskom psihoanalitičkom vijeću (British Psychoanalytic Council).
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-jacob-johanssen-algoritmicki-maskulinitet-od-manosfere-do-mainstreama/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260527T203000
DTEND;TZID=UTC:20260527T220000
DTSTAMP:20260603T123010
CREATED:20260516T132301Z
LAST-MODIFIED:20260516T132301Z
UID:27214-1779913800-1779919200@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Otjelovljeni otpor protiv geografija imperija (panel)
DESCRIPTION:sudjeluju: Leila Awadallah\, Linda Al Rajabi\, Samar Zughool\, Anwar Samara \nmoderira: Emina Bužinkić \nOvaj panel isprepliće prakse arhitekture\, pokreta\, umjetnosti u zajednici i kritičke pedagogije kako bi otpor prizvao i gradio kao življenu\, afektivnu\, djelatnu praksu koja se ostvaruje kroz tijela\, prostore i odnose. To čini iz pune svjesnosti kontinuirane brutalizacije Palestine\, gdje nasilni rezovi rascjepljuju zemlju i ostavljaju je da krvari kroz vrijeme i generacije. \nOdbijajući kolonijalno imenovanje tzv. Bliskog istoka kao kartografske pogodnosti imperija\, panel postavlja pitanje što znači misliti i osjećati izvan nametnutih geografija—prema zemljama\, povijestima i solidarnostima koje opstaju unatoč fragmentaciji\, okupaciji i brisanju. \nU dijalogu s Anwar Samara\, Leila Awadallah\, Samar Zughool i Linda Al Rajabi\, panel istražuje kako utjelovljene prakse ponovno zamišljaju povezanost kroz nasilno podijeljene zemlje i živote. Od ponovnog “šivanja” prostora kroz spekulativni urbani dizajn\, preko plesanja tuge i otpora u kolektivni pokret\, do dijasporske umjetnosti kao feminističke metode i učionica kao mjesta kritički probranog stvaranja svijeta—ove intervencije inzistiraju na životu unutar struktura smrti i politika oslabljivanja. \nGlasovi sudionica panela naglašavaju kako tijela pamte ono što granice nastoje prekinuti; kako zemlja čuva povijesti koje nadživljavaju karte imperija; te kako otpor nastaje kroz svakodnevne prakse poučavanja\, kretanja\, izgradnje i zamišljanja drukčijih svjetova. U vremenu obilježenom masovnim nasiljem\, razvlašćivanjem i kontinuiranim genocidom\, ovaj panel afirmira otjelovljeni otpor kao silu koja vraća značenje\, obnavlja odnose i održava politike života izvan geografija imperija. \n  \nLinda Al Rajabi je rođena u malom gradu u Bosni i Hercegovini\, gdje je provela rano djetinjstvo s roditeljima\, sestrom i bratom. Po izbijanju rata\, njezina je obitelj evakuirana iz opkoljenog rodnog grada u Karlovac\, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Visoko obrazovanje nastavila je u Zagrebu\, na Filozofskom fakultetu\, gdje je diplomirala anglistiku i turkologiju. Tijekom djetinjstva i odrastanja\, Linda se svakog ljeta vraćala u Hebron u Palestini\, svjedočeći sustavnom brisanju zemlje koja je generacijama pripadala njezinim precima. \nAnwar Samara je palestinska arhitektica\, urbanistica i istraživačica. Magistrirala je na Sveučilištu u Ljubljani s fokusom na strategije urbanističkog projektiranja u Palestini. U svom radu istražuje arhitekturu kao oblik otpora u uvjetima okupacije. Kroz vlastitu praksu naglašava na koji način prostorni dizajn može očuvati identitet\, potaknuti otpornost te pružiti izazov sustavima kontrole. \nLeila Awadallah je plesačica\, koreografkinja i suradnica u zajednici u Minneapolisu\, Mni Sota Makoce\, a ponekad i u Beirutu. Umjetnička je direktorica plesnog projekta Body Watani zajedno sa svojom sestrom Noelle Awadallah. Njezin umjetnički rad stavlja Palestinu u središte\, ukorjenjujući svoja utjelovljena istraživanja u praksama koje remete kolonijalne narative doseljenika\, istovremeno pozivajući\, prizivajući i zahtijevajući pravo na povratak i kulturnu INTIFADU. Leila je primila više stipendija: DanceUSA\, McKnight\, Jerome Hill i Daring Dances. Na njezin umjetnički rad značajno su utjecale godine rada s Ananya Dance Theatre\, Theatre of Women of the Camp (Libanon) i El-Funoun (Palestina). \nSamar Zughool je istraživačica i umjetnica angažirana u zjednici (community artist) u sklopu organizacije Reka Si\, dijasporne intersekcionalne feminističke organizacije posvećene istraživanju i umjetnosti. Doselila je iz Jordana u Sloveniju 2014. godine\, a svoj je magistarski rad posvetila ulozi pokreta za ženska prava u reformi javnih politika nakon Arapskog proljeća. Trenutačno je doktorandica na Fakultetu za socijalni rad Sveučilišta u Ljubljani\, gdje istražuje umjetničko djelovanje dijaspornih zajednica kao metodologiju kritičkog i feminističkog socijalnog rada.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-otjelovljeni-otpor-protiv-geografija-imperija-panel/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260528T170000
DTEND;TZID=UTC:20260528T180000
DTSTAMP:20260603T123010
CREATED:20260516T132658Z
LAST-MODIFIED:20260516T132658Z
UID:27218-1779987600-1779991200@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Bogdan Denić: Kaljenje identiteta – autobiografija i priča o demokratskoj ljevici u dvije države (SNV i Sandorf)
DESCRIPTION:sudjeluju: Marijana Stojčić\, Branka Šesto \nmoderira: Aneta Vladimirov \nKnjiga Kaljenje identiteta: Autobiografija i priča o demokratskoj ljevici u dvije države autora Bogdana Denića (1929. – 2016.) svjedoči o životu oblikovanom na raskršću zemalja\, jezika i ideologija. Sociolog\, politički teoretičar\, univerzitetski profesor i aktivist\, jedan od osnivača Democratic Socialists of America (DSA) i značajna figura mirovnog pokreta tijekom jugoslavenskih ratova devedesetih\, Denić je veći dio života proveo između Sjedinjenih Američkih Država i prvo Jugoslavije\, a zatim Srbije i Hrvatske — između teorije i političke prakse\, nade i razočarenja. \nOva autobiografija nije sentimentalni pogled unazad\, već promišljanje jednog vijeka i njegovih ideoloških lomova. Denićeva perspektiva\, oblikovana iskustvom aktivizma i akademskog rada\, ali i neumornom životnom energijom i radošću djelovanja\, nudi uvid u sudbinu demokratske ljevice i postavlja pitanja mogućnosti povezivanja socijalne pravde s političkom slobodom. \nU vremenu kada se političke pozicije često svode na slogane\, Kaljenje identiteta podsjeća da mišljenje može biti hrabar politički čin\, da građanstvo nije datost\, već stalni poziv da djelujemo sa strašću\, radoznalošću i vjerom u mogućnost promjena.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-bogdan-denic-kaljenje-identiteta-autobiografija-i-prica-o-demokratskoj-ljevici-u-dvije-drzave-snv-i-sandorf/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260528T180000
DTEND;TZID=UTC:20260528T190000
DTSTAMP:20260603T123010
CREATED:20260516T132827Z
LAST-MODIFIED:20260516T132827Z
UID:27220-1779991200-1779994800@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Cédric Durand: Prekomjerna akumulacija umjetne inteligencije: racionalnost\, linije rasjeda i politika
DESCRIPTION:Na početku 2026.\, sve više se govori o skorom pucanju američkog investicijskog mjehura nastalog oko umjetne inteligencije. Obećanja o radikalnom pomaku u stvaranju post-ljudske inteligencije i fantastičnim porastima produktivnosti rasplamsali su iracionalne strasti (animal spirits) investitora do te mjere da jedan financijski komentator sažima situaciju ovako: «Amerika je sada jedna velika oklada na umjetnu inteligenciju». Tržišna vrijednost kompanija povezanih sa umjetnom inteligencijom porasla je deset puta u proteklom desetljeću\, dok su fiksna ulaganja u sektor u cjelini toliko masivna da su primarni pokretač rasta američke ekonomije u 2025. godini. Trka za izgradnju umjetne inteligencije za sobom povlači ogromnu fizičku izgradnju podatkovnih centara\, računalne opreme\, sustava za hlađenje\, mrežne infrastrukture\, priključaka na električnu mrežu i energetske infrastrukture. Računalni i pohrambeni kapaciteti za treniranje i\, iznad svega\, za rad modela umjetne inteligencije utjelovljeni su u ovoj složenoj i skupoj mašineriji. \nOvo izlaganje predlaže ispitivanje naglog porasta financijske vrijednosti UI povezanih dionica i kapitalnih izdataka za UI povezanu imovinu kroz gledište teorije krize prekomjerne akumulacije te raspravlja o specifičnostima ove UI groznice (rush) u svjetlu debate o intelektualnom monopolu i tehnofeudalnom trendu u prekasnom (too late) kapitalizmu. Nakon što dokumentiram razmjere UI investicijskog mjehura\, predložit ću da je sva ova financijska spekulacija u ovom sektoru ustvari nusproizvod logike ulaganja u svjetlu onoga što je David Harvey nazvao „kapitalističkom nužnom strašću za tehnološkom promjenom koja proizvodi višak vrijednosti“. Zatim ću identificirati ranjivosti koje proizlaze iz viška kapitala uloženog u UI u odnosu na mogućnosti valorizacije\, uzimajući u obzir neravnomjernu izgradnju UI lanca vrijednosti\, neizvjesnosti oko očekivane potražnje za UI proizvodima\, životne cikluse UI računalnih kapaciteta\, nedostatke ekoloških resursa i ozbiljnu opasnost od opće demoralizacije radne snage. Međutim\, samo prepoznavanje ove dinamike prekomjerne akumulacije nije dovoljno. Razvoj UI kapaciteta također treba analizirati u kontekstu kapitalizma koji stari\, gdje povijesna tendencija prema socijalizaciji rezultira kodiranjem onoga što je Pasquinelli nazvao „oblicima društvene suradnje i kolektivne inteligencije“\, čime se zadire u temeljne aspekte načina proizvodnje i podižu novi politički ulozi. \nModerira: Ante Andabak \n  \nCédric Durand profesor je političke ekonomije na Sveučilištu u Ženevi. Predmet njegovog istraživačkog rada promjene su suvremenog kapitalizma. Autor je knjiga Fictitious Capital: How Finance is Appropriating our Future (2017.)\, Techno-feudalism: Critique of the Digital Economy (2024.) i How to Change Course: The Principles of Ecological Planning (u koautorstvu s Razmigom Keucheyanom\, 2027.). Redovito objavljuje u New Left Reviewu i sudjeluje u javnim raspravama.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-cedric-durand-prekomjerna-akumulacija-umjetne-inteligencije-racionalnost-linije-rasjeda-i-politika/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260528T194500
DTEND;TZID=UTC:20260528T210000
DTSTAMP:20260603T123010
CREATED:20260516T133048Z
LAST-MODIFIED:20260516T133048Z
UID:27219-1779997500-1780002000@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Diskusija: O tehnofeudalizmu
DESCRIPTION:sudjeluju: Cédric Durand\, Nick Dyer-Witheford \nmoderira: Mislav Žitko \nTehno-feudalizam je postao nova intelektualna poštapalica. No može li taj pojam izdržati ozbiljniju analizu izvan ležerne upotrebe na društvenim mrežama? S usponom platformi poput Amazona\, Applea\, Googlea\, Mete\, Airbnba i TikToka\, mnogi su autori pokušali dati tom pojmu čvršće teorijsko opravdanje. Tvrde da se digitalni monopoli ne natječu samo unutar tržišta; oni sve više sami posjeduju prostore nalik tržištima. Putem servera\, algoritama\, aplikacija\, podatkovnih sustava\, sustava preporuka i alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji\, te platforme mogu kontrolirati pristup\, oblikovati vidljivost i izvlačiti rentu. \nOtuda usporedba s feudalizmom dolazi gotovo prirodno. U klasičnom shvaćanju kapitalizma\, poduzeća ostvaruju profit proizvodnjom i prodajom dobara ili usluga. U feudalizmu su\, nasuprot tome\, gospodari izvlačili rentu zato što su kontrolirali zemlju. Teza o tehno-feudalizmu tvrdi da današnji tehnološki divovi izvlače novu vrstu “cloud rente” zato što kontroliraju digitalni teritorij: trgovine aplikacijama\, internetska tržišta\, društvene mreže\, vidljivost u tražilicama\, sustave plaćanja\, korisničke podatke i pristup pažnji. \nNo\, znači li uspon Big Techa doista povratak povijesti unatrag? Postoje li dobri razlozi vjerovati da se platformni kapitalizam preobrazio u društveni poredak nalik feudalizmu? Ili je tehno-feudalizam tek moćna metafora za monopolistički kapitalizam u digitalnom obliku? To su pitanja kojima će se baviti ovaj panel. \n  \nCédric Durand profesor je političke ekonomije na Sveučilištu u Ženevi. Predmet njegovog istraživačkog rada promjene su suvremenog kapitalizma. Autor je knjiga Fictitious Capital: How Finance is Appropriating our Future (2017.)\, Techno-feudalism: Critique of the Digital Economy (2024.) i How to Change Course: The Principles of Ecological Planning (u koautorstvu s Razmigom Keucheyanom\, 2027.). Redovito objavljuje u New Left Reviewu i sudjeluje u javnim raspravama. \nNick Dyer-Witheford\, profesor emeritus na Sveučilištu Western Ontario\, autor je knjiga Cyber-Marx: Cycles and Circuits of Struggle in High Technology Capitalism (Chicago: University of Illinois\, 1999) i Cyber-Proletariat: Global Labour in the Digital Vortex (London: Pluto Press\, 2015)\, koautor je knjige Inhuman Power: Artificial Intelligence and the Future of Capitalism (Pluto\, 2019) i\, najnovije\, s Alessandrom Mularoni\, knjige Cybernetic Circulation Complex: Big Tech and Planetary Crisis (Verso\, 2025).
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-diskusija-o-tehnofeudalizmu/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260529T170000
DTEND;TZID=UTC:20260529T180000
DTSTAMP:20260603T123010
CREATED:20260516T134018Z
LAST-MODIFIED:20260516T134018Z
UID:27225-1780074000-1780077600@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Zbornik: Pojačana eksploatacija
DESCRIPTION:sudjeluju: Phoebe V. Moore\, Paško Bilić \nmoderira: Toni Prug \n„Umjetna inteligencija prividno je neutralna tehnologija\, ali sve više se koristi kako bi se upravljalo radnom snagom i donosilo odluke u zapošljavanju radnika_ica i davanju otkaza. Njena proliferacija na radnom mjestu stvara dojam poštenijeg i efikasnijeg sustava menadžmenta. Jer\, na kraju krajeva: stroj nikoga ne može diskriminirati. Zbornik Pojačana eksploatacija istražuje realnost učinaka umjetne inteligencije na živote radnika i radnica. Dok konsenzus glasi da UI predstavlja potpuno nov način upravljanja na radnom mjestu\, autori ove knjige pokazuju da se\, upravo suprotno\, UI koristi na isti način na koji se većina tehnologija koristi u kapitalizmu: kao dimna zavjesa koja skriva dubinsko izrabljivanje radnika_ica. Nadilazeći pitanja platformskog rada i gig-ekonomije\, autori i autorice istražuju nastajuće oblike algoritamskog upravljanja i aplikacija pojačanih UI-om\, koji su razvijeni kako bi se iskoristilo inovativne načine za prikupljanje podataka o radnicima i potrošačima\, i kako bi se nadnice i reprezentaciju radnika držalo pod kontrolom. Pokazuju i da radnici_ice to ne primaju bez otpora\, dajući istraživanja slučaja o novim i uzbudljivim oblicima otpora koji se pojavljuju diljem planete.“ Pluto Press.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-zbornik-pojacana-eksploatacija/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260529T183000
DTEND;TZID=UTC:20260529T200000
DTSTAMP:20260603T123010
CREATED:20260516T133848Z
LAST-MODIFIED:20260516T133848Z
UID:27226-1780079400-1780084800@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Adam Hanieh: Kapitalizam i Bliski istok u doba klimatskog sloma
DESCRIPTION:Od Palestine to do Irana do Libanona\, Bliski istok se nalazi u centru sve šire planetarne krize. Ovo predavanje će rekonstruirati kako je regija uvučena u stvaranje suvremenog kapitalizma i uspon američke moći od sredine 20. stoljeća nadalje. Ispitat će i recentnije transformacije\, naročito uspon Zaljevskih država i njihovo mjesto u sve oštrijim geopolitičkim rivalitetima i relativno opadanje američke hegemonije. Završit će razmatranjem što bi ti razboji mogli značiti za antikapitalističke strategije u doba rata i klimatskog sloma. \nModerira: Stipe Ćurković \n  \nAdam Hanieh je profesor na Odjelu razvojnih studija i direktor Instituta za Bliski istok na SOAS-u\, Sveučilišta London. Autor je nekoliko knjiga o političkoj ekonomiji i Bliskom istoku\, uključujući Crude Capitalism: Oil\, Corporate Power\, and the Making of the World Market (Verso Books 2024) i Resisting Erasure: Capital\, Imperialism and Race in Palestine (Verso 2025)\, u koautorstvu s Rafeef Ziadah i Robertom Knowom.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-adam-hanieh-kapitalizam-i-bliski-istok-u-doba-klimatskog-sloma/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260529T201500
DTEND;TZID=UTC:20260529T220000
DTSTAMP:20260603T123010
CREATED:20260516T133721Z
LAST-MODIFIED:20260516T133721Z
UID:27227-1780085700-1780092000@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Svi su ljudi intelektualci\, ali nisu svi intelektualci ljudi – o UI\, algoritmima\, digitalnoj kulturi i dilemama njihova ljudskog supstrata
DESCRIPTION:sudjeluju: Hito Steyerl\, Paolo Caffoni\, Felix Stalder\, Vanja Subotić \nmoderira: Boris Buden \nVrtoglavi razvoj digitalne tehnologije\, pogotovo zapanjujući uspon UI\, prisiljava nas na ponovno promišljanje Gramscijeve slavne tvrdnje da su svi ljudi intelektualci\, ali da nemaju svi u društvu funkciju intelektualaca. Mislio je na historijski specifičnu podjelu rada u kojoj se opći intelekt\, otuđen u obliku zasebne društvene klase\, koristi kako bi se stvorila kulturna hegemonija\, pomirile unutarnje suprotnosti industrijskog kapitalizma\, normalizirala njegova klasna vladavina i spriječila revolucija – za koju se vjerovalo da je jedina u stanju vratiti inteligenciju njezinim izvornim vlasnicima odnosno zajedničkim dobrima čovječanstva. \nSlična nada ponovno se javila u ranim danima interneta\, sada u obliku digitalnih zajedničkih dobara. Ali slatki san neoliberalne globalizacije o svijetu bez granica u kojem će neposredna komunikacija s onu stranu svih prostorno-političkih\, kulturnih i lingvističkih podjela\, uz neograničeni pristup sveukupnom znanju čovječanstva generirati prosperitet i osigurati mir za sve\, uskoro se pretvorio u gorku realnost. U procesu svoje tehnološke aproprijacije\, ljudska intelektualna zajednička dobra postala su „prirodnim resursom“ – samo da bi ih se ogradilo\, ekstrahiralo\, komodificiralo i algoritmički instrumentaliziralo u službi kapitala i moći. Na scenu je stupio novi intelektualni akter\, UI\, navodno superioran svojem ljudskom supstratu. Gdje god se primjenjuje\, radikalno mijenja svijet kakav poznajemo – sve više nagore: čak je ponovno ušla u vrtlog rata\, „majku svih tehnologija velike brzine“ (F. Kittler). Je li nešto pošlo po zlu? Kako i zašto? Ima li izlaza? \n  \nKratki zoom uvod u temu: \nThe Master’s Voice / Glas gospodara\nGenerativna UI\, fleksibilni realizam i podatkovni centar Pantheon u Topuskom \nHito Steyerl\, filmašica i spisateljica\, Berlin \nNiépce je izumio i fotografiju i toplinski stroj – s generativnom umjetnom inteligencijom (GenAI) oboje se napokon spojilo. Pantheon AI je gigavatni velecentar vrijedan 50 milijardi eura koji bi\, kao po dekretu\, 2027. trebao biti instaliran u Topuskom\, hrvatskom mjestašcu s 945 stanovnika. U jednom te istom stoljeću\, Topusko je bilo: ustaško stratište\, partizanski kongresni centar\, poprište masovnog etničkog čišćenja\, mjesto gdje je Ivan Supek održao fascinantno predavanje o kvantnoj fizici\, a uskoro će postati i megatvornica GenAI/robotskih splačina\, utočište za podatkovne centre iz Zaljeva koji bježe pred iranskim projektilima. Policijska jedinica Koridor\, financirana sredstvima EU-a\, noću silom vraća tražitelje azila preko zelene granice. Ali Topusko je jednom imalo sasvim drugi koridor: godine 1944. partizanska ratna fotografska jedinica priredila je izložbu u koridorima tamošnjeg lječilišta. Nasuprot beskrvnom fotorealizmu generativne umjetne inteligencije\, ta estetika otpora i trenja ukazuje na drugu mogućnost – oslobođeni\, udruženi i energetski štedljiv sustav računalstva i znanja. \n  \nPaolo Caffoni je istraživač u poljima filozofije\, medijske teorije i umjetne inteligencije. Trenutno je povezan s grupom AI Forensics na Sveučilištu umjetnosti i designa u Karlsruheu i s projektom AIMODELS Europskog istraživačkog vijeća na Sveučilištu Ca’ Foscari u Veneciji. Njegovo istraživanje usredotočeno je na lingvistički rad i materijalne uvjete prijevodnih tehnologija. Od 2009. do 2021. bio je slobodni urednik u berlinskoj izdavačkoj kući Archive Books\, za koju je bio suorganizator izložbe i javnog programa Archive Kabinett. Njegovi radovi su\, između ostalih publikacija\, objavljeni u AI & Society\, MicroMega\, Arts of the Working Class\, Civic Sociology. \nFelix Stalder je profesor na Sveučilištu umjetnosti u Zürichu\, na Odsjeku za likovnu umjetnost\, u glavnom studijskom smjeru „art:ificial studies“. Njegov rad je fokusiran na sjecišta kulture\, politike i tehnoloških dinamika\, naročito na prakse upravljanja zajedničkim dobrima\, datafikaciju\, UI\, i transformacije prirode i subjektivnosti. Pored akademskog rada aktivan je i kao kulturni proizvođač\, dugogodišnji moderator na forumu <nettime>\, ključnom čvorištu kritičke net kulture\, prvo kao mejling liste\, sada i kao čvora u fediverzumu. Član je World Information Institute i Technopolitics Working Group\, obje sa sjedištem u Beču. Autor je i urednik brojnih knjiga\, između ostalog Digital Solidarity (2014)\, Kultur der Digitalität / Digital Condition /字 状况 (2016 / 2018 / 2023)\, Aesthetics of the Commons (2021)\, Digital Unconscious (2021)\, From Commons to NFTS (2022) i Contemporaneity in Embodied Data Practices (2025) \nVanja Subotić je postdoktorska istraživačica na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju Sveučilišta u Beogradu. Bila je EPSA znanstvena suradnica na Centru za jezik\, logiku\, i kogniciju na Sveučilištu u Torinu. Područje njene ekspertize uključuje filozofiju UI\, filozofiju kognicije\, filozofiju lingvistike\, opću metodologiju\, i eksperimentalnu filozofiju. Stekla je doktorat na Svečučilištu Beograd 2023. disertacijom o izgledima objašnjavanja lingvističke kompetencije korištenjem modelima dubokog učenja u prirodnim jezicima i velikim jezičnim modelima. Dugogodišnja je suradnica Centra za promociju nauka i Centra za bioetičke studije u Beogradu\, i stekla je dva certifikata\, jedan iz Promicanja znanosti (od Centra za promociju nauka iz Beograda\, 2021.)\, drugi iz UI sigurnosti\, etike\, i društva (od Centra za UI sigurnost iz San Francisca\, SAD\, 2026.).
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-svi-su-ljudi-intelektualci-ali-nisu-svi-intelektualci-ljudi-o-ui-algoritmima-digitalnoj-kulturi-i-dilemama-njihova-ljudskog-supstrata/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260530T120000
DTEND;TZID=UTC:20260530T133000
DTSTAMP:20260603T123010
CREATED:20260516T134446Z
LAST-MODIFIED:20260516T134446Z
UID:27233-1780142400-1780147800@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: RAZGOVOR O KNJIZI I ZATVARANJE IZLOŽBE: Dejan Kršić: Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije — Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovića
DESCRIPTION:sudjeluju: Boris Buden\, Ana Dević\, Marko Golub \nmoderira: Đurđica Ćilić \nNa Dan državnosti\, u subotu 30.5. od 12 sati u KIC-u održat će se finissage izložbe Dizajn\, socijalizam\, modernizam i promocija knjige Dejana Kršića Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije: Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovića\, objavljene u izdanju Udruge Bijeli val. \nU osnovi izložbe i knjige leži isti interes za politička značenja odnosa socijalističkog modernizma i socijalističkog estetizma. Upravo djelo Bogdana Bogdanovića utjelovljuje taj rascjep između socijalističkog modernizma i socijalističkog estetizma\, a kroz njega se mogu promatrati i tumačiti društvene i političke promjene jugoslavenskog društva\, od modernističkog univerzalizma\, preko identitetskog zaokreta krajem 60-ih\, do konstrukcije nacionalističkih politika krajem 70-ih i tijekom 80-ih godina. \nNaslov knjige\, naravno\, referenca je na Bogdanovićevu knjigu Ukleti neimar\, kao i na činjenicu da su ga obožavatelji njegova rada često tako nazivali. No\, kako stoji u podnaslovu\, Bogdanovićevo umjetničko djelo prije svega je povod\, odnosno polazna točka za šira\, ali međusobno povezana razmatranja o sudbini spomenika i brisanju tradicija NOB-a\, kulturalizaciji antifašizma i suvremenom revizionizmu\, pitanjima odnosa prema holokaustu i genocidu\, ali i slijepim mrljama te nedosljednostima njegova hvaljenog antimiloševićevskog političkog angažmana tijekom 80-ih i 90-ih. \nUtoliko je Kršićeva knjiga polemika ne samo s revizionistima i nacionalističkim politikama u kulturi\, nego i kritika slijepih mjesta lijeve povijesti umjetnosti; kritika nacionalizma hrvatskih liberala\, ali i kritika kulturalizacije političkog koju su predvodile perjanice tzv. Druge Srbije\, od Latinke Perović do Bogdanovića. Ako je ono čime se bavi domaća akademska\, univerzitetska i intelektualna scena znanost\, onda ovo definitivno nije znanstvena knjiga\, nego čekić. Stoga\, prema drugom Brechtovu naputku\, napisanom u trenutku uspona povijesnog fašizma: „Hungriger\, greif nach dem Buch: es ist eine Waffe!” \n(događaj se odvija na hrvatskom) \n  \nBoris Buden\, filozof\, publicist i kulturni kritičar. Prevoditelj Freuda na hrvatski jezik. Devedesetih kolumnist i urednik u Arkzinu i izdavačkog projekta Biblioteke Bastard. Tekstovi iz tog perioda objavljeni su u ključnoj zbirci eseja pod nazivom “Barikade”. Piše eseje i članke s područja filozofije\, politike\, kritike kulture i umjetnosti s posebnim interesom za probleme tzv. postkomunističke tranzicije\, odnosa prema prošlosti\, nacionalizma i teorije prevođenja. Medijski aktivan i kao komentator aktualnih političkih i kulturnih zbivanja. \nAna Dević\, likovna kritičarka i kustosica. Surađivala je s mnogim kulturnim časopisima i napisala brojne tekstove za izložbene kataloge. Doktorandica je povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Zadru s temom partizanske umjetničke produkcije i antifašističkog otpora tijekom Drugog svjetskog rata. Jedna od osnivačica neovisnog kustoskog kolektiva Što kako i za koga/WHW čije aktivnosti istražuju potencijale kritičke kustoske prakse. Od 2018. WHW vodi međunarodni studijski program za mlade umjetnike WHW Akademija. \nMarko Golub likovni je kritičar\, povjesničar dizajna i kustos. Voditelj Galerije Hrvatskog dizajnerskog društva i glavni urednik stranice dizajn.hr. Urednik je i ko/autor niza knjiga i publikacija u izdanju HDD-a (Fragmenti dizajnerske povijesti\, monografske publikacije o Sanji Iveković\, Daliboru Martinisu\, Mirku Iliću\, Zoranu Pavloviću itd.) i kustos velikog broja izložbi (Ekscentričnost\, dizajn izvan centra\, Mirko Ilić: ‘Time After Time’\, Riječi\, slike i snovi – plakati iz zbirke Petra Smiljanića …) \nÐurđica Ćilić\, profesorica na Katedri za poljski jezik i književnost Filozofskog fakulteta. Izvodi kolegije iz poljske književnosti\, prevođenja i teorije književnosti. Piše stručne i znanstvene radove o poljskoj književnosti i prevodi s poljskoga jezika\, uglavnom suvremenu poeziju. Autorica je hvaljenih proznih knjiga Fafarikul\, Novi kraj i recentne Vidimo se na papiru. u kojima kroz priče i sjaćanja o tzv. običnim životnim i obiteljskim zgodama tematizira niz društveno važnih tema\, rata i nacionalizma\, generacijskih odnosa\, solidarnosti i ljubavi. \nDejan Kršić\, grafički dizajner i publicist. Redovni profesor na Odsjeku dizajna vizualnih komunikacija Umjetničke akademije u Splitu. Prvenstveno se bavi grafičkim oblikovanjem za projekte u kulturi i na nezavisnoj kulturnoj/aktivističkoj sceni. Devedesetih godina jedan od pokretača\, grafički urednik a kasnije i glavni urednik magazina Arkzin i Biblioteke Bastard. Od 2000. kao član udruge za vizualnu kulturu Što\, kako i za koga/WHW. Autor i ko-autor niza tekstova i knjiga o povijesti grafičkog dizajna.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-razgovor-o-knjizi-i-zatvaranje-izlozbe-dejan-krsic-zaludni-neimar-i-slijepa-mrlja-ideologije-povodom-partizanskih-nekropola-bogdana-bogdanovica/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260530T160000
DTEND;TZID=UTC:20260530T173000
DTSTAMP:20260603T123010
CREATED:20260516T134555Z
LAST-MODIFIED:20260516T134555Z
UID:27234-1780156800-1780162200@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Panel zajednice: platformski rad(nici) i izrabljivanje na zahtjev
DESCRIPTION:sudjeluju: Matea Grgurinović (Faktograf)\, Ana Pezelj (SSSH)\, Tomislav Kiš (Novi sindikat)\, Jelena Ostojić (IDIZ) \nmoderira: Emina Bužinkić \nPenetracija platformskog rada u Hrvatsku i njegove nagle promjene radne regulacije razotkriva duboke pukotine na sjecištu radničkih prava\, iregularizacije rada i boravišnog statusa\, rasiziranog nasilja te slabe infrastrukture podrške radnicima. Podmuklo fragmentiranje i strukturiranje paralelnog – stratificiranog\, rasno obilježenog i pravno nestabilnog režima rada\, u kojemu platformski radnici bilo da dolaze iz Globalnoga juga\, postjugoslavenskih zemalja ili iz Hrvatske\, sasvim lako postaju zamjenjiva i iscrpljiva\, lako odbačena radna snaga. Mreža posredničkih firmi\, koje se ubrzano množe\, sustavno iskorištavaju tijela i ranjivost radnika: bespoštedno gomilaju profit uzimajući od pojedinih radnika velike postotke zarade\, dodatno im naplaćuju smještaj u jadnim uvjetima\, pa i najam osnovnih sredstava za rad poput dostavnih bicikala ili automobila za taksi prijevoz\, uskraćuju bolovanje i godišnje odmore\, te primoravaju na iscrpljujući prekovremeni rad. U takvim uvjetima\, rad nije samo prekaran; on postaje prostor discipliniranja tijela\, vremena i kretanja\, gdje se radnici sustavno udaljavaju od odmora\, socijalizacije\, intime i kolektivnog života. \nIstovremeno\, ta silna prekarizacija isprepliće se i s nedostatkom odgovarajućih informacija o radnoj dozvoli\, njezinom trajanju i uvjetovanju boravišnog statusa. U takvim uvjetima\, pravna nesigurnost djeluje kao ključni mehanizam kontrole. Državne politike i zakonodavni okviri ne samo da ne štite radnike\, već aktivno sudjeluju u proizvodnji ovih režima iregularizacije\, čime dodatno otežavaju ili onemogućuju radničko organiziranje i sindikalno djelovanje. Ipak\, prostori i primjeri otpora postoje i razvijaju se: kroz samoorganiziranje radnika\, inicijative solidarnosti\, istraživački i zagovarački rad. Deseci tisuća ljudi u Hrvatskoj trebaju pravnu pomoć\, sindikalnu podršku\, angažirano novinarstvo i odgovorna društvena istraživanja\, ali i političku volju da se postojeći režimi rada transformiraju. \n  \nEmina Bužinkić\, aktivistkinja i znanstvenica koja će podijeliti uvide iz recentnog istraživačkog rada s platformskim radnicima u Hrvatskoj u okviru projekta “DEVELOPER – digitalni podaci\, razvoj i infrastruktura”.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-panel-zajednice-platformski-radnici-i-izrabljivanje-na-zahtjev/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260530T181500
DTEND;TZID=UTC:20260530T194500
DTSTAMP:20260603T123010
CREATED:20260516T134654Z
LAST-MODIFIED:20260516T134654Z
UID:27235-1780164900-1780170300@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Boris Buden: O drugoj strani dvojne revolucije: Ima li za “Praxis” života nakon smrti?
DESCRIPTION:Ako ćemo vjerovati Ericu Hobsbawmu\, Velika revolucija koja je radikalno promijenila svijet prije više od dvjesto godina ustvari je bila „dvojna revolucija“. Ono što je započelo 1789. u Parizu s padom Bastille i razvilo se u Francusku revoluciju\, zapravo je bio sam jedan dio većeg revolucionarnog događaja. Drugi je bila britanska industrijska revolucija\, koju su generirali tehnološki izumi i njihova kapitalistička aproprijacija. Možemo li digitalnu revoluciju koja je započela sredinom 20. stoljeća i još uvijek traje\, također misliti kao tek dio jedne daleko radikalnije „dvojne revolucije“? Ali gdje je onda taj njen drugi dio? Je li već s onu stranu naše imaginacije? \nPredavanje će razmotriti nasljeđe Praxis filozofije iz perspektive jednog od njenih najvažnijih koncepata\, „mišljenja revolucije“. Pretpostavimo da to nije bila samo slijepa ulica moderne filozofije u kojoj se zauvijek pogubila nekolicina intelektualnih lunatika. Ako njihove ideje doista zaslužuju posthumni opstanak\, morat ćemo ih suočiti s drugom stranom današnjeg dvojnog događaja – s digitalnom revolucijom. Istina\, taj se napor na prvi pogled doima uzaludno\, ali vrijedi pokušati. \nModerira: Luka Bogdanić \n  \nBoris Buden je autor i kulturalni teoretičar s prebivalištem u Berlinu. Rođen u bivšoj Jugoslaviji\, studirao je filozofiju u Zagrebu i stekao doktorat iz kulturalne teorije na Sveučilištu Humboldt u Berlinu. Od početka 1980-ih\, objavljuje eseje i knjige o kritičkoj i kulturalnoj teoriji\, psihoanalizi\, politici i suvremenoj umjetnosti na hrvatskom\, njemačkom i engleskom. Stalni je suradnik Europskog instituta za progresivne kulturne politike u Beču\, i predaje na raznim sveučilištima u Europi. Njegova posljednja knjiga je Transition to Nowhere: Art in History after 1989\, Berlin\, 2020.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-boris-buden-o-drugoj-strani-dvojne-revolucije-ima-li-za-praxis-zivota-nakon-smrti/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
END:VCALENDAR