U sklopu programa In memoriam Patricio Guzmán (1941. – 2026.) prikazujemo Nostalgiju za svjetlo (2010.), nagrađivani dokumentarni film u kojem se potraga astronoma za podrijetlom svemira isprepliće s potragom za žrtvama Pinochetove diktature u čileanskoj pustinji Atacama, nakon čega slijedi razgovor s filmskom radnicom i dramaturginjom Karlom Crnčević te povjesničarom i političkim analitičarom Josipom Jagićem, koji će moderirati kulturna antropologinja Sonja Leboš.

U sklopu In Memoriama Patricio Guzmán (1941. – 2026.) prikazujemo dokumentarni film Moja imaginarna zemlja, u kojem čileanski redatelj bilježi masovne prosvjede koji su 2019. potresli Čile, istražujući nasljeđe Pinochetove diktature, društvenu nejednakost i nadu u pravedniju budućnost.

Nastao prema stripu francuske novinarke Inès Léraud i ilustratora Pierrea Van Hovea, film Zelena plima (2023.) redatelja Pierrea Joliveta prati novinarsku istragu o ekološkom skandalu u Bretanji, gdje toksične alge ugrožavaju ljudske živote, a nakon projekcije slijedi okrugli stol s novinarima i predstavnicima civilnog društva o ulozi istraživačkog novinarstva i kulture u borbi protiv dezinformacija, u sklopu francusko-njemačkog projekta FAKAT!, uz slobodan ulaz.

Možeš vidjeti sve (2026.), novi dokumentarni film Nathana Fieldera i Lancea Oppenheima, donosi nesvakidašnji portret Elizabeth Holmes, osnivačice propale biotehnološke kompanije Theranos, pretvarajući njezine posljednje dane prije odlaska u zatvor u nepredvidivu, apsurdnim humorom prožetu studiju manipulacije, povjerenja i tankih granica između istine, fikcije i samoprezentacije.

Kroz anonimna svjedočanstva 24 pripadnika izraelske vojske i obavještajnih službi, film NAZA (2026.) Yuvala Abrahama i Rachel Szor razotkriva zastrašujuću stvarnost rata u Gazi, u kojoj algoritmi odlučuju o ljudskim sudbinama, a životi palestinskih civila svode se na brojke u hladnoj računici nasilja.

Možeš vidjeti sve (2026.), novi dokumentarni film Nathana Fieldera i Lancea Oppenheima, donosi nesvakidašnji portret Elizabeth Holmes, osnivačice propale biotehnološke kompanije Theranos, pretvarajući njezine posljednje dane prije odlaska u zatvor u nepredvidivu, apsurdnim humorom prožetu studiju manipulacije, povjerenja i tankih granica između istine, fikcije i samoprezentacije.

Pet restauriranih remek-djela armenskog redatelja Artavazda Pelešjana, jednog od najvažnijih autora poetskog dokumentarnog filma i pionira montaže distance, donose jedinstveno filmsko putovanje kroz povijest, prirodu i kolektivno pamćenje. Nakon projekcije slijedi razgovor s Dinom Pokrajac i Ivanom Ramljakom.