Gradska simfonija Voliš li me vodi nas na razigrano i osobno putovanje kroz audiovizualno sjećanje Libanona, sastavljeno u potpunosti od arhivskih snimaka. Ljubavno pismo Bejrutu obuhvaća 70 godina filma, televizije, kućnih filmova i fotografija, istražujući libanonsku kolektivnu psihu, koju obilježavaju radost i bliskost, razaranje i gubitak. Kroz oči libanonskih građana, filmaša i umjetnika, ovaj impresivan […]
Dobitnica Emmyja Maryam Ebrahami donosi potresan ali prkosan portret skrivene zajednice u autonomnoj kurdskoj pokrajini.
Na prvom panelu simpozija pobliže ćemo sagledati veze uspostavljene u prošlosti, posebno one oblikovane kroz Pokret nesvrstanih između Jugoslavije i arapskog svijeta, istodobno promišljajući filmski rad koji progovara iz dijaspore i geografija koje su danas razdvojene.
Naglašeno vizualan film snimljen u mrkloj tmini koji za potpuni nokturalni ugođaj svakako treba iskusiti u kinu.
U psihodeličnom dokumentarnom eseju koji je inspiriran vizionarskom poemom Sezona u paklu Arthura Rimbauda upoznajemo duh buntovnog francuskog pjesnika koji se upravo ukrcava na putovanje kroz vrijeme.
Škola intervencija eksperimentalna je obrazovna platforma u Palestini s ciljem razvijanja prostora za suradnje tako što okuplja nezavisne prakse uzajamnog učenja.
Drugog dana okrenut ćemo se suvremenim uvjetima ovih geografija, promatrajući procese njihove periferijalizacije i povijesne, političke i ekonomske sile koje ih nastavljaju proizvoditi. Pitanje drugog panela bit će kako ta znanja preživljavaju danas: koje su veze održane, koje su prekinute ili izbrisane, te koji nas oblici borbe, imaginacije i kulturnog rada još uvijek povezuju.
Zaboravljena glazbena ploča povezuje Caracas i Teheran, razotkrivajući neispričane priče o nafti ne kao robi, već pregovaračkom adutu za oslobodilačku borbu u Palestini i izgradnju panarapske solidarnosti 1960-ih i 1970-ih godina.
Čuvena libanonska redateljica Heiny Srour održat će masterclass pod naslovom Snimanje pionirskih filmova u kojem će nas provesti kroz svoj mozaični opus sastavljen od rijetko prikazivanih i često zabranjivanih filmova koji povezuju antikolonijalnu borbu, feminističku perspektivu i revolucionarnu političku imaginaciju.
Retrospektiva posvećena libanonskoj filmskoj autorici Heiny Srour u sklopu 19. Subversive Festivala.
Završnog dana simpozija okrenut ćemo se spekulaciji i zamišljanju novih mogućnosti buduće suradnje. Krenut ćemo od vrlo praktičnog pitanja: što zapravo možemo raditi zajedno; kako možemo dijeliti resurse, znanja, infrastrukture, programe, prostore i oblike podrške između ovih geografija.
Stipendirana radionica borbenog filma Slika pripada onima koji s njom rade koju su u 2026. vodile Karla Crnčević i Dina Pokrajac bila je namijenjena filmskim i migrantskim radnicima_ama te izbjeglicama.
Shifting Baselines povlači paralele između izumiranja koje ugrožava lokalne životinjske vrste i mogućeg nestanka čovječanstva, koje služi kao alibi za suludi san Elona Muska.
U istom bloku gledamo filmove domaćih autorica Sunčice Ane Veldić i Karle Crnčević koji istražuju etičke implikacije odnosa između ljudskih bića i životinja a nakon projekcije slijedi razgovor s autoricama.
Nakon 100 godina neovisnosti, nova i smiona generacija mladih irskih umjetnika redefinira folk glazbu i promišlja utjecaj svoje kolonijalne povijesti.
Ovo izlaganje govori o zanemarenom središtu, što će reći ljudima, društvenim odnosima i konačno svjesnosti, kako bi se identificiralo što je izostavljeno i što je na kocki za radnike u današnjem preoblikovanju paketa zakonskih mjera o umjetnoj inteligenciji.
Ovo predavanje istražuje rad i moć koju sintetičke slike ostvaruju onkraj realizma i vjerodostojnosti.
Na koji način angažman s materijalnim tragovima radikalnih društvenih pokreta, kao dio relacijske estetske strategije, može otvoriti nove načine promišljanja i djelovanja protiv materijalnog i simboličkog nasilja kapitalizma?
Otpori UI kapitalizmu, koji se odvijaju uz pokrete protiv društvene nejednakosti i ekološkog uništenja te su s njima povezani, sada su važna manifestacija kolektivne kontramoći protiv vladajućeg poretka.
Naša suvremena sveučilišta postoje u vihoru financijskih i menadžerskih sila. U toj oluji, umjetna inteligencija ne predstavlja ništa novo. Ona je arhaična obrazovna tehnologija, jednostavan stroj i oblik kapitala, omogućujući supsumciju akademskog rada i proizvodnju golemog raspona obrazovnih roba za profit.
