Usred suvremene Europe koja se sve više oslanja na jeftin migrantski rad, troje iznimnih pojedinaca – Goran Lukić, Laura Orel i Goran Zrnić – udružuju snage i progovaraju u ime onih čiji se glas rijetko čuje.
Noam Shuster Eliassi odrasla je kao zaštitno lice izraelsko-palestinskog mirovnog procesa — sve dok nije naglo skrenula u svijet stand-up komedije i političke satire. No, dok regija tone u razarajuće nasilje, Noam više ne može samo nasmijavati: sada mora prodrmati svoju publiku istinama koje nikome nisu smiješne.
Kao prva vijećnica u jednom iranskom selu, Sara Shahverdi podriva tradiciju učenjem djevojaka da voze motocikle i da se bore protiv braka u dječjoj dobi, dok se mora suočiti sa sumnjama u njezine motive.
Film dokumentira posljedice rusko-ukrajinskog rata iz osobne i razorne perspektive. Redatelj okreće objektiv prema ukrajinskim vojnicima - tko su, odakle su došli, s kakvim se nemogućim odlukama suočavaju u rovovima dok se bore za svaki centimetar svoje zemlje.
Program u sklopu Trnjanskih kresova, uz projekciju filma La Predstava Tea Morosina i Erica Ušića te promociju knjige Zidovi pamte: Vizualna etnografija političkih grafita iz Drugog svjetskog rata i poraća u Istri Erica Ušića.
Program Sjeti se slobode: Slike otpora nastavlja se projekcijom dva filma po izboru Karle Crnčević. Oni iz različitih povijesnih, političkih i filmskih pozicija govore o ženskom radu, otporu, organiziranju i odsutnim slikama.
U jednom selu u Dalmatinskoj zagori ovce su ključne za preživljavanje mještanja, ali sve je više vukova koji napadaju stada. Je li posrijedi priroda ili intervencija čovjeka?
Noam Shuster Eliassi odrasla je kao zaštitno lice izraelsko-palestinskog mirovnog procesa — sve dok nije naglo skrenula u svijet stand-up komedije i političke satire. No, dok regija tone u razarajuće nasilje, Noam više ne može samo nasmijavati: sada mora prodrmati svoju publiku istinama koje nikome nisu smiješne.
Kao prva vijećnica u jednom iranskom selu, Sara Shahverdi podriva tradiciju učenjem djevojaka da voze motocikle i da se bore protiv braka u dječjoj dobi, dok se mora suočiti sa sumnjama u njezine motive.
Filmski program Sedmi kontinent najavljuje stručnu radionicu za profesore srednjih škola posvećenu metodološkoj obradi nagrađivanog dokumentarno-igranog filma Fiume o morte! redatelja Igora Bezinovića. Radionicu će voditi Ante Zlatko Stolica, pisac, filmski autor, profesor hrvatskog jezika te suautor novog metodičkog priručnika za ovaj film.
Vizualno putovanje kroz seksistički krvotok kinematografije koje bi zauvijek moglo promijeniti način na koji gledamo i stvaramo filmove.
Oštra trava je brazilski dugometražni dokumentarni film koji prikazuje stvarna, proživljena iskustva i probleme trans osoba u regiji Chapadi dos Veadeiros u saveznoj državi Goiás.
Retrospektiva posvećena libanonskoj filmskoj autorici Heiny Srour u sklopu 19. Subversive Festivala.
Jeste li ikad tugovali za nekim tko nije još umro? Pepa Lubojacki tijekom pet godina dokumentirala je živote četvero obiteljskih članova, prije svega svog brata Davida, alkoholičara i beskućnika. Putem izrazito intimnog, dnevničkog kolaža Lubojacki pokušava odgonetnuti korijene međugeneracijskih nedaća koje se opetovano manifestiraju u vidu teške ovisnosti. Tekstualne skulpture, dugotrajne opservacije, beatovi prožeti sintesajzerima […]
Gradska simfonija Voliš li me vodi nas na razigrano i osobno putovanje kroz audiovizualno sjećanje Libanona, sastavljeno u potpunosti od arhivskih snimaka. Ljubavno pismo Bejrutu obuhvaća 70 godina filma, televizije, kućnih filmova i fotografija, istražujući libanonsku kolektivnu psihu, koju obilježavaju radost i bliskost, razaranje i gubitak. Kroz oči libanonskih građana, filmaša i umjetnika, ovaj impresivan […]
Dobitnica Emmyja Maryam Ebrahami donosi potresan ali prkosan portret skrivene zajednice u autonomnoj kurdskoj pokrajini.
Na prvom panelu simpozija pobliže ćemo sagledati veze uspostavljene u prošlosti, posebno one oblikovane kroz Pokret nesvrstanih između Jugoslavije i arapskog svijeta, istodobno promišljajući filmski rad koji progovara iz dijaspore i geografija koje su danas razdvojene.
Naglašeno vizualan film snimljen u mrkloj tmini koji za potpuni nokturalni ugođaj svakako treba iskusiti u kinu.
U psihodeličnom dokumentarnom eseju koji je inspiriran vizionarskom poemom Sezona u paklu Arthura Rimbauda upoznajemo duh buntovnog francuskog pjesnika koji se upravo ukrcava na putovanje kroz vrijeme.
Škola intervencija eksperimentalna je obrazovna platforma u Palestini s ciljem razvijanja prostora za suradnje tako što okuplja nezavisne prakse uzajamnog učenja.
Drugog dana okrenut ćemo se suvremenim uvjetima ovih geografija, promatrajući procese njihove periferijalizacije i povijesne, političke i ekonomske sile koje ih nastavljaju proizvoditi. Pitanje drugog panela bit će kako ta znanja preživljavaju danas: koje su veze održane, koje su prekinute ili izbrisane, te koji nas oblici borbe, imaginacije i kulturnog rada još uvijek povezuju.
Zaboravljena glazbena ploča povezuje Caracas i Teheran, razotkrivajući neispričane priče o nafti ne kao robi, već pregovaračkom adutu za oslobodilačku borbu u Palestini i izgradnju panarapske solidarnosti 1960-ih i 1970-ih godina.
Čuvena libanonska redateljica Heiny Srour održat će masterclass pod naslovom Snimanje pionirskih filmova u kojem će nas provesti kroz svoj mozaični opus sastavljen od rijetko prikazivanih i često zabranjivanih filmova koji povezuju antikolonijalnu borbu, feminističku perspektivu i revolucionarnu političku imaginaciju.
Retrospektiva posvećena libanonskoj filmskoj autorici Heiny Srour u sklopu 19. Subversive Festivala.
Završnog dana simpozija okrenut ćemo se spekulaciji i zamišljanju novih mogućnosti buduće suradnje. Krenut ćemo od vrlo praktičnog pitanja: što zapravo možemo raditi zajedno; kako možemo dijeliti resurse, znanja, infrastrukture, programe, prostore i oblike podrške između ovih geografija.
Stipendirana radionica borbenog filma Slika pripada onima koji s njom rade koju su u 2026. vodile Karla Crnčević i Dina Pokrajac bila je namijenjena filmskim i migrantskim radnicima_ama te izbjeglicama.
Shifting Baselines povlači paralele između izumiranja koje ugrožava lokalne životinjske vrste i mogućeg nestanka čovječanstva, koje služi kao alibi za suludi san Elona Muska.
U istom bloku gledamo filmove domaćih autorica Sunčice Ane Veldić i Karle Crnčević koji istražuju etičke implikacije odnosa između ljudskih bića i životinja a nakon projekcije slijedi razgovor s autoricama.
Nakon 100 godina neovisnosti, nova i smiona generacija mladih irskih umjetnika redefinira folk glazbu i promišlja utjecaj svoje kolonijalne povijesti.
Ovo izlaganje govori o zanemarenom središtu, što će reći ljudima, društvenim odnosima i konačno svjesnosti, kako bi se identificiralo što je izostavljeno i što je na kocki za radnike u današnjem preoblikovanju paketa zakonskih mjera o umjetnoj inteligenciji.
Ovo predavanje istražuje rad i moć koju sintetičke slike ostvaruju onkraj realizma i vjerodostojnosti.
Na koji način angažman s materijalnim tragovima radikalnih društvenih pokreta, kao dio relacijske estetske strategije, može otvoriti nove načine promišljanja i djelovanja protiv materijalnog i simboličkog nasilja kapitalizma?
Otpori UI kapitalizmu, koji se odvijaju uz pokrete protiv društvene nejednakosti i ekološkog uništenja te su s njima povezani, sada su važna manifestacija kolektivne kontramoći protiv vladajućeg poretka.
Naša suvremena sveučilišta postoje u vihoru financijskih i menadžerskih sila. U toj oluji, umjetna inteligencija ne predstavlja ništa novo. Ona je arhaična obrazovna tehnologija, jednostavan stroj i oblik kapitala, omogućujući supsumciju akademskog rada i proizvodnju golemog raspona obrazovnih roba za profit.
Ovo predavanje kreće od povijesne skice manosfere do sadašnjosti, u kojoj je postepeno ušla u mainstream putem društvenih medija, kako u politici tako i u široj kulturi. Zatim donosi psihoanalitičko tumačenje psihodinamike manosfere i bavi se pitanjem u kakvom odnosu stoji sa suvremenim strukturnim krizama.
Ovaj panel isprepliće prakse arhitekture, pokreta, umjetnosti u zajednici i kritičke pedagogije kako bi otpor prizvao i gradio kao življenu, afektivnu, djelatnu praksu koja se ostvaruje kroz tijela, prostore i odnose. To čini iz pune svjesnosti kontinuirane brutalizacije Palestine, gdje nasilni rezovi rascjepljuju zemlju i ostavljaju je da krvari kroz vrijeme i generacije.
Knjiga Kaljenje identiteta: Autobiografija i priča o demokratskoj ljevici u dvije države autora Bogdana Denića (1929. – 2016.) svjedoči o životu oblikovanom na raskršću zemalja, jezika i ideologija.
Ovo izlaganje predlaže ispitivanje naglog porasta financijske vrijednosti UI povezanih dionica i kapitalnih izdataka za UI povezanu imovinu kroz gledište teorije krize prekomjerne akumulacije te raspravlja o specifičnostima ove UI groznice (rush) u svjetlu debate o intelektualnom monopolu i tehnofeudalnom trendu u prekasnom (too late) kapitalizmu.
Znači li uspon Big Techa doista povratak povijesti unatrag? Postoje li dobri razlozi vjerovati da se platformni kapitalizam preobrazio u društveni poredak nalik feudalizmu? Ili je tehno-feudalizam tek moćna metafora za monopolistički kapitalizam u digitalnom obliku? To su pitanja kojima će se baviti ovaj panel.
U sklopu ovotjedne Doku-matineje prikazat će se dokumentarni film „U potrazi za srećom” (2024.) koji odgovara na pitanje što je zapravo sreća i možemo li ju izmjeriti. Nakon projekcije s polaznicima će o filmu porazgovarati filmski kritičar Tibor Đurđev.
Predstavljanje zbornika Pojačana eksploatacija u okviru 19. Subversive Festivala.
Od Palestine to do Irana do Libanona, Bliski istok se nalazi u centru sve šire planetarne krize. Ovo predavanje će rekonstruirati kako je regija uvučena u stvaranje suvremenog kapitalizma i uspon američke moći od sredine 20. stoljeća nadalje.
Vrtoglavi razvoj digitalne tehnologije, pogotovo zapanjujući uspon UI, prisiljava nas na ponovno promišljanje Gramscijeve slavne tvrdnje da su svi ljudi intelektualci, ali da nemaju svi u društvu funkciju intelektualaca.
Na Dan državnosti, u subotu 30.5. od 12 sati u KIC-u održat će se finissage izložbe Dizajn, socijalizam, modernizam i promocija knjige Dejana Kršića Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije: Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovića, objavljene u izdanju Udruge Bijeli val.
Penetracija platformskog rada u Hrvatsku i njegove nagle promjene radne regulacije razotkriva duboke pukotine na sjecištu radničkih prava, iregularizacije rada i boravišnog statusa, rasiziranog nasilja te slabe infrastrukture podrške radnicima.
Predavanje će razmotriti nasljeđe Praxis filozofije iz perspektive jednog od njenih najvažnijih koncepata, „mišljenja revolucije“.
