Zaboravljena glazbena ploča povezuje Caracas i Teheran, razotkrivajući neispričane priče o nafti ne kao robi, već pregovaračkom adutu za oslobodilačku borbu u Palestini i izgradnju panarapske solidarnosti 1960-ih i 1970-ih godina.
Čuvena libanonska redateljica Heiny Srour održat će masterclass pod naslovom Snimanje pionirskih filmova u kojem će nas provesti kroz svoj mozaični opus sastavljen od rijetko prikazivanih i često zabranjivanih filmova koji povezuju antikolonijalnu borbu, feminističku perspektivu i revolucionarnu političku imaginaciju.
Retrospektiva posvećena libanonskoj filmskoj autorici Heiny Srour u sklopu 19. Subversive Festivala.
Završnog dana simpozija okrenut ćemo se spekulaciji i zamišljanju novih mogućnosti buduće suradnje. Krenut ćemo od vrlo praktičnog pitanja: što zapravo možemo raditi zajedno; kako možemo dijeliti resurse, znanja, infrastrukture, programe, prostore i oblike podrške između ovih geografija.
Stipendirana radionica borbenog filma Slika pripada onima koji s njom rade koju su u 2026. vodile Karla Crnčević i Dina Pokrajac bila je namijenjena filmskim i migrantskim radnicima_ama te izbjeglicama.
Shifting Baselines povlači paralele između izumiranja koje ugrožava lokalne životinjske vrste i mogućeg nestanka čovječanstva, koje služi kao alibi za suludi san Elona Muska.
U istom bloku gledamo filmove domaćih autorica Sunčice Ane Veldić i Karle Crnčević koji istražuju etičke implikacije odnosa između ljudskih bića i životinja a nakon projekcije slijedi razgovor s autoricama.
Nakon 100 godina neovisnosti, nova i smiona generacija mladih irskih umjetnika redefinira folk glazbu i promišlja utjecaj svoje kolonijalne povijesti.
Ovo izlaganje govori o zanemarenom središtu, što će reći ljudima, društvenim odnosima i konačno svjesnosti, kako bi se identificiralo što je izostavljeno i što je na kocki za radnike u današnjem preoblikovanju paketa zakonskih mjera o umjetnoj inteligenciji.
Ovo predavanje istražuje rad i moć koju sintetičke slike ostvaruju onkraj realizma i vjerodostojnosti.
Na koji način angažman s materijalnim tragovima radikalnih društvenih pokreta, kao dio relacijske estetske strategije, može otvoriti nove načine promišljanja i djelovanja protiv materijalnog i simboličkog nasilja kapitalizma?
Otpori UI kapitalizmu, koji se odvijaju uz pokrete protiv društvene nejednakosti i ekološkog uništenja te su s njima povezani, sada su važna manifestacija kolektivne kontramoći protiv vladajućeg poretka.
Naša suvremena sveučilišta postoje u vihoru financijskih i menadžerskih sila. U toj oluji, umjetna inteligencija ne predstavlja ništa novo. Ona je arhaična obrazovna tehnologija, jednostavan stroj i oblik kapitala, omogućujući supsumciju akademskog rada i proizvodnju golemog raspona obrazovnih roba za profit.
Ovo predavanje kreće od povijesne skice manosfere do sadašnjosti, u kojoj je postepeno ušla u mainstream putem društvenih medija, kako u politici tako i u široj kulturi. Zatim donosi psihoanalitičko tumačenje psihodinamike manosfere i bavi se pitanjem u kakvom odnosu stoji sa suvremenim strukturnim krizama.
Ovaj panel isprepliće prakse arhitekture, pokreta, umjetnosti u zajednici i kritičke pedagogije kako bi otpor prizvao i gradio kao življenu, afektivnu, djelatnu praksu koja se ostvaruje kroz tijela, prostore i odnose. To čini iz pune svjesnosti kontinuirane brutalizacije Palestine, gdje nasilni rezovi rascjepljuju zemlju i ostavljaju je da krvari kroz vrijeme i generacije.
Knjiga Kaljenje identiteta: Autobiografija i priča o demokratskoj ljevici u dvije države autora Bogdana Denića (1929. – 2016.) svjedoči o životu oblikovanom na raskršću zemalja, jezika i ideologija.
Ovo izlaganje predlaže ispitivanje naglog porasta financijske vrijednosti UI povezanih dionica i kapitalnih izdataka za UI povezanu imovinu kroz gledište teorije krize prekomjerne akumulacije te raspravlja o specifičnostima ove UI groznice (rush) u svjetlu debate o intelektualnom monopolu i tehnofeudalnom trendu u prekasnom (too late) kapitalizmu.
Znači li uspon Big Techa doista povratak povijesti unatrag? Postoje li dobri razlozi vjerovati da se platformni kapitalizam preobrazio u društveni poredak nalik feudalizmu? Ili je tehno-feudalizam tek moćna metafora za monopolistički kapitalizam u digitalnom obliku? To su pitanja kojima će se baviti ovaj panel.
U sklopu ovotjedne Doku-matineje prikazat će se dokumentarni film „U potrazi za srećom” (2024.) koji odgovara na pitanje što je zapravo sreća i možemo li ju izmjeriti. Nakon projekcije s polaznicima će o filmu porazgovarati filmski kritičar Tibor Đurđev.
Predstavljanje zbornika Pojačana eksploatacija u okviru 19. Subversive Festivala.
