Ovo predavanje kreće od povijesne skice manosfere do sadašnjosti, u kojoj je postepeno ušla u mainstream putem društvenih medija, kako u politici tako i u široj kulturi. Zatim donosi psihoanalitičko tumačenje psihodinamike manosfere i bavi se pitanjem u kakvom odnosu stoji sa suvremenim strukturnim krizama.
Ovaj panel isprepliće prakse arhitekture, pokreta, umjetnosti u zajednici i kritičke pedagogije kako bi otpor prizvao i gradio kao življenu, afektivnu, djelatnu praksu koja se ostvaruje kroz tijela, prostore i odnose. To čini iz pune svjesnosti kontinuirane brutalizacije Palestine, gdje nasilni rezovi rascjepljuju zemlju i ostavljaju je da krvari kroz vrijeme i generacije.
Knjiga Kaljenje identiteta: Autobiografija i priča o demokratskoj ljevici u dvije države autora Bogdana Denića (1929. – 2016.) svjedoči o životu oblikovanom na raskršću zemalja, jezika i ideologija.
Ovo izlaganje predlaže ispitivanje naglog porasta financijske vrijednosti UI povezanih dionica i kapitalnih izdataka za UI povezanu imovinu kroz gledište teorije krize prekomjerne akumulacije te raspravlja o specifičnostima ove UI groznice (rush) u svjetlu debate o intelektualnom monopolu i tehnofeudalnom trendu u prekasnom (too late) kapitalizmu.
Znači li uspon Big Techa doista povratak povijesti unatrag? Postoje li dobri razlozi vjerovati da se platformni kapitalizam preobrazio u društveni poredak nalik feudalizmu? Ili je tehno-feudalizam tek moćna metafora za monopolistički kapitalizam u digitalnom obliku? To su pitanja kojima će se baviti ovaj panel.
U sklopu ovotjedne Doku-matineje prikazat će se dokumentarni film „U potrazi za srećom” (2024.) koji odgovara na pitanje što je zapravo sreća i možemo li ju izmjeriti. Nakon projekcije s polaznicima će o filmu porazgovarati filmski kritičar Tibor Đurđev.
Predstavljanje zbornika Pojačana eksploatacija u okviru 19. Subversive Festivala.
Od Palestine to do Irana do Libanona, Bliski istok se nalazi u centru sve šire planetarne krize. Ovo predavanje će rekonstruirati kako je regija uvučena u stvaranje suvremenog kapitalizma i uspon američke moći od sredine 20. stoljeća nadalje.
Vrtoglavi razvoj digitalne tehnologije, pogotovo zapanjujući uspon UI, prisiljava nas na ponovno promišljanje Gramscijeve slavne tvrdnje da su svi ljudi intelektualci, ali da nemaju svi u društvu funkciju intelektualaca.
Na Dan državnosti, u subotu 30.5. od 12 sati u KIC-u održat će se finissage izložbe Dizajn, socijalizam, modernizam i promocija knjige Dejana Kršića Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije: Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovića, objavljene u izdanju Udruge Bijeli val.
Penetracija platformskog rada u Hrvatsku i njegove nagle promjene radne regulacije razotkriva duboke pukotine na sjecištu radničkih prava, iregularizacije rada i boravišnog statusa, rasiziranog nasilja te slabe infrastrukture podrške radnicima.
Predavanje će razmotriti nasljeđe Praxis filozofije iz perspektive jednog od njenih najvažnijih koncepata, „mišljenja revolucije“.
Program queer kratkometražnih filmova koji kroz različite filmske jezike istražuju identitet, migraciju, obitelj, tijelo i slobodu.
Neispričana priča o gerilskoj muzici i umjetničkim performansima koji su se odvijali ranih 1980-ih u kalifornijskoj pustinji te su prethodili i inspirirali festivale poput Burning Mana, Lollapalooze i Coachelle.
Novo izdanje programa Kritika i društvo posvećeno je suvremenim praksama nezavisnog i eksperimentalnog umjetničkog izdavaštva u području audiovizualne umjetnosti i filma.
Nakon 100 godina neovisnosti, nova i smiona generacija mladih irskih umjetnika redefinira folk glazbu i promišlja utjecaj svoje kolonijalne povijesti.
Broken English zaigran je i izrazito originalan portret umjetnice koja je odbijala pristati na kompromise te čije nasljeđe ostaje snažno i danas, ali je i snažna filmska gesta otpora i stvaralačke slobode.
Nakon 100 godina neovisnosti, nova i smiona generacija mladih irskih umjetnika redefinira folk glazbu i promišlja utjecaj svoje kolonijalne povijesti.
Broken English zaigran je i izrazito originalan portret umjetnice koja je odbijala pristati na kompromise te čije nasljeđe ostaje snažno i danas, ali je i snažna filmska gesta otpora i stvaralačke slobode.
Devedesetih godina u Mađarskoj putovanja van države konačno postaju moguća, ali većini i dalje nepriuštiva. Krivotvoreći međunarodne željezničke karte, tri mladića proputovala su Europu, a putovanja su omogućila i čitavoj svojoj generaciji.
