Predavanje koje se bazira na nedavnim arhivskim otkrićima, predstavit će dosad neviđeni materijal koji se odnosi na ideju Dušana Makavejeva iz 1990-ih za film o ratu i raspadu Jugoslavije.
Dva filma Ivana Markovića o simbolima napretka Jugoslavije u Beogradu.
Donghwa, pjesnik u tridesetima, ostavlja Junhee, svoju djevojku s kojom je u vezi tri godine, pred kućom njezinih roditelja i divi se njezinoj veličini. Namjerava pogledati dvorište i otići, ali slučajno nailazi na Junheeinog oca i na kraju provede cijeli dan s njima.
Autori će predstaviti digitalni narativ i bilten koji se bavi počinjenjem kršenja ljudskih prava za vrijeme vojne i policijske operacije Džep 93 koja je provedena 1993. godine u Hrvatskoj.
Usred suvremene Europe koja se sve više oslanja na jeftin migrantski rad, troje iznimnih pojedinaca – Goran Lukić, Laura Orel i Goran Zrnić – udružuju snage i progovaraju u ime onih čiji se glas rijetko čuje.
Panel rasprava “Mjesta sjećanja i zaborava: Goli otok i Sv. Grgur danas” okupit će umjetnice, istraživačice, povjesničare u zajedničkom promišljanju pitanja statusa i uloge dvaju ključnih, ali sustavno zanemarenih mjesta hrvatske povijesti 20. stoljeća.
Nedavno restaurirane Slike iz života udarnika Bahrudina Bata Čengića u ovom slučaju koristimo ne kao film-metaforu, nego kao osnovu za kolaž slika o životu srpskog studenta (udarnika). Osnovna premisa je da je Batov film leva kritika jugoslovenskog socijalizma i da smo mi, studenti iz SKC-a, podjednako razočarani u trenutni politički proces – onako kako je Bato bio razočaran u samoupravljanje.
Pravimo festival jer smo tako u mogućnosti - Prvi opštenarodni filmski festival - Izveštaj radne grupe za filmski program. Članovi radne grupe za filmski program iz (nekada) oslobođenog SKC-a pozivaju zagrebačku publiku da napravi sopstveni filmski festival.
Militantropos bilježi ljudsko stanje kroz razlomljene stvarnosti ruske invazije na Ukrajinu. Film spaja svakodnevne živote transformirane ratom - onih koji bježe, onih koji gube sve i onih koji ostaju da se odupru i bore - prateći i instinkt za preživljavanjem i potrebu za bliskošću.Usred razaranja i zvjerstava, čovjek je apsorbiran u rat - a rat, zauzvrat, postaje dio čovjeka.
Ovaj dokumentarni film nastao je nakon smrti autoričina oca koji je desetljećima bilježio svoj život i svakodnevicu kamerom. Nakon pronalaska njegovih brojnih kaseta koje nikada nije označio, montirao niti gledao, autorica se upušta u filmsko i osobno putovanje ponovnog otkrivanja tko je on bio.
Putovanje željeznicom kroz zemlju koja više ne postoji i međugeneracijski portret ženskog iskustva uoči goleme društveno-političke transformacije.
Inspiriran stvarnim iskustvima redatelja i s članovima njegove obitelji u glavnim ulogama u misiji dovršetka kuće na jezeru i filma, “Vjetre, pričaj sa mnom” intimno je filmsko istraživanje bezvremenskog odnosa majke i sina.
Fotograf iz malog mjesta u malenoj zemlji ima veliku ideju: na prijelazu milenija fotografirat će najviše ljudi kako bi za buduće generacije ostavio trag o svojim suvremenicima.
Istraživačka novinarka My Vingren kreira lažni profil kako bi se infiltrirala u privatne ili zatvorene grupe bijelih supremacista i ekstremnih desničara i njihove forume na društvenim mrežama, s ciljem da raskrinka njihove metode širenja mržnje i regrutiranja novih pristaša.
Inspiriran stvarnim iskustvima redatelja i s članovima njegove obitelji u glavnim ulogama u misiji dovršetka kuće na jezeru i filma, “Vjetre, pričaj sa mnom” intimno je filmsko istraživanje bezvremenskog odnosa majke i sina.
Povodom 50. obljetnice smrti najsubverzivnijeg talijanskog filmaša Piera Paola Pasolinija prikazujemo dva autorefleksivna putopisa koja bilježe njegova putovanja Ugandom, Tanzanijom i Indijom.
Novo izdanje Dokukino Etera donosi dva filma koji u dokumentarnom i igranom formatu progovaraju o sjećanju, odrastanju i suočavanju s traumom, Terenska nastava i Rahlo, nakon čega slijedi razgovor s redateljem Jozom Schmuchom te povjesničarkom i politologinjom Sennom Šimek.
Razgovori, rekonstrukcije i arhivske snimke tvore priču o životu i djelovanju iznimno utjecajnog francusko-karipskog antikolonijalnog političkog mislioca Frantza Fanona (1925 – 1961), autora kapitalnih knjiga „Crna koža, bijele maske“ i „Prezreni na svijetu“.
Četvrto i finalno ovogodišnje izdanje programa Kritika i društvo pod nazivom Uloga arhiva u radničkoj i dekolonijalnoj borbi donosi dva eksperimentalna filmska eseja Ali u Zemlji Čudesa i Boje Alžira alžirsko-francuskog dvojca Djouhre Aboude i Alaina Bonnamyja, uz popratni razgovor s arhivisticom Kenzom Belarbi.
Inspiriran stvarnim iskustvima redatelja i s članovima njegove obitelji u glavnim ulogama u misiji dovršetka kuće na jezeru i filma, “Vjetre, pričaj sa mnom” intimno je filmsko istraživanje bezvremenskog odnosa majke i sina.
