U sklopu ciklusa Gradske priče donosimo izbor hrvatskih kratkih filmova koji nose posvetu glavnom gradu Hrvatske. U pet filmova pet autorica gledamo svima poznate i manje poznate vizure grada, bilo u izobličenim refleksijama, neodoljivoj stop-animaciji i posađenim stablima, ili iz perspektive marginaliziranih i nevidljivih pojedinaca čije je djelovanje neizostavan dio naše svakodnevice.
Grad u izlogu, 1970., Tatjana Ivančić (KKZ), 5 min
Središnja tema ove suvremene gradske simfonije je centar grada Zagreba, njegova arhitektura i pješačke i tramvajske zone, koje autorica snima u zrcalnoj slici to jest njihovom odbljesku na površinama gradskih izloga.
Plac, 2006., Ana Hušman (Studio Pangolin), 10 min
Prilikom kupovanja namirnica na placu kupci se koriste raznim osjetilima kako bi uspjeli procijeniti da li je voće i povrće uvozno ili domaće. Preferiranje domaćeg nad uvoznim prisutno je kod svih kupaca bez obzira da li je zaista bolje i kvalitetnije i ono polazi iz dva argumenta: da kupovinom hrvatskih namirnica kupci podupiru razvoj hrvatske poljoprivrede te da je domaće bolje jer je poznato i finije, ne uzimajući u obzir da nije pitanje da li je uvozno ili domaće već na koji je način uzgojeno. Odlučuju se radije na kupnju domaćih proizvoda već samo zato jer to je “naše, domaće, hrvatsko”, a ne neko strano, vanjsko ili nepoznato koje se samim time smatra lošijim i nekvalitetnijim. Za izradu zimnice kupuje se isključivo domaće i poznato, te ga je potrebno preparirati i spremiti, kako bi bilo sigurno, i očuvano, zaustavljeno u svome najboljem trenutku kako bi trajalo cijelu zimu. U tom procesu potrebno je ukloniti sva strana tijela, odabrati najljepše komade, one koji nisu oštećeni, te sve dobro očistiti da bi se zimnica sačuvala od kvarenja, da bi bila “sigurna”.
Park ljubavi, 2013., Lana Kosovac (ADU), 15 min
Park mladenaca u Novom Zagrebu prvi je park izgrađen nakon Drugog svjetskog rata u Zagrebu. Mladenci bi prilikom vjenčanja odabrali stablo koje će se u spomen na njihov brak posaditi u budućem parku. Osim u matičnu knjigu, upisivali bi se i u knjigu Parka mladenaca kraj svoga stabla. Intimna sjećanja triju bračnih parova o ljubavi i nekim prošlim zaboravljenim vremenima.
Ana trg, 2015., Jelena Novaković (Restart), 26 min
Ana na gradskom trgu već 40 godina prodaje religijske kalendare i krunice. Samo pet metara dalje, Zorka prodaje isti asortiman. Kako funkcionira ulična poslovna logika između konkurentica koje ne mogu jedna bez druge?
Trafika, 2021., Dora Slakoper (ADU), 5 min
Štefanija provodi dane radeći repetitivan posao u skučenom i zatrpanom prostoru. Iza stakla, prodavačice i prodavači na kioscima gotovo su nevidljivi za prolaznike i kupce, iako je njihov posao neizostavan dio gradske svakodnevice. Kroz hibridnu formu i stilizaciju, film predočava uvjete rada na kioscima iz perspektive prodavačice.
Gradske priče čini ciklus dokumentarnih, igranih i hibridnih filmova u kojima grad postaje glavni protagonist i koji propituju našu urbanu svakodnevicu spajajući filmološke, arhitektonske i urbano-antropološke preokupacije. Grad je u svojoj biti proces – on se mijenja u svojim mnogim dimenzijama u povijesnoj perspektivi, ali i u svakodnevnoj perspektivi. Naše „proživljeno iskustvo“ pretvara grad apstraktne strukture u svakodnevnu praksu i simboličko mjesto, pozornicu na kojoj proživljavamo svoje živote. Međutim, mnoga naša iskustva i simboličke predodžbe gradova odvijaju se putem filma. Od svog začetka film se pokazao kao moćan medij koji uobličuje naše viđenje grada i odnos prema raznim problematikama svakodnevnog gradskog života.
