Om 1986, 4 min.
„Ovaj četverominutni film istražuje naše reakcije na stereotipe – slušne, vizualne, ideološke. Vodi nas na putovanje od jednog konkretnog stereotipa do njegove sušte suprotnosti, a za to se vrijeme slike mijenjaju i isprepliću te, u konačnici, izokreću naše shvaćanje onoga što vidimo i čujemo.” Gary Davis
Djevojka žvače žvaku / The Girl Chewing Gum 1976, 12 min.
Autoritarni voice-over naizgled upravlja radnjom na jednoj prometnoj ulici u Londonu. No, kako upute polagano postaju sve apsurdnije i maštovitije, postaje jasno da je navodni redatelj (a ne kadar) fikcionalan – on ne zadaje već opisuje događaje koji se odvijaju pred njegovim očima.
„Smith se zafrkava sa srednjostrujaškim autorskim egom ali istovremeno dokazuje undergroundovski etos: čak i s oskudnim mehaničkim sredstvima umjetnik može upravljati svemirom.” Ed Halter
Crna utvrda / The Black Tower 1985-87, 23 min.
„U Crnoj utvrdi postajemo dio svijeta jednog čovjeka kojeg opsjeda utvrda za koju vjeruje da ga prati po čitavom Londonu. Narativni voice-over jedini je znak karaktera središnjeg protagonista i on nas vodi od osjećaja nemira, preko sloma do tajnovite smrti. Za to se vrijeme slike, minuciozno kontrolirane i artikulirane, nižu u zagonetke, pošalice i igre riječima kodirane bojama, i uvlače gledatelja u fascinantne mozgalice. Smithova samouvjerenost i redateljska umješnost potkopavaju ideju avangarde kao suhoparne, neprofesionalne i dosadne, a Crna utvrda primjer je filma koji se podjednako poigrava emocijama i filmskim jezikom.” Nik Houghton
Pošast / Blight 1994-96, 14 min.
(suradnja sa skladateljicom Jocelyn Pook)
Pošast donosi priču o izgradnji ceste M11 u istočnom dijelu Londona te dugoj i gorkoj kampanji lokalnih stanovnika koja je nastala ne bi li zaštitila domove od rušenja. Prizori u filmu bilježe dio promjena koje su se zbile na tom području u dvogodišnjem razdoblju, dok su glazbenom podlogom prožeti prirodni zvukovi povezani s tim događajima, kao i dijelovi snimljenih razgovora s lokalcima. Pošast polazi od spomenutih aktualnosti te eksploatira dvosmislenost materijala u tvorbi novih metaforičnih fikcija. Inventivni postupak intenzivira se emotivno intenzivnom glazbom Jocelyn Pook – svakodnevne slike poprimaju dramatsku važnost.
Bijela jama / White Hole 2014, 7 min.
Prva komunistička zemlja koju je redatelj posjetio bila je Poljska 1980. godine, nedugo nakon što je konzervativna vlada pod Margaret Thatcher prvi put dobila na izborima u Velikoj Britaniji. Negdašnju Istočnu Njemačku posjetio je prvi put 1997., osam godina nakon pada Berlinskog zida, a nekoliko mjeseci nakon što su na vlast došli „novi laburisti“ s Tonyjem Blairom. Nadovezujući se na ta iskustva mnogo godina kasnije, u Bijeloj jami redatelj propituje idealiziranje života na drugim mjestima i u drugim političkim sustavima, posebice u doba kada je barem u teoriji bilo moguće zamisliti bolji život onkraj granice.
Neobičan crveni džemper / Unusual Red Cardigan 2011, 12 min.
Redatelj otkriva precijenjenu videokasetu svojih filmova u prodaji na eBayu, što ga navodi na opsesivne špekulacije o identitetu prodavača.
