Završnog dana simpozija okrenut ćemo se spekulaciji i zamišljanju novih mogućnosti buduće suradnje. Krenut ćemo od vrlo praktičnog pitanja: što zapravo možemo raditi zajedno; kako možemo dijeliti resurse, znanja, infrastrukture, programe, prostore i oblike podrške između ovih geografija.
Stipendirana radionica borbenog filma Slika pripada onima koji s njom rade koju su u 2026. vodile Karla Crnčević i Dina Pokrajac bila je namijenjena filmskim i migrantskim radnicima_ama te izbjeglicama.
Shifting Baselines povlači paralele između izumiranja koje ugrožava lokalne životinjske vrste i mogućeg nestanka čovječanstva, koje služi kao alibi za suludi san Elona Muska.
U istom bloku gledamo filmove domaćih autorica Sunčice Ane Veldić i Karle Crnčević koji istražuju etičke implikacije odnosa između ljudskih bića i životinja a nakon projekcije slijedi razgovor s autoricama.
Nakon 100 godina neovisnosti, nova i smiona generacija mladih irskih umjetnika redefinira folk glazbu i promišlja utjecaj svoje kolonijalne povijesti.
Ovo izlaganje govori o zanemarenom središtu, što će reći ljudima, društvenim odnosima i konačno svjesnosti, kako bi se identificiralo što je izostavljeno i što je na kocki za radnike u današnjem preoblikovanju paketa zakonskih mjera o umjetnoj inteligenciji.
Ovo predavanje istražuje rad i moć koju sintetičke slike ostvaruju onkraj realizma i vjerodostojnosti.
Na koji način angažman s materijalnim tragovima radikalnih društvenih pokreta, kao dio relacijske estetske strategije, može otvoriti nove načine promišljanja i djelovanja protiv materijalnog i simboličkog nasilja kapitalizma?
Otpori UI kapitalizmu, koji se odvijaju uz pokrete protiv društvene nejednakosti i ekološkog uništenja te su s njima povezani, sada su važna manifestacija kolektivne kontramoći protiv vladajućeg poretka.
Naša suvremena sveučilišta postoje u vihoru financijskih i menadžerskih sila. U toj oluji, umjetna inteligencija ne predstavlja ništa novo. Ona je arhaična obrazovna tehnologija, jednostavan stroj i oblik kapitala, omogućujući supsumciju akademskog rada i proizvodnju golemog raspona obrazovnih roba za profit.
Ovo predavanje kreće od povijesne skice manosfere do sadašnjosti, u kojoj je postepeno ušla u mainstream putem društvenih medija, kako u politici tako i u široj kulturi. Zatim donosi psihoanalitičko tumačenje psihodinamike manosfere i bavi se pitanjem u kakvom odnosu stoji sa suvremenim strukturnim krizama.
Ovaj panel isprepliće prakse arhitekture, pokreta, umjetnosti u zajednici i kritičke pedagogije kako bi otpor prizvao i gradio kao življenu, afektivnu, djelatnu praksu koja se ostvaruje kroz tijela, prostore i odnose. To čini iz pune svjesnosti kontinuirane brutalizacije Palestine, gdje nasilni rezovi rascjepljuju zemlju i ostavljaju je da krvari kroz vrijeme i generacije.
Knjiga Kaljenje identiteta: Autobiografija i priča o demokratskoj ljevici u dvije države autora Bogdana Denića (1929. – 2016.) svjedoči o životu oblikovanom na raskršću zemalja, jezika i ideologija.
Ovo izlaganje predlaže ispitivanje naglog porasta financijske vrijednosti UI povezanih dionica i kapitalnih izdataka za UI povezanu imovinu kroz gledište teorije krize prekomjerne akumulacije te raspravlja o specifičnostima ove UI groznice (rush) u svjetlu debate o intelektualnom monopolu i tehnofeudalnom trendu u prekasnom (too late) kapitalizmu.
Znači li uspon Big Techa doista povratak povijesti unatrag? Postoje li dobri razlozi vjerovati da se platformni kapitalizam preobrazio u društveni poredak nalik feudalizmu? Ili je tehno-feudalizam tek moćna metafora za monopolistički kapitalizam u digitalnom obliku? To su pitanja kojima će se baviti ovaj panel.
U sklopu ovotjedne Doku-matineje prikazat će se dokumentarni film „U potrazi za srećom” (2024.) koji odgovara na pitanje što je zapravo sreća i možemo li ju izmjeriti. Nakon projekcije s polaznicima će o filmu porazgovarati filmski kritičar Tibor Đurđev.
Predstavljanje zbornika Pojačana eksploatacija u okviru 19. Subversive Festivala.
Od Palestine to do Irana do Libanona, Bliski istok se nalazi u centru sve šire planetarne krize. Ovo predavanje će rekonstruirati kako je regija uvučena u stvaranje suvremenog kapitalizma i uspon američke moći od sredine 20. stoljeća nadalje.
Vrtoglavi razvoj digitalne tehnologije, pogotovo zapanjujući uspon UI, prisiljava nas na ponovno promišljanje Gramscijeve slavne tvrdnje da su svi ljudi intelektualci, ali da nemaju svi u društvu funkciju intelektualaca.
Na Dan državnosti, u subotu 30.5. od 12 sati u KIC-u održat će se finissage izložbe Dizajn, socijalizam, modernizam i promocija knjige Dejana Kršića Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije: Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovića, objavljene u izdanju Udruge Bijeli val.
