Za povratak u kino pripremili smo posebno gostovanje belgijskog multimedijalnog umjetnika i redatelja Johana Grimonpreza, uz projekciju njegovih zapaženih filmova, izvrsnog eksperimentalnog filma nazovi P-O-V-I-J-E-S-T i subverzivni Soundtrack za državni udar, te program dokumentaraca nominiranih za Europske filmske nagrade, tzv. “europske Oscare”.
U ponedjeljak, 12. siječnja u 16 sati u Dokukinu KIC redatelj Johan Grimonprez održat će masterclass pod naslovom “Sjećanje je krađa / Svaki dan riječi nestaju“ u kojem će iznijeti svoje naputke za ponovno prisvajanje pripovijedanja i zajedništva.
Grimonprez je poznat po filmovima koji miješaju fikciju i dokumentarizam kroz kolažni, arhivski pristup te isprepliću nove narativne, poglede i priče naglašavajući mnoštvenost stvarnosti. Njegova praksa ispituje teme poput propagande, uloge masovnih medija, globalne dinamike moći i prirode pripovijedanja, propitujući pouzdanost povijesti i načine na koje se narativi konstruiraju u digitalnom i televizijskom dobu. Njegov rad predstavlja oštroumnu i urgentnu kritiku suvremene medijske manipulacije i srednjostrujaškog konsenzusa o povijesti.
„Postoji žalovanje za izgubljenom budućnošću“, piše Max Haiven, „ne za onim što je bilo, već za onim što bi moglo biti.“ Povijest i sjećanje ne funkcioniraju samo kao sredstvo prisjećanja na prošlost, već kao oruđe za pregovaranje o sadašnjosti kako bi se preoblikovala zajednička budućnost. Sjećanje je, uostalom, oblik kolektivnog pripovijedanja; sporno poprište ideološke borbe, gdje iskupljujemo svoje zaboravljene snove. James Baldwin tvrdi da „povijest nije prošlost, već sadašnjost. Nosimo svoju povijest sa sobom, mi smo naša povijest.“ Urugvajski pisac Eduardo Galeano jednom je skovao tezu da nismo sačinjeni od atoma kako kažu znanstvenici, već da smo zapravo sačinjeni od priča. Priče su ono što nas drži zajedno – ili nas razdvaja, oblikujući naše poimanje pripadnosti. U masterclassu Grimoprez postavlja sljedeća pitanja: Tko posjeduje našu maštu u svijetu egzistencijalne vrtoglavice gdje je istina postala nasukani izbjeglica? Je li pripovjedač taj koji može obuzdati proturječnosti, tko se može premještati između jezika koji su nam dani i tko može postati vremenski putnik kroz imaginaciju?
Masterclass će se održati na engleskom jeziku a ulaz je besplatan.
Nakon masterclassa u 18 sati slijedi projekcija Grimonprezova epohalnog eksperimentalnog dokumentarca o povijesti otmica aviona nazovi P-O-V-I-J-E-S-T (1997) koji je The Guardian proglasio jednim od najutjecajnijih djela iz povijesti video-umjetnosti. U istom bloku bit će prikazana dva kratkometražna videa – Dva putnika do rijeke (2018) inspiriran je poezijom palestinskog barda Mahmouda Darwisha, dok svaki dan riječi nestaju (2016) supostavlja razmišljanja političkog filozofa Michaela Hardta o politici ljubavi s kadrovima iz Godardova distopijskog klasika Alphaville. U utorak 13. siječnja u 19 sati publika će uz razgovor s autorom imati priliku pogledati Grimonprezovo posljednje remek-djelo Soundtrack za državni udar (2024) o zaboravljenoj epizodi Hladnog rata u kojoj se isprepliću jazz i dekolonizacija i u čijem je središtu atentat na kongoanskog predsjednika Patricea Lumumbu.
Ususret dodjeli nagrada Europske filmske akademije donosimo pet dokumentaraca koji su ove godine nominirani u kategoriji dokumentarnog filma.
U subotu 10. siječnja u 19 sati prikazuje se izvrsna hibridna lekcija iz povijesti Fiume o morte! Igora Bezinovića, film koji je od svjetske premijere na filmskom festivalu u Rotterdamu osvojio čitav niz nagrada, postao jedan od najgledanijih hrvatskih dokumentaraca i ovogodišnji je hrvatski kandidat za Oscara. U njemu zatječemo sve, od poezije i kokaina, koncerata i zatvora, do tisuća vojnika i beskonačnih govora, u priči o epizodi iz povijesti, okupaciji grada Rijeke koju je 1919. godine predvodio talijanski pjesnik, dandy i propovjednik rata Gabriele D’Annunzio.
Neočekivani i vizualno primamljivi dokumentarac nagrađivanog redatelja Alberta Serrae o jednome toreadoru, Usamljena prijepodneva, očekuje nas u nedjelju 11. siječnja u 18 sati. Film koji je Cahiers du Cinéma proglasio najboljim 2025. donosi portret aktivne zvijezde borbi s bikovima, Andresa Roca Reya, u kojem je rizik suočavanja s bikom shvaćen kao osobna dužnost iz poštovanja prema tradiciji i kao estetski izazov koji stvara oblik prolazne ljepote kroz materijalnu i nasilnu konfrontaciju između ljudske racionalnosti i brutalnosti divlje životinje.
Sljedeći tjedan na programu su i audiovizualni dnevnik Olhe Zhurbe koji prati ukrajinski pad u ponor potpunog rata Tiha zemlja sporo gori (srijeda 14. siječnja u 19 sati); hrapavi tonovi panike i užasa prvih tjedana ruske invazije polagano se preobražavaju u tupu tišinu prihvaćanja smrti i razaranja, koji naposljetku postaju tragična normala lokalnog stanovništva, no ostatku svijeta tek usputna misao.
U četvrtak 15. siječnja u 19 sati gledamo film palestinskog redatelja Kamala Aljafarija u kojoj traga za suborcem s kojim je proveo nekoliko dana u ćeliji u vrijeme Prve Intifade S Hasanom u Gazi. Filmska refleksija o sjećanju, gubitku i protoku vremena, koja bilježi Gazu prošlosti i života koji možda nikada više neće postojati.
Ovotjedni repertoar nominiranih dokumentaraca zatvorit će film Riefenstahl Andresa Veiela o kontroverznoj ikoni njemačke ratne kinematografije, Leni Riefenstahl, u subotu 17. siječnja u 19 sati. Uživajući status „idealne“ njemačke glumice i redateljice, kako po vanjskom arijevskom izgledu, tako i po društvenim krugovima u kojima se kretala, poglavito s visoko pozicioniranim časnicima nacističke vojske, ministrima najbližima Hitleru, pa i Hitlerom samim.
Sve su ulaznice u prodaji.
