Ako ćemo vjerovati Ericu Hobsbawmu, Velika revolucija koja je radikalno promijenila svijet prije više od dvjesto godina ustvari je bila „dvojna revolucija“. Ono što je započelo 1789. u Parizu s padom Bastille i razvilo se u Francusku revoluciju, zapravo je bio sam jedan dio većeg revolucionarnog događaja. Drugi je bila britanska industrijska revolucija, koju su generirali tehnološki izumi i njihova kapitalistička aproprijacija. Možemo li digitalnu revoluciju koja je započela sredinom 20. stoljeća i još uvijek traje, također misliti kao tek dio jedne daleko radikalnije „dvojne revolucije“? Ali gdje je onda taj njen drugi dio? Je li već s onu stranu naše imaginacije?
Predavanje će razmotriti nasljeđe Praxis filozofije iz perspektive jednog od njenih najvažnijih koncepata, „mišljenja revolucije“. Pretpostavimo da to nije bila samo slijepa ulica moderne filozofije u kojoj se zauvijek pogubila nekolicina intelektualnih lunatika. Ako njihove ideje doista zaslužuju posthumni opstanak, morat ćemo ih suočiti s drugom stranom današnjeg dvojnog događaja – s digitalnom revolucijom. Istina, taj se napor na prvi pogled doima uzaludno, ali vrijedi pokušati.
Moderira: Luka Bogdanić
Boris Buden je autor i kulturalni teoretičar s prebivalištem u Berlinu. Rođen u bivšoj Jugoslaviji, studirao je filozofiju u Zagrebu i stekao doktorat iz kulturalne teorije na Sveučilištu Humboldt u Berlinu. Od početka 1980-ih, objavljuje eseje i knjige o kritičkoj i kulturalnoj teoriji, psihoanalizi, politici i suvremenoj umjetnosti na hrvatskom, njemačkom i engleskom. Stalni je suradnik Europskog instituta za progresivne kulturne politike u Beču, i predaje na raznim sveučilištima u Europi. Njegova posljednja knjiga je Transition to Nowhere: Art in History after 1989, Berlin, 2020.
