BEGIN:VCALENDAR
VERSION:2.0
PRODID:-//Dokukino KIC - Kino sa stavom - ECPv6.8.1//NONSGML v1.0//EN
CALSCALE:GREGORIAN
METHOD:PUBLISH
X-WR-CALNAME:Dokukino KIC - Kino sa stavom
X-ORIGINAL-URL:https://dokukino.net
X-WR-CALDESC:Events for Dokukino KIC - Kino sa stavom
REFRESH-INTERVAL;VALUE=DURATION:PT1H
X-Robots-Tag:noindex
X-PUBLISHED-TTL:PT1H
BEGIN:VTIMEZONE
TZID:UTC
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0000
TZOFFSETTO:+0000
TZNAME:UTC
DTSTART:20240101T000000
END:STANDARD
END:VTIMEZONE
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20241211T193000
DTEND;TZID=UTC:20241211T210000
DTSTAMP:20260503T073121
CREATED:20241128T150810Z
LAST-MODIFIED:20241215T102258Z
UID:18040-1733945400-1733950800@dokukino.net
SUMMARY:Naša djeca
DESCRIPTION:Silvestar je već neko vrijeme najstariji Kolbas u svojoj obitelji. Roditelji su mu umrli\, otac pred rat\, majka nešto kasnije. Šezdeset i osam mu je godina. Imao je i malo mlađeg brata koji je umro od posljedica rata. Drugi je put oženjen. Ima troje djece: najstarijeg\, Jakova\, iz prvog braka\, Evu iz drugog braka\, rođenu postupkom umjetne oplodnje\, kao i Antu\, usvojenog iz dječjeg doma u dobi od osam godina. Neka od pitanja koja redatelj postavlja u ovom filmu jesu: Kako djeca utječu na osjećaje i stavove te međusobni odnos njega i supruge? Kako on utječe ili je do sada utjecao na svako svoje dijete? Kakav odnos ima s kojim djetetom i daje li im svima jednako ljubavi? Mijenjaju li ga djeca? Čini li to svatko od njih na drukčiji način? Kako djeca vide njega i suprugu\, a kako vide njihov odnos prema sebi? \nFestivali i nagrade: \nZAGREBDOX 2024 / PULA FILM FESTIVAL 2024 – Zlatna Arena za režiju i za montažu / SARAJEVO FILM FESTIVAL 2024 / RAB FILM FESTIVAL 2024 / LIBURNIA FILM FESTIVAL 2024 – Najbolji film po izboru žirija / SHPEENA DOX 2024 / DOKUART 2024 – Nagrada publike / DANI HRVATSKOG FILMA 2024 – Nagrada publike / SLOBODNA ZONA 2024 \nRecenzije: \n“Naša djeca nisu samo strukturalno nego i psihološki složeno djelo u kojem se izmjenjuju različite\, često izrazito suprotstavljene emocije\, u kojem nema previše trenutaka nalik idili\, premda nježnosti ima podosta\, a mnogo je onih koji slikaju neugodna stanja\, velike frustracije\, čak bezizlazje.” Damir Radić\, Dokumentarni.net \n“Ako su normalne obitelji dosadne i nefilmične\, možda je u pravu\, ali prije će biti da je ova obitelj i sretna\, i nesretna na svoj i – filmski način.” Boško Picula\, Zona filma
URL:https://dokukino.net/film/nasa-djeca-2/2024-12-11/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/11/Nasa_djeca_plakat_web_page-0001.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20241213T110000
DTEND;TZID=UTC:20241213T130000
DTSTAMP:20260503T073121
CREATED:20231017T203004Z
LAST-MODIFIED:20250114T110639Z
UID:18561-1734087600-1734094800@dokukino.net
SUMMARY:Doku-matineja: Snajka: Dnevnik očekivanja
DESCRIPTION:Filmski program Doku-matineja namijenjen osobama treće životne dobi (54+). U sklopu programa 13. prosinca 2024.\, gledat ćemo dokumentarni film “Snajka: Dnevnik očekivanje” (2023.)\, nakon kojeg će biti održano druženje i razgovor s filmskim kritičarem Ninom Kovačićem. \n“Snajka: Dnevnik očekivanja” je dokumentarac o hrvatsko-romskom paru\, Tei i Mirsadu i njihovoj kćerki Fridi\, te pokušaju zajedničkog života\, razapetog između pritisaka obitelji i kompromisa na koje su oboje spremni pristati. Mirazi koje su dobili ekonomski su i kulturalno praktički nespojivi pa je pred njima nezahvalan izazov balansiranja vlastite obiteljske prtljage\, prikvačene kao ostavština prošlih generacija na putu između Hrvatske i Kosova. Povezani željom da pronađu rješenje za nerealna očekivanja svojih obitelji\, Tea i Mirsad upustit će se u kompleksnu igru prilagodbe što će se u konačnici pokazati utegom u njihovoj vlastitoj intimi. Ovaj izuzetno osoban film razotkriva niz obiteljskih rituala\, tradicijskih stereotipa\, pa i kulturnog rasizma\, u kojima dvoje zaljubljenih pokušavaju pronaći pravu mjeru između zadovoljavanja slike koju o njima imaju njihovi roditelji i potrebe da zadrže svoje autentično ja i žive prema vlastitim vrijednostima. Tea i Mirsad će roditeljima uporno pokušavati biti poslušna djeca\, a svojoj kćerkici Fridi slobodoumni mama i tata što se čini kao nemoguć zadatak\, svoj ljubavi unatoč.
URL:https://dokukino.net/film/snajka-dnevnik-ocekivanja-dokumatineja/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2023/10/PLAKAT-Snajka-Dnevnik-ocekivanja-B2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20241213T183000
DTEND;TZID=UTC:20241213T200000
DTSTAMP:20260503T073121
CREATED:20241204T155352Z
LAST-MODIFIED:20241208T142331Z
UID:18045-1734114600-1734120000@dokukino.net
SUMMARY:Hall of Fame: Don't Look Back
DESCRIPTION:Prvi autorski glazbeni dokumentarac\, a ujedno i jedan od najprepoznatljivijih predstavnika žanra Dont Look Back prati tada mladu zvijezdu Boba Dylana na njegovoj prvoj prekooceanskoj koncertnoj turneji u Velikoj Britaniji 1965. godine. Bilo je to ujedno i doba kada Dylan dovršava svoju transformaciju iz protestnog folk pjevača u androginog i buntovnog rockera s nadrealističkim tendencijama. Film je snimljen ručnom kamerom i djelo je D. A. Pennebakera\, jednog od najpoznatijih predstavnika američkog dokumentarističkog pravca direktni film (direct cinema) koji je nakon nekoliko filmova o Dylanu režirao čitav niz kultnih glazbenih dokumentaraca uključujući Ziggy Stardust and the Spiders from Mars (1979.) o Davidu Bowieju. \nVeć je uvodna sekvenca filma u kojoj Dylan u zabačenoj ulici drži kartone s vlastitim stihovima –  dok u pozadini svira njegov aktualni singl “Subterranean Homesick Blues” (u rubu kadra vidimo pak kako razgovaraju bitnički pjesnik Allen Ginsberg i glazbenik Bob Neuwirth) – kultna. Dotična sekvenca smatra se i jednim od prvih videospotova s vlastitim konceptom koji ne bilježe samu izvedbu pjesme. Osim spomenute špice i glazbenih brojeva snimljenih na koncertima – najveći broj njih iz londonskog Royal Albert Halla\, Dont Look Back prvi put na film donosi sliku života glazbenika na turneji\, pomamu fanova i medija za mladim umjetnikom koji jaše na vrhuncu vala svoje slave\, tenzije iza pozornice i iscrpljujuće razgovore s neupućenim novinarima. Riječ je o izrazito opipljivom i izravnom filmu koji i desetljećima kasnije kada je sam Dylan postao „sve otuđeniji lik obavijen u nekoliko velova tajanstvenosti“ (Ivan Laić) odiše realnošću. \nPennebakerov film ostavio je neizbrisiv trag u povijesti pop kulture i glazbenog filma pa je tako poslužio i kao glavna inspiracija za maestralnu izvedbu Cate Blanchett koja utjelovljuje Dylana u ovom razdoblju njegove karijere\, u igranoj biografiji o brojnim licima i naličjima kontradiktornog kantautora merkurske naravi I’m Not There (2007.) u režiji Todda Haynesa. Rolling Stone proglasio je Dont Look Back najboljim glazbenim dokumentarcem svih vremena\, a u anketi Sight & Sounda iz 2014. filmski kritičari proglasili su ga devetim najboljim dokumentarnim filmom svih vremena. No mnogo važnije\, riječima Ivana Laića radi se o filmu „koji se svojom vizualnom estetikom upisao u svijest i podsvijest popularne kulture\, i kao takav postao temeljnim primjerom onoga što jedan glazbeni dokumentarac može biti.“ \nUvodnu riječ u film održat će filmski i glazbeni kritičar Ivan Laić te će nakon projekcije razgovarati s Tomislavom Brlekom\, profesorom filmologije i velikim poznavateljem kantautorova opusa. \n— \nFilm prikazujemo u sklopu ciklusa „Nekonvencionalni portreti“ koji okuplja kultne filmove i zaboravljene klasike iz dvaju stilski srodnih pokreta koji su 1960-ih promijenili lice dokumentarnog filma. Američki direktni film i francuski film istine dijele sudioničko promatrački odnos prema snimanome i tzv. muha na zidu pristup te stvaraju portrete osobenjaka\, izopćenika\, buntovnika i mentalno rastrojenih pojedinaca koji dovode u pitanje društvene konvencije\, normalizirane obrasce ponašanja i javno mnijenje kao puki konstrukt političko-pop-kulturne mašinerije spektakla. \n— \nHall of Fame – vodič kroz povijest dokumentarnog filma serija je predstavljanja najznačajnijih dokumentaraca koji su svojim inovativnim pristupom utjecali na razvoj dokumentarizma.
URL:https://dokukino.net/film/hall-of-fame-dont-look-back/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/12/Hall-fo-Fame_Dont-look-back.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20241214T170000
DTEND;TZID=UTC:20241214T190000
DTSTAMP:20260503T073121
CREATED:20240907T005312Z
LAST-MODIFIED:20241208T141516Z
UID:18079-1734195600-1734202800@dokukino.net
SUMMARY:Pobjednik EFA: Jedina zemlja
DESCRIPTION:Basel Adra\, mladi palestinski aktivist iz Masafer Yatta\, od djetinjstva se bori protiv izraelske okupacije u kojoj vojnici protjeruju obitelji i postupno uništavaju njegovu zajednicu. Kada Basel upozna Yuvala\, izraelskog novinara\, započinje njihova zajednička borba\, koja će trajati više od pola desetljeća i tijekom koje će se dvoje aktivista zbližiti. No\, njihovu složenu vezu progoni ekstremna nejednakost: Basel živi pod brutalnom vojnom okupacijom\, dok je Yuval slobodan. Ovaj film\, koji potpisuje palestinsko-izraelski kolektiv četvero mladih aktivista\, nastao je u najmračnijim i najstrašnijim vremenima u regiji\, kao čin kreativnog otpora apartheidu. Potraga je to za putem prema jednakosti i pravdi. \nFilm prikazujemo povodom dodjela nagrada Europske filmske akademije na kojoj je Jedina zemlja osvojila nagradu u kategoriji najboljeg dokumentarnog filma. \nFestivali i nagrade: \nBERLINALE 2024 – Panorama nagrada publike\, Najbolji dokumentarni film\, CPH:DOX 2024 – Nagrada publike\, ZAGREBDOX 2024 – Nagrada publike\, VISIONS DU RÉEL 2024 – Nagrada publike\, MILLENNIUM DOCS AGAINST GRAVITY FF 2024 – Grand Prix Millennium nagrada\, Bydgoszcz Art.Doc nagrada\, POSEBNO PRIZNANJE: Lower Silesia Grand Prix\, INDIELISBOA 2024 – Nagrada publike\, SHEFFIELD DOCFEST 2024 – Nagrada Tum Hetherington\, EUROPSKA FILMSKA NAGRADA 2024 za najbolji dokumentarac\nRecenzije: \nMoćan\, provokativan i dirljiv. Mark Adams\, Business Doc Europe \nFilm koji ne nudi rješenja\, ali se pozicionira kao korak u smjeru budućnosti u kojoj bi Palestinci bili slobodni jednako kao i Izraelci. Lovia\, Gyarkye\, Hollywood Reporter \nPoražavajući portret. Lovia\, Gyarkye\, Hollywood Reporter \nPotreban film koji širi vidike. Jonathan Romney\, Screen Daily
URL:https://dokukino.net/film/jedina-zemlja-2024-12-14/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/09/Jedina-zemlja_plakat-B2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20241214T190000
DTEND;TZID=UTC:20241214T203000
DTSTAMP:20260503T073121
CREATED:20241128T150810Z
LAST-MODIFIED:20241215T102259Z
UID:18086-1734202800-1734208200@dokukino.net
SUMMARY:Naša djeca
DESCRIPTION:Silvestar je već neko vrijeme najstariji Kolbas u svojoj obitelji. Roditelji su mu umrli\, otac pred rat\, majka nešto kasnije. Šezdeset i osam mu je godina. Imao je i malo mlađeg brata koji je umro od posljedica rata. Drugi je put oženjen. Ima troje djece: najstarijeg\, Jakova\, iz prvog braka\, Evu iz drugog braka\, rođenu postupkom umjetne oplodnje\, kao i Antu\, usvojenog iz dječjeg doma u dobi od osam godina. Neka od pitanja koja redatelj postavlja u ovom filmu jesu: Kako djeca utječu na osjećaje i stavove te međusobni odnos njega i supruge? Kako on utječe ili je do sada utjecao na svako svoje dijete? Kakav odnos ima s kojim djetetom i daje li im svima jednako ljubavi? Mijenjaju li ga djeca? Čini li to svatko od njih na drukčiji način? Kako djeca vide njega i suprugu\, a kako vide njihov odnos prema sebi? \nFestivali i nagrade: \nZAGREBDOX 2024 / PULA FILM FESTIVAL 2024 – Zlatna Arena za režiju i za montažu / SARAJEVO FILM FESTIVAL 2024 / RAB FILM FESTIVAL 2024 / LIBURNIA FILM FESTIVAL 2024 – Najbolji film po izboru žirija / SHPEENA DOX 2024 / DOKUART 2024 – Nagrada publike / DANI HRVATSKOG FILMA 2024 – Nagrada publike / SLOBODNA ZONA 2024 \nRecenzije: \n“Naša djeca nisu samo strukturalno nego i psihološki složeno djelo u kojem se izmjenjuju različite\, često izrazito suprotstavljene emocije\, u kojem nema previše trenutaka nalik idili\, premda nježnosti ima podosta\, a mnogo je onih koji slikaju neugodna stanja\, velike frustracije\, čak bezizlazje.” Damir Radić\, Dokumentarni.net \n“Ako su normalne obitelji dosadne i nefilmične\, možda je u pravu\, ali prije će biti da je ova obitelj i sretna\, i nesretna na svoj i – filmski način.” Boško Picula\, Zona filma
URL:https://dokukino.net/film/nasa-djeca-2/2024-12-14/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/11/Nasa_djeca_plakat_web_page-0001.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20241215T170000
DTEND;TZID=UTC:20241215T183000
DTSTAMP:20260503T073121
CREATED:20241103T222210Z
LAST-MODIFIED:20241208T141938Z
UID:18088-1734282000-1734287400@dokukino.net
SUMMARY:KIX
DESCRIPTION:Ova 12-godišnja odiseja prati Sanyijevu transformaciju od buntovna klinca s ulice Budimpešte do razočarane mlade odrasle osobe. Izrastao iz neobična prijateljstva redatelja Dávida i Bálinta sa Sanyijem\, film bilježi evoluciju Sanyijeva života obilježenog obiteljskim borbama\, školskim problemima i težinom očinske uloge koju je morao preuzeti kada mu se rodila sestra. Dok se on susreće s izazovima adolescencije\, filmaši se od aktivnih sudionika pretvaraju u promatrače\, a Sanyija tragični preokret prisiljava da se suoči s odgovornostima odrasle dobi. \nNakon projekcije filma KIX u subotu 16. 11. s redateljima filma Dávid Mikulánom i Bálint Révésom razgovarat će Anamarija Sočo\, programska koordinatorica udruge Status M. Razgovoru će se priključiti i koproducentica filma Tina Tišljar. \nFestivali i nagrade: \n\nCopenhagen International Documentary Film Festival 2024\, CPH:DOX 2024\, NEXT:WAVE 2024\, Movies That Matters 2024\, One World Prague 2024\, Zagrebdox 2024 – Veliki pečat u Regionalnoj konkurenciji\, Mali pečat za najbolji film mladog/e autora/ice\, nagrada FIPRESCI\, Munich Dok.fest 2024\, Go East 2024\, TIFF Cluj Napoca 2024\, Docs Against Gravity 2024\, Jeonju South Korea 2024 \n\nRecenzije: \nKIX’ je vraški dobar film: emocionalni i filmski tobogan\, oda djetinjstvu koja se pretvara u otrežnjujući prikaz divljih tinejdžerskih godina koje su pošle po zlu… Riječ je o kompleksnom\, često poraznom filmu koji ne nudi nikakve odgovore niti poruke\, već nas uranja u jedan život koji je tek započeo\, a već ide prema potencijalno tragičnom raspletu. Vladan Petkovic\, Cineuropa \n‘Kix’ je fascinantan kao i svaka drama na način na koji pronalazi širu sliku u jednom životu. Allan Hunter\, Screen Daily
URL:https://dokukino.net/film/kix-2-2024-12-15/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/11/Kix_plakat-B2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20241215T183000
DTEND;TZID=UTC:20241215T210000
DTSTAMP:20260503T073121
CREATED:20241121T121933Z
LAST-MODIFIED:20241220T162033Z
UID:18091-1734287400-1734296400@dokukino.net
SUMMARY:Soundtrack za državni udar
DESCRIPTION:Jednog jutra u veljaču 1961.\, pjevačica Abbey Lincoln i bubnjar Max Roach upadaju u Vijeće sigurnosti UN-a u znak prosvjeda protiv ubojstva Patricea Lumumbe\, premijera odnedavno nezavisnog Konga. Šezdeset prosvjednika urlaju\, udaraju rukama\, lupaju svojim štiklama i izazivaju okršaj s nepripremljenim stražarima dok diplomati šokirano gledaju. \nŠest mjeseci ranije\, šesnaest novih neovisnih afričkih zemalja primljeno je u Ujedinjene narode\, izazivajući politički potres koji izmiče većinu glasova od starih kolonijalnih sila. Dekolonizacija okreće svijet naglavačke\, ulijevajući mu osjećaj nade. Hladni rat je na vrhuncu kada sovjetski vođa Nikita Hruščov lupa cipelom o svoj stol u Generalnoj skupštini UN-a Skupština reagirajući na neokolonijalno otimanje vlasti u Demokratskoj Republici Kongo. Osuđujući segregaciju u SAD-u i suučesništvo UN-a u svrgavanju Lumumbe\, on zahtijeva hitnu dekolonizaciju u cijelom svijetu. Kako bi zadržao kontrolu nad bogatstvom nekadašnjeg Belgijskog Konga\, belgijski kralj Baudouin pronalazi vjernog saveznika u Eisenhowerovoj administraciji\, koja se boji gubitka pristupa jednoj od najvećih svjetskih zaliha urana\, minerala vitalnog za stvaranje atomske bombe. \nAmerički State Department kreće u akciju: jazz veleposlanik Louis Armstrong poslan je da osvoji srca i umove Afrike. Nesvjesno\, Armstrong postaje dimna zavjesa za odvraćanje pozornosti od prvog postkolonijalnog državnog udara u Africi\, koji je doveo do ubojstva prvog demokratski izabranog vođe Konga. Malcolm X otvoreno podržava Lumumbu i njegova nastojanja da stvori Sjedinjene Afričke Države. Dok Crni ambasadori jazza nesvjesno nastupaju usred tajnih CIA-inih operacija\, Armstrong\, Nina Simone\, Duke Ellington\, Dizzy Gillespie i Melba Liston suočavaju se s bolnom dilemom: kako predstavljati zemlju u kojoj je segregacija još uvijek na snazi. \nJazz i dekolonizacija isprepleteni su u ovoj zaboravljenoj epizodi Hladnog rata\, gdje su najveći glazbenici stupili na političku pozornicu\, a potlačeni političari nehotice postali glavni pjevači. Priča o potkopavanju afričke borbe za samoodređenje ispričana je iz perspektiva aktivistice za ženska prava i političarke Andrée Blouin rođene u Srednjoafričkoj Republici\, irskog diplomata i enfant terriblea Conora Cruise O’Briena\, belgijsko-kongoanskog pisca In Kolija Jeana Bofanea i Nikite Hruščova. \nNagrade i festivali:  \nSundance Film Festival (2024) – svjetska premijera\, Specijalna nagrada žirija za umjetničku inovaciju / Sofia International Film Festival (2024) – Grand Prix / Thessaloniki Documentary Film Festival (2024) – nagrada publike / IndieLisboa (2024) / Docville (2024) – najbolji belgijski dokumentarac / The Hague Movies That Matter Festival (2024) – posebno priznanje / Cleveland International Film Festival (2024) / San Francisco International Film Festival
URL:https://dokukino.net/film/europski-oscari-soundtrack-za-drzavni-udar-2024-12-15/2024-12-15/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/11/MV5BZjEzMTNlMGItMWZjMy00NjYxLWExMWUtNmM4YjE1OTBlZTg3XkEyXkFqcGc@._V1_.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20241219T190000
DTEND;TZID=UTC:20241219T210000
DTSTAMP:20260503T073121
CREATED:20241211T111351Z
LAST-MODIFIED:20241220T161852Z
UID:18153-1734634800-1734642000@dokukino.net
SUMMARY:Kamay
DESCRIPTION:U središtu Afganistana surovi\, ali predivan krajolik u potpunosti oblikuje ljudske živote. Mirni kadrovi visokih planina\, kamenih pustinja i nemilosrdnih vremenskih uvjeta uvode nas u život jedne obitelji\, pripadnika etničke skupine Hazara\, čija je višestoljetna\, pa i tisućljetna prisutnost na području Iranske visoravni i Afganistana\, bila i ostala dio turbulentne društveno-političke realnosti u regiji. U prikazivanju svakodnevnog života sedmeročlane obitelji u dvosobnoj kući\, vrlo postepeno se otkriva\, sloj po sloj\, kako je njihov naizgled miran i izolirani život\, prekriven teškom traumom gubitka jedne članice obitelji. Sjećanja\, misli i vlastite osjećaje o smrti sestre Zahre – studentice veterinarske medicine u Kabulu\, Freshta ne dijeli ni sa kim\, čak niti sa članovima obitelji. Freshta se sjeća svoje sestre prvenstveno posredstvom krajolika njihova djetinstva i sakupljanjem autohtonog bilja koje je Zahra koristila za fakultetsku nastavu. Svoju poziciju mlađe sestre\, također pripadnicu diskriminirane etničke skupine Hazara\, ona pregovara odlaskom na faks kako bi izborila pravo na obrazovanje za pripadnice Hazara etničke skupine. Tim činom sjećanje na Zahru živi kroz njezinu mlađu sestru koja nastavlja tešku borbu za žensku emancipaciju i anti diskriminatorne prakse prema etničkim manjinama u Afganistanu. \nFilm Kamay\, koji nosi ime po biljci koju je Freshta sakupljala sestri za njezin studij\, tematizira\, između ostalog\, višestoljetnu represiju koju autohtono stanovništvo Afganistana proživlja. Isto tako\, redatelji Ilyas Yourish i Shahrokh Bikaran ukazuju na važnost sagledavanja određene društvene pojave\, primjerice smrti mlade studentice Zahre\, kroz intersekcijsku leću diskriminacije kako na temelju spola\, tako i na temelju etničke pripadnosti. Iako se društveni i politički kontekst prikaže u svojoj punoj kompleksnosti tek u u zadnjoj četvrtini filma\, tragovi svakodnevnih strahova\, prepreka\, političke nestabilnosti i diskriminacija na raznim osnovama vidljivi su od prve minute filma. Unatoč činjenici da su ih suštinski zatekle iste sudbine\, kroz Freshtinu determinaciju za obrazovanjem i osamostaljenjem\, isto ono koje je i priželjkivala njezina starija sestra\, taj san slobode kao da postaje barem malo bliži i ostalim djevojkama u Afganistanu. \nZahrin život i obrazovanje bilo je obilježeno intersekcijskom diskriminacijom – onoj na osnovi spola\, ali i etniciteta. Kamay\, prikazujući svakodnevni život i različite borbe i strahove kroz koje\, kako Freshta\, tako i cijela obitelj prolazi\, snažno ukazuje na nepostojanje slobode bez istovremenog razlaganja i roda i etniciteta kao opresivnih režima u suvremenosti. \nFestivali i nagrade: \nVISIONS DU RÉEL 2024 – Interreligious Award / LONDON FILM FESTIVAL 2024 / SILK ROAD IFF CHINA 2024 / DOXA DOCUMENTARY FF – nagrada Elevate\, posebno priznanje / DOK.FEST MÜNCHEN 2024 – nagrada VIKTOR DOK.horizonte  \nRecenzije: \n“Užasavajuća priča o sustavnoj marginalizaciji” Debanjan Dhar\, High on Films
URL:https://dokukino.net/film/kamay/2024-12-19/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/12/Kamay_Poster.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20241220T190000
DTEND;TZID=UTC:20241220T210000
DTSTAMP:20260503T073121
CREATED:20241118T152020Z
LAST-MODIFIED:20241215T102451Z
UID:18072-1734721200-1734728400@dokukino.net
SUMMARY:Anselm
DESCRIPTION:Wim Wenders stvara portret Anselma Kiefera\, jednog od najvažnijih slikara i kipara našeg doba. Snimljen u 3D-u i 6K-rezoluciji Anselm utjelovljuje filmsko iskustvo umjetnikova djela koje istražuje ljudsku egzistenciju i cikličku prirodu povijesti te crpi inspiraciju iz književnosti\, poezije\, filozofije\, alkemije\, astronomije\, fizike i mitologije. Wenders je više od dvije godine pratio Kieferovu putanju od rodne Njemačke do njegova novog doma u Francuskoj\, povezujući različite životne faze s ključnim mjestima i krajolicima iz njegove dugovječne karijere koja traje više od pet desetljeća. Wenders podastire umjetnikov životni put\, inspiraciju i kreativni proces istražujući njegovu fascinaciju mitom i historijom – prošlost i sadašnjost isprepliću se i rastaču granicu između filmskog medija i slikarstva. Kao i u Pini Wendersa ne zanima snimiti biografiju u kojoj se razlaže umjetnikov privatni život već želi zahvatiti procesualnost njegova djela kako bi ga približio drugima ali i samom sebi. Monumentalni enterijeri i ekspresivne figuralne kompozicije kroz lupu trodimenzionalne perspektive postaju poprište za bliski susret s vizionarskim umjetnikom i rastvaranje njegova mikrokozmosa. \n„Anselm Kiefer i ja obojica smo rođeni krajem Drugoga svjetskog rata – on nekoliko mjeseci prije a ja nekoliko mjeseci kasnije. Proveli smo naša djetinjstva u istoj razorenoj zemlji uništenog samopoštovanja\, punoj odraslih ljudi – uključujući naše rođake i učitelje – koji su mahnito pokušavali zaboraviti prošlost i praviti se kako se ona nije dogodila. Dok je Anselm studirao pravo u Freiburg-im-Breisgau\, ja sam po prilici u isto vrijeme studirao medicinu u istom gradu. Mogli smo se tada susresti no obojica smo u konačnici krenuli u drukčijim smjerovima: on je upisao umjetničku akademiju a ja filmsku školu. No kako ništa nije toliko formativno kao naši najraniji utisci dijelimo mnogo toga zajedničkog. Naša djetinja iskustva kanalizirali smo dakako na vrlo različite načine.“  Wim Wenders
URL:https://dokukino.net/film/anselm/2024-12-20/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/11/Anselm-plakat.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20241222T170000
DTEND;TZID=UTC:20241222T183000
DTSTAMP:20260503T073121
CREATED:20241208T144655Z
LAST-MODIFIED:20241220T160445Z
UID:18099-1734886800-1734892200@dokukino.net
SUMMARY:12. Maraton kratkometražnog filma
DESCRIPTION:Povodom najkraćeg dana u godini\, uz manifestaciju 12. Maraton kratkometražnog filma i ove se godine slavi kratka filmska forma! Hrvatski audiovizualni centar i Kino mreža donose izbor kratkometražnih filmova za filmofile svih generacija. \nDomaći maratonci\n1001 noć (dokumentarni film\, Rea Rajčić\, 2023.\, 13′) \nFilm 1001 noć priča o Emi (85) i Maji (80)\, najvjernim gledateljicama i najsmiješnijim kritičarkama turskih sapunica. Svaku večer posljednjih pet godina Ema i Maja provode zajedno gledajući turske serije u Eminom stanu u Splitu. Ovo je priča o mikrokozmosu koji ponekad nastane tamo gdje se najmanje nadamo\, onda kad ga najviše trebamo. I o jednom prijateljstvu koje je počelo kad je sve drugo završilo. \n  \nObiteljski portret (animirani film\, Lea Vidaković\, 2023.\, 14’35”) \nDok se Austro-Ugarska polako raspada\, Andras i njegova kći zatečeni su posjetom Andrasova nepredvidivog brata Zoltana\, koji dolazi u pratnji svoje brojne obitelji. \n  \nBrdo stvari (dokumentarni film/studentski\, Toni Jelenić\, 2024.\, 20′) \nPogled na sajam Hrelić i njegovu jasnu hijerarhiju kroz priče prodavača Pere. \n  \nČovjek koji nije mogao šutjeti (igrani film\, Nebojša Slijepčević\, 2024.\, 13′) \nDobitnik nagrade Zlatna palma za najbolji kratkometražni film na festivalu u Cannesu 2024. i dobitnik Europske filmske nagrade za najbolji kratkometražni film!  \n27. veljače 1993. Štrpci\, Bosna i Hercegovina. Putnički vlak na liniji Beograd-Bar zaustavljaju paravojne snage u akciji etničkog čišćenja. Dok odvode nevine civile\, samo jedan od pet stotina putnika usuđuje im se suprotstaviti. Ovo je istinita priča o čovjeku koji nije mogao šutjeti. \n  \nEeva (animirani film\, Morten Tšinakov i Lucija Mrzljak\, 2022.\, 15’58”) \nNa sprovodu pada kiša. Puno je plača\, previše vina\, nekoliko djetlića i par snova koji ispunjavaju praznine.
URL:https://dokukino.net/film/12-maraton-kratkometraznog-filma/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Kratkometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/png:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/12/MKF_Dokukino.png
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20241222T190000
DTEND;TZID=UTC:20241222T210000
DTSTAMP:20260503T073121
CREATED:20241201T213157Z
LAST-MODIFIED:20241214T115312Z
UID:17981-1734894000-1734901200@dokukino.net
SUMMARY:Lutajući oceanom
DESCRIPTION:Zatvori oči i osjeti svoje tijelo.\nTo je kao meditacija.\nPriča je vrlo jednostavna – U portugalskom arhipelagu usred Atlantskog oceana\, kroz sukobljeni odnos s okolinom\, započinje duhovno istraživanje našeg unutarnjeg svijeta. Putovanje se intenzivira stalnim kretanjem koje nas navodi da ponovno zadobijemo povjerenje prirode. \nNakon projekcije filmska kritičarka Iva Rosandić razgovarat će s redateljem filma Tomom Zidićem. \nFestivali i nagrade: \nGLEDALIŠTE KKZ-A 2022 / LIBURNIA FILM FESTIVAL 2022 – Nagrada kritičarke “Dragan Rubeša” / APRICOT TREE FILM FESTIVAL 2023 (Armenija) / ATLANTIDOC FESTIVAL DOKUMENTARNOG FILMA 2023 (Urugvaj) / FORUM FILM DOKUMENTER 2023 (Indonezija) / MEĐUNARODNI FESTIVAL EKOLOŠKOG FILMA 2024 (Peru) \nRecenzije: \n“Rješenja nisu ponuđena jer “Lutajući oceanom” nije dramatičan aktivistički film te vrste\, no sadržajem i ugođajem pobuđuje na promišljanje\, kao i na iskorak izvan rečenih ustaljenih narativa.” Janko Heidl\, Dokumentarni.net
URL:https://dokukino.net/film/lutajuci-oceanom/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/12/i93zomrfivddy2k4yvfo4uh101c0a5ay.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20241227T190000
DTEND;TZID=UTC:20241227T210000
DTSTAMP:20260503T073121
CREATED:20241118T152020Z
LAST-MODIFIED:20241223T112022Z
UID:18242-1735326000-1735333200@dokukino.net
SUMMARY:Anselm
DESCRIPTION:Wim Wenders stvara portret Anselma Kiefera\, jednog od najvažnijih slikara i kipara našeg doba. Snimljen u 3D-u i 6K-rezoluciji Anselm utjelovljuje filmsko iskustvo umjetnikova djela koje istražuje ljudsku egzistenciju i cikličku prirodu povijesti te crpi inspiraciju iz književnosti\, poezije\, filozofije\, alkemije\, astronomije\, fizike i mitologije. Wenders je više od dvije godine pratio Kieferovu putanju od rodne Njemačke do njegova novog doma u Francuskoj\, povezujući različite životne faze s ključnim mjestima i krajolicima iz njegove dugovječne karijere koja traje više od pet desetljeća. Wenders podastire umjetnikov životni put\, inspiraciju i kreativni proces istražujući njegovu fascinaciju mitom i historijom – prošlost i sadašnjost isprepliću se i rastaču granicu između filmskog medija i slikarstva. Kao i u Pini Wendersa ne zanima snimiti biografiju u kojoj se razlaže umjetnikov privatni život već želi zahvatiti procesualnost njegova djela kako bi ga približio drugima ali i samom sebi. Monumentalni enterijeri i ekspresivne figuralne kompozicije kroz lupu trodimenzionalne perspektive postaju poprište za bliski susret s vizionarskim umjetnikom i rastvaranje njegova mikrokozmosa. \n„Anselm Kiefer i ja obojica smo rođeni krajem Drugoga svjetskog rata – on nekoliko mjeseci prije a ja nekoliko mjeseci kasnije. Proveli smo naša djetinjstva u istoj razorenoj zemlji uništenog samopoštovanja\, punoj odraslih ljudi – uključujući naše rođake i učitelje – koji su mahnito pokušavali zaboraviti prošlost i praviti se kako se ona nije dogodila. Dok je Anselm studirao pravo u Freiburg-im-Breisgau\, ja sam po prilici u isto vrijeme studirao medicinu u istom gradu. Mogli smo se tada susresti no obojica smo u konačnici krenuli u drukčijim smjerovima: on je upisao umjetničku akademiju a ja filmsku školu. No kako ništa nije toliko formativno kao naši najraniji utisci dijelimo mnogo toga zajedničkog. Naša djetinja iskustva kanalizirali smo dakako na vrlo različite načine.“  Wim Wenders
URL:https://dokukino.net/film/anselm-2024-12-27/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/11/Anselm-plakat.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20241228T163000
DTEND;TZID=UTC:20241228T183000
DTSTAMP:20260503T073121
CREATED:20241211T111351Z
LAST-MODIFIED:20241223T112151Z
UID:18317-1735403400-1735410600@dokukino.net
SUMMARY:Kamay
DESCRIPTION:U središtu Afganistana surovi\, ali predivan krajolik u potpunosti oblikuje ljudske živote. Mirni kadrovi visokih planina\, kamenih pustinja i nemilosrdnih vremenskih uvjeta uvode nas u život jedne obitelji\, pripadnika etničke skupine Hazara\, čija je višestoljetna\, pa i tisućljetna prisutnost na području Iranske visoravni i Afganistana\, bila i ostala dio turbulentne društveno-političke realnosti u regiji. U prikazivanju svakodnevnog života sedmeročlane obitelji u dvosobnoj kući\, vrlo postepeno se otkriva\, sloj po sloj\, kako je njihov naizgled miran i izolirani život\, prekriven teškom traumom gubitka jedne članice obitelji. Sjećanja\, misli i vlastite osjećaje o smrti sestre Zahre – studentice veterinarske medicine u Kabulu\, Freshta ne dijeli ni sa kim\, čak niti sa članovima obitelji. Freshta se sjeća svoje sestre prvenstveno posredstvom krajolika njihova djetinstva i sakupljanjem autohtonog bilja koje je Zahra koristila za fakultetsku nastavu. Svoju poziciju mlađe sestre\, također pripadnicu diskriminirane etničke skupine Hazara\, ona pregovara odlaskom na faks kako bi izborila pravo na obrazovanje za pripadnice Hazara etničke skupine. Tim činom sjećanje na Zahru živi kroz njezinu mlađu sestru koja nastavlja tešku borbu za žensku emancipaciju i anti diskriminatorne prakse prema etničkim manjinama u Afganistanu. \nFilm Kamay\, koji nosi ime po biljci koju je Freshta sakupljala sestri za njezin studij\, tematizira\, između ostalog\, višestoljetnu represiju koju autohtono stanovništvo Afganistana proživlja. Isto tako\, redatelji Ilyas Yourish i Shahrokh Bikaran ukazuju na važnost sagledavanja određene društvene pojave\, primjerice smrti mlade studentice Zahre\, kroz intersekcijsku leću diskriminacije kako na temelju spola\, tako i na temelju etničke pripadnosti. Iako se društveni i politički kontekst prikaže u svojoj punoj kompleksnosti tek u u zadnjoj četvrtini filma\, tragovi svakodnevnih strahova\, prepreka\, političke nestabilnosti i diskriminacija na raznim osnovama vidljivi su od prve minute filma. Unatoč činjenici da su ih suštinski zatekle iste sudbine\, kroz Freshtinu determinaciju za obrazovanjem i osamostaljenjem\, isto ono koje je i priželjkivala njezina starija sestra\, taj san slobode kao da postaje barem malo bliži i ostalim djevojkama u Afganistanu. \nZahrin život i obrazovanje bilo je obilježeno intersekcijskom diskriminacijom – onoj na osnovi spola\, ali i etniciteta. Kamay\, prikazujući svakodnevni život i različite borbe i strahove kroz koje\, kako Freshta\, tako i cijela obitelj prolazi\, snažno ukazuje na nepostojanje slobode bez istovremenog razlaganja i roda i etniciteta kao opresivnih režima u suvremenosti. \nFestivali i nagrade: \nVISIONS DU RÉEL 2024 – Interreligious Award / LONDON FILM FESTIVAL 2024 / SILK ROAD IFF CHINA 2024 / DOXA DOCUMENTARY FF – nagrada Elevate\, posebno priznanje / DOK.FEST MÜNCHEN 2024 – nagrada VIKTOR DOK.horizonte  \nRecenzije: \n“Užasavajuća priča o sustavnoj marginalizaciji” Debanjan Dhar\, High on Films
URL:https://dokukino.net/film/kamay-2024-12-28/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/12/Kamay_Poster.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20241228T183000
DTEND;TZID=UTC:20241228T210000
DTSTAMP:20260503T073121
CREATED:20241121T121933Z
LAST-MODIFIED:20250308T010050Z
UID:18319-1735410600-1735419600@dokukino.net
SUMMARY:Soundtrack za državni udar
DESCRIPTION:Jednog jutra u veljaču 1961.\, pjevačica Abbey Lincoln i bubnjar Max Roach upadaju u Vijeće sigurnosti UN-a u znak prosvjeda protiv ubojstva Patricea Lumumbe\, premijera odnedavno nezavisnog Konga. Šezdeset prosvjednika urlaju\, udaraju rukama\, lupaju svojim štiklama i izazivaju okršaj s nepripremljenim stražarima dok diplomati šokirano gledaju. \nŠest mjeseci ranije\, šesnaest novih neovisnih afričkih zemalja primljeno je u Ujedinjene narode\, izazivajući politički potres koji izmiče većinu glasova od starih kolonijalnih sila. Dekolonizacija okreće svijet naglavačke\, ulijevajući mu osjećaj nade. Hladni rat je na vrhuncu kada sovjetski vođa Nikita Hruščov lupa cipelom o svoj stol u Generalnoj skupštini UN-a Skupština reagirajući na neokolonijalno otimanje vlasti u Demokratskoj Republici Kongo. Osuđujući segregaciju u SAD-u i suučesništvo UN-a u svrgavanju Lumumbe\, on zahtijeva hitnu dekolonizaciju u cijelom svijetu. Kako bi zadržao kontrolu nad bogatstvom nekadašnjeg Belgijskog Konga\, belgijski kralj Baudouin pronalazi vjernog saveznika u Eisenhowerovoj administraciji\, koja se boji gubitka pristupa jednoj od najvećih svjetskih zaliha urana\, minerala vitalnog za stvaranje atomske bombe. \nAmerički State Department kreće u akciju: jazz veleposlanik Louis Armstrong poslan je da osvoji srca i umove Afrike. Nesvjesno\, Armstrong postaje dimna zavjesa za odvraćanje pozornosti od prvog postkolonijalnog državnog udara u Africi\, koji je doveo do ubojstva prvog demokratski izabranog vođe Konga. Malcolm X otvoreno podržava Lumumbu i njegova nastojanja da stvori Sjedinjene Afričke Države. Dok Crni ambasadori jazza nesvjesno nastupaju usred tajnih CIA-inih operacija\, Armstrong\, Nina Simone\, Duke Ellington\, Dizzy Gillespie i Melba Liston suočavaju se s bolnom dilemom: kako predstavljati zemlju u kojoj je segregacija još uvijek na snazi. \nJazz i dekolonizacija isprepleteni su u ovoj zaboravljenoj epizodi Hladnog rata\, gdje su najveći glazbenici stupili na političku pozornicu\, a potlačeni političari nehotice postali glavni pjevači. Priča o potkopavanju afričke borbe za samoodređenje ispričana je iz perspektiva aktivistice za ženska prava i političarke Andrée Blouin rođene u Srednjoafričkoj Republici\, irskog diplomata i enfant terriblea Conora Cruise O’Briena\, belgijsko-kongoanskog pisca In Kolija Jeana Bofanea i Nikite Hruščova. \nNagrade i festivali:  \nSundance Film Festival (2024) – svjetska premijera\, Specijalna nagrada žirija za umjetničku inovaciju / Sofia International Film Festival (2024) – Grand Prix / Thessaloniki Documentary Film Festival (2024) – nagrada publike / IndieLisboa (2024) / Docville (2024) – najbolji belgijski dokumentarac / The Hague Movies That Matter Festival (2024) – posebno priznanje / Cleveland International Film Festival (2024) / San Francisco International Film Festival
URL:https://dokukino.net/film/soundtrack-za-drzavni-udar-2024-12-28/2024-12-28/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/11/MV5BZjEzMTNlMGItMWZjMy00NjYxLWExMWUtNmM4YjE1OTBlZTg3XkEyXkFqcGc@._V1_.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20241229T170000
DTEND;TZID=UTC:20241229T183000
DTSTAMP:20260503T073121
CREATED:20241128T150810Z
LAST-MODIFIED:20241223T112512Z
UID:18240-1735491600-1735497000@dokukino.net
SUMMARY:Naša djeca
DESCRIPTION:Silvestar je već neko vrijeme najstariji Kolbas u svojoj obitelji. Roditelji su mu umrli\, otac pred rat\, majka nešto kasnije. Šezdeset i osam mu je godina. Imao je i malo mlađeg brata koji je umro od posljedica rata. Drugi je put oženjen. Ima troje djece: najstarijeg\, Jakova\, iz prvog braka\, Evu iz drugog braka\, rođenu postupkom umjetne oplodnje\, kao i Antu\, usvojenog iz dječjeg doma u dobi od osam godina. Neka od pitanja koja redatelj postavlja u ovom filmu jesu: Kako djeca utječu na osjećaje i stavove te međusobni odnos njega i supruge? Kako on utječe ili je do sada utjecao na svako svoje dijete? Kakav odnos ima s kojim djetetom i daje li im svima jednako ljubavi? Mijenjaju li ga djeca? Čini li to svatko od njih na drukčiji način? Kako djeca vide njega i suprugu\, a kako vide njihov odnos prema sebi? \nFestivali i nagrade: \nZAGREBDOX 2024 / PULA FILM FESTIVAL 2024 – Zlatna Arena za režiju i za montažu / SARAJEVO FILM FESTIVAL 2024 / RAB FILM FESTIVAL 2024 / LIBURNIA FILM FESTIVAL 2024 – Najbolji film po izboru žirija / SHPEENA DOX 2024 / DOKUART 2024 – Nagrada publike / DANI HRVATSKOG FILMA 2024 – Nagrada publike / SLOBODNA ZONA 2024 \nRecenzije: \n“Naša djeca nisu samo strukturalno nego i psihološki složeno djelo u kojem se izmjenjuju različite\, često izrazito suprotstavljene emocije\, u kojem nema previše trenutaka nalik idili\, premda nježnosti ima podosta\, a mnogo je onih koji slikaju neugodna stanja\, velike frustracije\, čak bezizlazje.” Damir Radić\, Dokumentarni.net \n“Ako su normalne obitelji dosadne i nefilmične\, možda je u pravu\, ali prije će biti da je ova obitelj i sretna\, i nesretna na svoj i – filmski način.” Boško Picula\, Zona filma
URL:https://dokukino.net/film/nasa-djeca-2-2024-12-21/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/11/Nasa_djeca_plakat_web_page-0001.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20241229T190000
DTEND;TZID=UTC:20241229T210000
DTSTAMP:20260503T073121
CREATED:20240514T221153Z
LAST-MODIFIED:20251022T181028Z
UID:18244-1735498800-1735506000@dokukino.net
SUMMARY:Zbogom\, Tiberijado
DESCRIPTION:Napustivši svoje selo kako bi slijedila svoj san da postane glumica\, Hiam Abbass (serija Nasljeđe) je za sobom ostavila majku\, baku i sedam sestara. Trideset godina kasnije\, njezina kći i redateljica Lina vraća se s njom na putovanje kroz nestala mjesta rasuta po sjećanjima četiriju generacija odvažnih Palestinki. Ovaj poetičan i intiman film nadilazi granice njihove obiteljske kuće\, kako bi ispitao tugu\, identitet i energiju koja nas tjera da pronađemo sebe. Nježan je to no otporan film o ženama i mjestima koja su ih stvorila\, koji se kreće kroz tjeskobu i čežnju\, do oprosta i pomirenja. Bez mržnje\, ali ne i bez tinjajućeg bijesa\, film problematizira apatridski život i konfrontira se s raskidom i traumom egzila. Jer kako pronaći svoje mjesto – u svakom smislu – kada si protjeran iz svoje domovine\, iz svoje obitelji? Redateljica filigranski isprepliće vlastite obiteljske priče koje su se prenosile kroz četiri generacije\, stavljajući u prvi plan iscjeliteljsku moć pripovijedanja\, dok u njenoj pozadini odzvanja tragična povijest Palestine. \nNagrade i festivali:  \nVENICE FILM FESTIVAL 2023 – svjetska premijera / TORONTO FILM FESTIVAL 2023 / BFI LONDON FILM FESTIVAL – nagrada Grierson za najbolji dokumentarac / CINEMED 2023 – nagrada Ulysse Decipro / FIFAM 2023 – nagrada publike / MARRAKECH FILM FESTIVAL 2023 – najbolji film / FESTIVAL DE CINÉMA EN VILLE! 2024 – najbolji film / ANTENNA DOCUMENTARY FF 2024 – najbolji dokumentarac\, nagrada publike / DUBLIN IFF 2024 – najbolji dokumentarac\, ICCL Human Rights Award \n  \n  \nLina Soualem je francusko-palestinsko-alžirska redateljica i glumica. Nakon studija povijesti i političkih znanosti na Sveučilištu La Sorbonne\, Lina je radila kao selektorica za Međunarodni filmski festival o ljudskim pravima u Buenos Airesu. Njen debitantski dugometražni dokumentarac Their Algeria (2020) premijerno je prikazan na Visions du Réelu te je osvojio više od desetak nagrada. Lina je glumila u tri igrana filma u režiji Hafsije Herzi\, Hiama Abassa i Rayhane. Njezin drugi dugometražni dokumentarni film Zbogom\, Tiberijado (2023) premijerno je prikazan u Veneciji\, a potom na nizu prestižnih festivala osvojivši 13 nagrada. Film je izabran da predstavlja Palestinu na Oscarima 2024. i nominiran u kategoriji najboljeg dokumentarca na Film Independent Spirit Awards 2024.
URL:https://dokukino.net/film/zbogom-tiberijado-2024-12-29/2024-12-29/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/POSTER-120x160-BBT-ENG_HD_WEB_FINAL.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250110T190000
DTEND;TZID=UTC:20250110T210000
DTSTAMP:20260503T073121
CREATED:20241225T221710Z
LAST-MODIFIED:20241225T222753Z
UID:18332-1736535600-1736542800@dokukino.net
SUMMARY:Ernest Cole: Izgubljeno-nađeno
DESCRIPTION:U ovom filmu jedno povijesno vrijeme nadilazi prostorne okvire i kontinentalne granice. Iako ondašnji društveni konteksti variraju\, brojne socijalne i političke borbe vodile su se u jednom duhu\, transkontinentalno\, najčešće ne poznavajući prilike onih drugih i miljama udaljenih\, prekooceanskih suboraca i suborkinja. Često i sinonim za “revolucionarne godine”\, kraj 1950-ih i 1960-e godine na svim su kontinentima obilježena velikim društveno-političkim promjenama i do onda\, rijetko viđenim borbama za radnička\, ženska i rasna prava. Upravo je borba za ova posljednja bila lajtmotiv nastanka esejističkog dokumentarnog filma Raoula Pecka koji\, uz preko više od 50 tisuća nađenih fotografskih negativa\, predstavlja život i rad zaboravljenog južnoafričkog fotografa Ernesta Colea (1940-1990). Desetljećima dokumentirajući svoju nejbližu sredinu – život u siromašnim i zabačenim predgrađima Pretorije te svakodnevni život u apartheid režimu\, Cole je 1967. godine objavio svoju jedinu fotoknjigu – House of Bondage\, nakon godina samostalnog rada za časopise Drum i Rand Daily Mail\, čineći ga tako prvim južnoafričkim freelance fotografom.\n‍\nEstetika i fotografski pristup Coleove desetljetne dokumentacije života potlačenog domorodačkog stanovništva u Južnoafričkoj Republici prenijela se na jednu drugu\, ali u svojoj suštini istu borbu – onu za rasna prava u Sjedninjenim Američkim Državama. Jedno od pitanja koje si kao gledatelji možemo postaviti je isto ono koje je i Colea zasigurno zaokupljalo: kako pristupiti (umjetničkoj) dokumentaciji istog socijalnog nasilja u toliko različitom prostornom\, društvenom i povijesnom kontekstu te što je ono što čini (fotografije) društvene borbe Južnoafričke Republike i SAD-a različitima? Čini li ih nešto uopće različitima\, ili je Cole kontinuirano\, neprestano te svakim danom iznova dokumentirao iste društvene pojave i živote? Možda nije krivo reći da je Cole fotografijom pokušavao shvatiti vlastite traume odrastanja\, neprestano dokumentirajući zbilju koja ga okružuje te slojevitost transkontinentalnog rasizma u toliko drugačijim društvenim realnostima\, kao što su ono južnoafričko i američko. Biti stranac ili biti lokalac\, u ovom kontekstu postaje nebitno jer je\, neovisno o specifičnom lokalnom kontekstu\, borba protiv represije univerzalna. \nFestivali i nagrade: \nCANNES FILM FESTIVAL 2024 – Golden Eye / STOCKHOLM FILM FESTIVAL 2024 / CALGARY INTERNATIONAL FILM FESTIVAL 2024 / HUMAN RIGHTS FILM FESTIVAL 2024 \nRecenzije: \n“Slojevita priča koja prati razvoj Coleove jedinstvene karijere\, umjetnosti bez premca\, političke snage i dirljivoga kraja.” Robert Daniels\, Screen Daily\n\n“Živopisni portret o životu kakav je bio crnim Južnoafrikancima za vrijeme aparthejda.” Derek Smith\, Slant Magazine
URL:https://dokukino.net/film/ernest-cole-izgubljeno-nadeno/2025-01-10/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/12/ernest-cole-poster.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250110T210000
DTEND;TZID=UTC:20250110T230000
DTSTAMP:20260503T073121
CREATED:20241225T223929Z
LAST-MODIFIED:20260105T010046Z
UID:18344-1736542800-1736550000@dokukino.net
SUMMARY:Riefenstahl
DESCRIPTION:Pitanje individualne odgovornosti za opće društvene nepravde i nasilja vrlo se često pojavljuje kao tema političkih diskusija. Koliko ustvari pojedinac može utjecati na obrat i promjenu štetnih i neželjenih politika? Jedan od očiglednijih odgovora bi mogao biti da pojedinac ipak može napraviti značajan iskorak svojim svakodnevnim i upornim „malim“ akcijama revolta protiv establišmenta. No\, u svojem novom filmu Riefenstahl (2024) Andres Veiel ne tematizira individualnu odgovornost mnogo „običnih“ građana\, već perpetuirajuće vrlo aktivno te moralno upitno propagandno umjetničko djelovanje Leni Riefenstahl – jedne od najbitnijih glumačkih i redateljskih imena njemačke kinematografije 1930-ih i 1940-ih godina. Uživajući status „idealne“ njemačke glumice i redateljice\, kako po vanjskom arijevskom izgledu\, tako i po društvenim krugovima u kojima se kretala\, poglavito s visoko pozicioniranim časnicima nacističke vojske\, ministrima najbližima Hitleru\, pa i Hitlerom samim. Njezino filmsko djelovanje izazvalo je niz kontroverzi\, nebrojena gostovanja u emisijama diljem svijeta\, te nekolicinu intervjua u desetljećima nakon kraja Drugog svjetskog rata. \nNo\, Veielov film o Riefenstahl uspješno izbjegava moralizatorsku kontroverznost i potencijalnu skandaloznost njezinog lika i pojave\, te na redateljski i montažno izrazito vješti način\, predstavlja Riefenstahl kroz svu njezinu kompleksnost\, kako onu u privatnoj\, tako i onu u javnoj i umjetničkoj dimenziji. Ovo dokumentarno ostvarenje\, isključivo putem arhivskih snimaka i kadrova Riefenstahlovih filmova\, propituje samu prirodu biografskog dokumentarizma\, konstrukciju gledateljeve percepcije o pojedinim povijesnim događajima ili ličnostima\, ali i poentira ogromnu moć koju film\, slika i montaža imaju u kreiranju te iste percepcije. \nFestivali i nagrade: \nVENICE FILM FESTIVAL 2024 – Cinema & Arts Award / CINEFEST MISKOLC IFF 2024 – CineDocs Prize / HUMAN RIGHTS FILM FESTIVAL 2024 \nRecenzije: \n“Andres Veiel pokazuje kako je filmska redateljica koju je Hitler volio dosegla vrhunac sa svojim filmom o Olimpijadi u Berlinu\, te kako je neuspješno pokušala spasiti svoju reputaciju” Xan Brooks\, The Guardian \n“Veielov film ne govori samo o Riefenstahl već i o dvosmislenosti vrijednosti koje prožimaju njezin život i djelo te koji su i dalje dio svijeta danas.” Melita Zajc\, Modern Times Review \n  \n  \nProdaja ulaznica dostupna je ovdje.
URL:https://dokukino.net/film/riefenstahl/2025-01-10/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/12/riefenstahl-poster.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250111T170000
DTEND;TZID=UTC:20250111T190000
DTSTAMP:20260503T073121
CREATED:20241225T221710Z
LAST-MODIFIED:20241225T222753Z
UID:18340-1736614800-1736622000@dokukino.net
SUMMARY:Ernest Cole: Izgubljeno-nađeno
DESCRIPTION:U ovom filmu jedno povijesno vrijeme nadilazi prostorne okvire i kontinentalne granice. Iako ondašnji društveni konteksti variraju\, brojne socijalne i političke borbe vodile su se u jednom duhu\, transkontinentalno\, najčešće ne poznavajući prilike onih drugih i miljama udaljenih\, prekooceanskih suboraca i suborkinja. Često i sinonim za “revolucionarne godine”\, kraj 1950-ih i 1960-e godine na svim su kontinentima obilježena velikim društveno-političkim promjenama i do onda\, rijetko viđenim borbama za radnička\, ženska i rasna prava. Upravo je borba za ova posljednja bila lajtmotiv nastanka esejističkog dokumentarnog filma Raoula Pecka koji\, uz preko više od 50 tisuća nađenih fotografskih negativa\, predstavlja život i rad zaboravljenog južnoafričkog fotografa Ernesta Colea (1940-1990). Desetljećima dokumentirajući svoju nejbližu sredinu – život u siromašnim i zabačenim predgrađima Pretorije te svakodnevni život u apartheid režimu\, Cole je 1967. godine objavio svoju jedinu fotoknjigu – House of Bondage\, nakon godina samostalnog rada za časopise Drum i Rand Daily Mail\, čineći ga tako prvim južnoafričkim freelance fotografom.\n‍\nEstetika i fotografski pristup Coleove desetljetne dokumentacije života potlačenog domorodačkog stanovništva u Južnoafričkoj Republici prenijela se na jednu drugu\, ali u svojoj suštini istu borbu – onu za rasna prava u Sjedninjenim Američkim Državama. Jedno od pitanja koje si kao gledatelji možemo postaviti je isto ono koje je i Colea zasigurno zaokupljalo: kako pristupiti (umjetničkoj) dokumentaciji istog socijalnog nasilja u toliko različitom prostornom\, društvenom i povijesnom kontekstu te što je ono što čini (fotografije) društvene borbe Južnoafričke Republike i SAD-a različitima? Čini li ih nešto uopće različitima\, ili je Cole kontinuirano\, neprestano te svakim danom iznova dokumentirao iste društvene pojave i živote? Možda nije krivo reći da je Cole fotografijom pokušavao shvatiti vlastite traume odrastanja\, neprestano dokumentirajući zbilju koja ga okružuje te slojevitost transkontinentalnog rasizma u toliko drugačijim društvenim realnostima\, kao što su ono južnoafričko i američko. Biti stranac ili biti lokalac\, u ovom kontekstu postaje nebitno jer je\, neovisno o specifičnom lokalnom kontekstu\, borba protiv represije univerzalna. \nFestivali i nagrade: \nCANNES FILM FESTIVAL 2024 – Golden Eye / STOCKHOLM FILM FESTIVAL 2024 / CALGARY INTERNATIONAL FILM FESTIVAL 2024 / HUMAN RIGHTS FILM FESTIVAL 2024 \nRecenzije: \n“Slojevita priča koja prati razvoj Coleove jedinstvene karijere\, umjetnosti bez premca\, političke snage i dirljivoga kraja.” Robert Daniels\, Screen Daily\n\n“Živopisni portret o životu kakav je bio crnim Južnoafrikancima za vrijeme aparthejda.” Derek Smith\, Slant Magazine
URL:https://dokukino.net/film/ernest-cole-izgubljeno-nadeno/2025-01-11/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/12/ernest-cole-poster.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250111T190000
DTEND;TZID=UTC:20250111T210000
DTSTAMP:20260503T073121
CREATED:20241225T223929Z
LAST-MODIFIED:20260105T010047Z
UID:18360-1736622000-1736629200@dokukino.net
SUMMARY:Riefenstahl
DESCRIPTION:Pitanje individualne odgovornosti za opće društvene nepravde i nasilja vrlo se često pojavljuje kao tema političkih diskusija. Koliko ustvari pojedinac može utjecati na obrat i promjenu štetnih i neželjenih politika? Jedan od očiglednijih odgovora bi mogao biti da pojedinac ipak može napraviti značajan iskorak svojim svakodnevnim i upornim „malim“ akcijama revolta protiv establišmenta. No\, u svojem novom filmu Riefenstahl (2024) Andres Veiel ne tematizira individualnu odgovornost mnogo „običnih“ građana\, već perpetuirajuće vrlo aktivno te moralno upitno propagandno umjetničko djelovanje Leni Riefenstahl – jedne od najbitnijih glumačkih i redateljskih imena njemačke kinematografije 1930-ih i 1940-ih godina. Uživajući status „idealne“ njemačke glumice i redateljice\, kako po vanjskom arijevskom izgledu\, tako i po društvenim krugovima u kojima se kretala\, poglavito s visoko pozicioniranim časnicima nacističke vojske\, ministrima najbližima Hitleru\, pa i Hitlerom samim. Njezino filmsko djelovanje izazvalo je niz kontroverzi\, nebrojena gostovanja u emisijama diljem svijeta\, te nekolicinu intervjua u desetljećima nakon kraja Drugog svjetskog rata. \nNo\, Veielov film o Riefenstahl uspješno izbjegava moralizatorsku kontroverznost i potencijalnu skandaloznost njezinog lika i pojave\, te na redateljski i montažno izrazito vješti način\, predstavlja Riefenstahl kroz svu njezinu kompleksnost\, kako onu u privatnoj\, tako i onu u javnoj i umjetničkoj dimenziji. Ovo dokumentarno ostvarenje\, isključivo putem arhivskih snimaka i kadrova Riefenstahlovih filmova\, propituje samu prirodu biografskog dokumentarizma\, konstrukciju gledateljeve percepcije o pojedinim povijesnim događajima ili ličnostima\, ali i poentira ogromnu moć koju film\, slika i montaža imaju u kreiranju te iste percepcije. \nFestivali i nagrade: \nVENICE FILM FESTIVAL 2024 – Cinema & Arts Award / CINEFEST MISKOLC IFF 2024 – CineDocs Prize / HUMAN RIGHTS FILM FESTIVAL 2024 \nRecenzije: \n“Andres Veiel pokazuje kako je filmska redateljica koju je Hitler volio dosegla vrhunac sa svojim filmom o Olimpijadi u Berlinu\, te kako je neuspješno pokušala spasiti svoju reputaciju” Xan Brooks\, The Guardian \n“Veielov film ne govori samo o Riefenstahl već i o dvosmislenosti vrijednosti koje prožimaju njezin život i djelo te koji su i dalje dio svijeta danas.” Melita Zajc\, Modern Times Review \n  \n  \nProdaja ulaznica dostupna je ovdje.
URL:https://dokukino.net/film/riefenstahl/2025-01-11/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/12/riefenstahl-poster.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250112T190000
DTEND;TZID=UTC:20250112T203000
DTSTAMP:20260503T073121
CREATED:20241225T225949Z
LAST-MODIFIED:20250107T110845Z
UID:18364-1736708400-1736713800@dokukino.net
SUMMARY:KineDok: Fotofobija
DESCRIPTION:Jednog hladnog jutra u veljači dvanaestogodišnji Niki i njegova obitelj dolaze na stanicu metroa u Harkivu skloniti se od zastrašujućeg rata koji bjesni poviše njih. Za Nikijevu obitelj danje je svjetlo sinonim za smrtnu opasnost te dječak ne smije napustiti kolodvor i živi pod stalnim sjajem njegovih neonskih svjetala. Dok besciljno luta po napuštenim vagonima i punim peronima\, Niki upoznaje Viku (11) i pred njim se otvara novi svijet. Redatelji su suprotstavili bezvremenski\, besciljni život Nikija i njegove obitelji s jezivim scenama koje se odigravaju iznad njih. Prizori ratom razorene zemlje mogli bi se činiti kao daleka ideja traumatiziranog djeteta – kada samo publika ne bi znala da to danas predstavlja ukrajinsku stvarnost. \nFestivali i nagrade: \nVENICE FILM FESTIVAL 2023 – Label Europa Cinemas Award / WARSAW IFF 2023 / THE HAGUE MOVIES THAT MATTER FESTIVAL 2023 – studentska nagrada / ZAGREBDOX 2024
URL:https://dokukino.net/film/kinedok-fotofobija/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/12/Fotofobija.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250117T190000
DTEND;TZID=UTC:20250117T210000
DTSTAMP:20260503T073121
CREATED:20241225T231105Z
LAST-MODIFIED:20250130T174107Z
UID:18371-1737140400-1737147600@dokukino.net
SUMMARY:El Eco
DESCRIPTION:Tatiana Huezo u svojem novom dokumentarcu donosi sjetan portret triju obitelji i odrastanja u zabačenom selu El Eco na sjeveru Meksika\, uz kadrove koji odjekuju velikom poetskom snagom. U prvoj sceni mlada majka\, zajedno s djecom\, trči preko strme livade kako bi spasila kozu od utapanja. Djevojčica nježno brine o svojoj baki\, koja je prema legendi prva žena koja je došla u El Eco\, dok njezina sestra podučava svoje lutke kao da su joj budući učenici. Očevi su uglavnom odsutni\, rade u gradovima kao građevinski radnici ili prodavači\, i rijetko vide svoje obitelji. U El Ecu život je sastavljen od elementarnih stvari\, a priroda je naizmjenično surova i benevolentna. Djeca odrastaju brže nego drugdje\, obrazuju ih žene i usađuju im brižnost prema starijim članovima zajednice\, životinjama i okolišu. Istovremeno se pričaju priče o astronautima i vješticama koje djeci sišu krv\, kada nema kiše objedi su oskudni ali se jedu s posebnim guštom. Jedino je Montse prejogunasta za ovaj skroman seoski život\, ona želi sudjelovati u konjskim trkama i prijaviti se u vojsku da bi obišla svijet pa je odlučila okušati sreću u velikom gradu. Za Huezo meandriranje postaje režijski princip dok predano isprepliće lica i geste u nepretenciozni ruralni mozaik kojim slavi ljupkost djece i životinja te suglasje čovjeka i prirode. Huezo pažljivom kamerom zahvaća luminoznost njihova jednostavnog načina života i otkriva organske veze između svih živih bića koja tamo obitavaju. \n  \nZa kupovinu ulaznica kliknite ovdje. \nFestivali i nagrade:\n \nBERLINALE 2023 – svjetska premijera\, najbolji dokumentarac festivala\, najbolja režija u sekciji Encounters / VISIONS DU RÉEL 2023 / CAMERAIMAGE 2023 – Golden Frog / CHICAGO IFF 2023 – Gold Hugo / HONG KONG IFF 2023 / VIENNALE 2023 – posebno priznanje / SUBVERSIVE FILM FESTIVAL 2023
URL:https://dokukino.net/film/el-eco/2025-01-17/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/12/el-eco-poster.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250118T170000
DTEND;TZID=UTC:20250118T190000
DTSTAMP:20260503T073121
CREATED:20241225T223929Z
LAST-MODIFIED:20260105T010048Z
UID:18416-1737219600-1737226800@dokukino.net
SUMMARY:Riefenstahl
DESCRIPTION:Pitanje individualne odgovornosti za opće društvene nepravde i nasilja vrlo se često pojavljuje kao tema političkih diskusija. Koliko ustvari pojedinac može utjecati na obrat i promjenu štetnih i neželjenih politika? Jedan od očiglednijih odgovora bi mogao biti da pojedinac ipak može napraviti značajan iskorak svojim svakodnevnim i upornim „malim“ akcijama revolta protiv establišmenta. No\, u svojem novom filmu Riefenstahl (2024) Andres Veiel ne tematizira individualnu odgovornost mnogo „običnih“ građana\, već perpetuirajuće vrlo aktivno te moralno upitno propagandno umjetničko djelovanje Leni Riefenstahl – jedne od najbitnijih glumačkih i redateljskih imena njemačke kinematografije 1930-ih i 1940-ih godina. Uživajući status „idealne“ njemačke glumice i redateljice\, kako po vanjskom arijevskom izgledu\, tako i po društvenim krugovima u kojima se kretala\, poglavito s visoko pozicioniranim časnicima nacističke vojske\, ministrima najbližima Hitleru\, pa i Hitlerom samim. Njezino filmsko djelovanje izazvalo je niz kontroverzi\, nebrojena gostovanja u emisijama diljem svijeta\, te nekolicinu intervjua u desetljećima nakon kraja Drugog svjetskog rata. \nNo\, Veielov film o Riefenstahl uspješno izbjegava moralizatorsku kontroverznost i potencijalnu skandaloznost njezinog lika i pojave\, te na redateljski i montažno izrazito vješti način\, predstavlja Riefenstahl kroz svu njezinu kompleksnost\, kako onu u privatnoj\, tako i onu u javnoj i umjetničkoj dimenziji. Ovo dokumentarno ostvarenje\, isključivo putem arhivskih snimaka i kadrova Riefenstahlovih filmova\, propituje samu prirodu biografskog dokumentarizma\, konstrukciju gledateljeve percepcije o pojedinim povijesnim događajima ili ličnostima\, ali i poentira ogromnu moć koju film\, slika i montaža imaju u kreiranju te iste percepcije. \nFestivali i nagrade: \nVENICE FILM FESTIVAL 2024 – Cinema & Arts Award / CINEFEST MISKOLC IFF 2024 – CineDocs Prize / HUMAN RIGHTS FILM FESTIVAL 2024 \nRecenzije: \n“Andres Veiel pokazuje kako je filmska redateljica koju je Hitler volio dosegla vrhunac sa svojim filmom o Olimpijadi u Berlinu\, te kako je neuspješno pokušala spasiti svoju reputaciju” Xan Brooks\, The Guardian \n“Veielov film ne govori samo o Riefenstahl već i o dvosmislenosti vrijednosti koje prožimaju njezin život i djelo te koji su i dalje dio svijeta danas.” Melita Zajc\, Modern Times Review \n  \n  \nProdaja ulaznica dostupna je ovdje.
URL:https://dokukino.net/film/riefenstahl/2025-01-18/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/12/riefenstahl-poster.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250118T190000
DTEND;TZID=UTC:20250118T210000
DTSTAMP:20260503T073121
CREATED:20241225T221710Z
LAST-MODIFIED:20241225T222754Z
UID:18341-1737226800-1737234000@dokukino.net
SUMMARY:Ernest Cole: Izgubljeno-nađeno
DESCRIPTION:U ovom filmu jedno povijesno vrijeme nadilazi prostorne okvire i kontinentalne granice. Iako ondašnji društveni konteksti variraju\, brojne socijalne i političke borbe vodile su se u jednom duhu\, transkontinentalno\, najčešće ne poznavajući prilike onih drugih i miljama udaljenih\, prekooceanskih suboraca i suborkinja. Često i sinonim za “revolucionarne godine”\, kraj 1950-ih i 1960-e godine na svim su kontinentima obilježena velikim društveno-političkim promjenama i do onda\, rijetko viđenim borbama za radnička\, ženska i rasna prava. Upravo je borba za ova posljednja bila lajtmotiv nastanka esejističkog dokumentarnog filma Raoula Pecka koji\, uz preko više od 50 tisuća nađenih fotografskih negativa\, predstavlja život i rad zaboravljenog južnoafričkog fotografa Ernesta Colea (1940-1990). Desetljećima dokumentirajući svoju nejbližu sredinu – život u siromašnim i zabačenim predgrađima Pretorije te svakodnevni život u apartheid režimu\, Cole je 1967. godine objavio svoju jedinu fotoknjigu – House of Bondage\, nakon godina samostalnog rada za časopise Drum i Rand Daily Mail\, čineći ga tako prvim južnoafričkim freelance fotografom.\n‍\nEstetika i fotografski pristup Coleove desetljetne dokumentacije života potlačenog domorodačkog stanovništva u Južnoafričkoj Republici prenijela se na jednu drugu\, ali u svojoj suštini istu borbu – onu za rasna prava u Sjedninjenim Američkim Državama. Jedno od pitanja koje si kao gledatelji možemo postaviti je isto ono koje je i Colea zasigurno zaokupljalo: kako pristupiti (umjetničkoj) dokumentaciji istog socijalnog nasilja u toliko različitom prostornom\, društvenom i povijesnom kontekstu te što je ono što čini (fotografije) društvene borbe Južnoafričke Republike i SAD-a različitima? Čini li ih nešto uopće različitima\, ili je Cole kontinuirano\, neprestano te svakim danom iznova dokumentirao iste društvene pojave i živote? Možda nije krivo reći da je Cole fotografijom pokušavao shvatiti vlastite traume odrastanja\, neprestano dokumentirajući zbilju koja ga okružuje te slojevitost transkontinentalnog rasizma u toliko drugačijim društvenim realnostima\, kao što su ono južnoafričko i američko. Biti stranac ili biti lokalac\, u ovom kontekstu postaje nebitno jer je\, neovisno o specifičnom lokalnom kontekstu\, borba protiv represije univerzalna. \nFestivali i nagrade: \nCANNES FILM FESTIVAL 2024 – Golden Eye / STOCKHOLM FILM FESTIVAL 2024 / CALGARY INTERNATIONAL FILM FESTIVAL 2024 / HUMAN RIGHTS FILM FESTIVAL 2024 \nRecenzije: \n“Slojevita priča koja prati razvoj Coleove jedinstvene karijere\, umjetnosti bez premca\, političke snage i dirljivoga kraja.” Robert Daniels\, Screen Daily\n\n“Živopisni portret o životu kakav je bio crnim Južnoafrikancima za vrijeme aparthejda.” Derek Smith\, Slant Magazine
URL:https://dokukino.net/film/ernest-cole-izgubljeno-nadeno/2025-01-18/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/12/ernest-cole-poster.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250119T170000
DTEND;TZID=UTC:20250119T190000
DTSTAMP:20260503T073121
CREATED:20241225T221710Z
LAST-MODIFIED:20241225T222754Z
UID:18342-1737306000-1737313200@dokukino.net
SUMMARY:Ernest Cole: Izgubljeno-nađeno
DESCRIPTION:U ovom filmu jedno povijesno vrijeme nadilazi prostorne okvire i kontinentalne granice. Iako ondašnji društveni konteksti variraju\, brojne socijalne i političke borbe vodile su se u jednom duhu\, transkontinentalno\, najčešće ne poznavajući prilike onih drugih i miljama udaljenih\, prekooceanskih suboraca i suborkinja. Često i sinonim za “revolucionarne godine”\, kraj 1950-ih i 1960-e godine na svim su kontinentima obilježena velikim društveno-političkim promjenama i do onda\, rijetko viđenim borbama za radnička\, ženska i rasna prava. Upravo je borba za ova posljednja bila lajtmotiv nastanka esejističkog dokumentarnog filma Raoula Pecka koji\, uz preko više od 50 tisuća nađenih fotografskih negativa\, predstavlja život i rad zaboravljenog južnoafričkog fotografa Ernesta Colea (1940-1990). Desetljećima dokumentirajući svoju nejbližu sredinu – život u siromašnim i zabačenim predgrađima Pretorije te svakodnevni život u apartheid režimu\, Cole je 1967. godine objavio svoju jedinu fotoknjigu – House of Bondage\, nakon godina samostalnog rada za časopise Drum i Rand Daily Mail\, čineći ga tako prvim južnoafričkim freelance fotografom.\n‍\nEstetika i fotografski pristup Coleove desetljetne dokumentacije života potlačenog domorodačkog stanovništva u Južnoafričkoj Republici prenijela se na jednu drugu\, ali u svojoj suštini istu borbu – onu za rasna prava u Sjedninjenim Američkim Državama. Jedno od pitanja koje si kao gledatelji možemo postaviti je isto ono koje je i Colea zasigurno zaokupljalo: kako pristupiti (umjetničkoj) dokumentaciji istog socijalnog nasilja u toliko različitom prostornom\, društvenom i povijesnom kontekstu te što je ono što čini (fotografije) društvene borbe Južnoafričke Republike i SAD-a različitima? Čini li ih nešto uopće različitima\, ili je Cole kontinuirano\, neprestano te svakim danom iznova dokumentirao iste društvene pojave i živote? Možda nije krivo reći da je Cole fotografijom pokušavao shvatiti vlastite traume odrastanja\, neprestano dokumentirajući zbilju koja ga okružuje te slojevitost transkontinentalnog rasizma u toliko drugačijim društvenim realnostima\, kao što su ono južnoafričko i američko. Biti stranac ili biti lokalac\, u ovom kontekstu postaje nebitno jer je\, neovisno o specifičnom lokalnom kontekstu\, borba protiv represije univerzalna. \nFestivali i nagrade: \nCANNES FILM FESTIVAL 2024 – Golden Eye / STOCKHOLM FILM FESTIVAL 2024 / CALGARY INTERNATIONAL FILM FESTIVAL 2024 / HUMAN RIGHTS FILM FESTIVAL 2024 \nRecenzije: \n“Slojevita priča koja prati razvoj Coleove jedinstvene karijere\, umjetnosti bez premca\, političke snage i dirljivoga kraja.” Robert Daniels\, Screen Daily\n\n“Živopisni portret o životu kakav je bio crnim Južnoafrikancima za vrijeme aparthejda.” Derek Smith\, Slant Magazine
URL:https://dokukino.net/film/ernest-cole-izgubljeno-nadeno/2025-01-19/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/12/ernest-cole-poster.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250119T190000
DTEND;TZID=UTC:20250119T210000
DTSTAMP:20260503T073121
CREATED:20241225T223929Z
LAST-MODIFIED:20260105T010049Z
UID:18362-1737313200-1737320400@dokukino.net
SUMMARY:Riefenstahl
DESCRIPTION:Pitanje individualne odgovornosti za opće društvene nepravde i nasilja vrlo se često pojavljuje kao tema političkih diskusija. Koliko ustvari pojedinac može utjecati na obrat i promjenu štetnih i neželjenih politika? Jedan od očiglednijih odgovora bi mogao biti da pojedinac ipak može napraviti značajan iskorak svojim svakodnevnim i upornim „malim“ akcijama revolta protiv establišmenta. No\, u svojem novom filmu Riefenstahl (2024) Andres Veiel ne tematizira individualnu odgovornost mnogo „običnih“ građana\, već perpetuirajuće vrlo aktivno te moralno upitno propagandno umjetničko djelovanje Leni Riefenstahl – jedne od najbitnijih glumačkih i redateljskih imena njemačke kinematografije 1930-ih i 1940-ih godina. Uživajući status „idealne“ njemačke glumice i redateljice\, kako po vanjskom arijevskom izgledu\, tako i po društvenim krugovima u kojima se kretala\, poglavito s visoko pozicioniranim časnicima nacističke vojske\, ministrima najbližima Hitleru\, pa i Hitlerom samim. Njezino filmsko djelovanje izazvalo je niz kontroverzi\, nebrojena gostovanja u emisijama diljem svijeta\, te nekolicinu intervjua u desetljećima nakon kraja Drugog svjetskog rata. \nNo\, Veielov film o Riefenstahl uspješno izbjegava moralizatorsku kontroverznost i potencijalnu skandaloznost njezinog lika i pojave\, te na redateljski i montažno izrazito vješti način\, predstavlja Riefenstahl kroz svu njezinu kompleksnost\, kako onu u privatnoj\, tako i onu u javnoj i umjetničkoj dimenziji. Ovo dokumentarno ostvarenje\, isključivo putem arhivskih snimaka i kadrova Riefenstahlovih filmova\, propituje samu prirodu biografskog dokumentarizma\, konstrukciju gledateljeve percepcije o pojedinim povijesnim događajima ili ličnostima\, ali i poentira ogromnu moć koju film\, slika i montaža imaju u kreiranju te iste percepcije. \nFestivali i nagrade: \nVENICE FILM FESTIVAL 2024 – Cinema & Arts Award / CINEFEST MISKOLC IFF 2024 – CineDocs Prize / HUMAN RIGHTS FILM FESTIVAL 2024 \nRecenzije: \n“Andres Veiel pokazuje kako je filmska redateljica koju je Hitler volio dosegla vrhunac sa svojim filmom o Olimpijadi u Berlinu\, te kako je neuspješno pokušala spasiti svoju reputaciju” Xan Brooks\, The Guardian \n“Veielov film ne govori samo o Riefenstahl već i o dvosmislenosti vrijednosti koje prožimaju njezin život i djelo te koji su i dalje dio svijeta danas.” Melita Zajc\, Modern Times Review \n  \n  \nProdaja ulaznica dostupna je ovdje.
URL:https://dokukino.net/film/riefenstahl/2025-01-19/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/12/riefenstahl-poster.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250122T190000
DTEND;TZID=UTC:20250122T210000
DTSTAMP:20260503T073121
CREATED:20241225T231105Z
LAST-MODIFIED:20250130T174110Z
UID:18569-1737572400-1737579600@dokukino.net
SUMMARY:El Eco
DESCRIPTION:Tatiana Huezo u svojem novom dokumentarcu donosi sjetan portret triju obitelji i odrastanja u zabačenom selu El Eco na sjeveru Meksika\, uz kadrove koji odjekuju velikom poetskom snagom. U prvoj sceni mlada majka\, zajedno s djecom\, trči preko strme livade kako bi spasila kozu od utapanja. Djevojčica nježno brine o svojoj baki\, koja je prema legendi prva žena koja je došla u El Eco\, dok njezina sestra podučava svoje lutke kao da su joj budući učenici. Očevi su uglavnom odsutni\, rade u gradovima kao građevinski radnici ili prodavači\, i rijetko vide svoje obitelji. U El Ecu život je sastavljen od elementarnih stvari\, a priroda je naizmjenično surova i benevolentna. Djeca odrastaju brže nego drugdje\, obrazuju ih žene i usađuju im brižnost prema starijim članovima zajednice\, životinjama i okolišu. Istovremeno se pričaju priče o astronautima i vješticama koje djeci sišu krv\, kada nema kiše objedi su oskudni ali se jedu s posebnim guštom. Jedino je Montse prejogunasta za ovaj skroman seoski život\, ona želi sudjelovati u konjskim trkama i prijaviti se u vojsku da bi obišla svijet pa je odlučila okušati sreću u velikom gradu. Za Huezo meandriranje postaje režijski princip dok predano isprepliće lica i geste u nepretenciozni ruralni mozaik kojim slavi ljupkost djece i životinja te suglasje čovjeka i prirode. Huezo pažljivom kamerom zahvaća luminoznost njihova jednostavnog načina života i otkriva organske veze između svih živih bića koja tamo obitavaju. \n  \nZa kupovinu ulaznica kliknite ovdje. \nFestivali i nagrade:\n \nBERLINALE 2023 – svjetska premijera\, najbolji dokumentarac festivala\, najbolja režija u sekciji Encounters / VISIONS DU RÉEL 2023 / CAMERAIMAGE 2023 – Golden Frog / CHICAGO IFF 2023 – Gold Hugo / HONG KONG IFF 2023 / VIENNALE 2023 – posebno priznanje / SUBVERSIVE FILM FESTIVAL 2023
URL:https://dokukino.net/film/el-eco/2025-01-22/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/12/el-eco-poster.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250123T190000
DTEND;TZID=UTC:20250123T210000
DTSTAMP:20260503T073121
CREATED:20250109T230446Z
LAST-MODIFIED:20250115T134848Z
UID:18432-1737658800-1737666000@dokukino.net
SUMMARY:Hall of Fame: 1 P.M. (One Parallel Movie)
DESCRIPTION:Godine 1968. Godard je zajedno s pionirima direktnog filma D.A. Pennebakerom i Richardom Leacockom namjeravao snimiti svoj prvi američki film koji se prigodno trebao zvati 1 A.M. (One American Movie). Film se trebao bazirati na Godardovim američkim putovanjima i susretima s prominentnim figurama nove ljevice\, Crnih pantera i kontrakulturnog pokreta no projekt nikad nije dovršen. Inspiriran sve snažnijim otporom Vijetnamskom ratu Godard je bio uvjeren da će se revolucija svaki čas dogoditi u SAD-u – zamislio je razlomljen i kritičan portret Amerike gdje se glazbeni momenti (Jefferson Airplane\, proslavljeni bend kontrakulturnog psihodeličnog rocka\, tijekom koncerta na krovu zgrade u New Yorku\, ali i free jazz Amiri Barake koji pada u trans plešući na ulici) izmjenjuju sa susretima sa simboličkim figurama smještenima u različite situacije: Elridgeom Cleaverom\, jednim od čelnih ličnosti Crnih Pantera u njegovoj kući u Oaklandu; Tomom Haydenom\, vođom Students for a Democratic Society\, glavnog pokreta oporbe na kampusima\, ali i jednim od osmorice na sudskom procesu u Chicagu i partnerom Jane Fonda\, snimljenim u Berkleyu; te glumcem Ripom Tornom kojeg snima tijekom njegova posjeta jednom većinski Crnom razredu u Brownsvilleu\, skromnoj bruklinškoj četvrti. Godard snima i mladu odvjetnicu zaposlenu u Chase Manhattan Bank\, Carol Bellamy\, koja opisuje svoj radni dan u središtu kapitalističkih financija. U drugoj fazi namjeravao se vratiti tekstovima intervjua te dodati treću diskurzivnu razinu\, igru i analizu. \nMeđutim\, Godard je bio razočaran što se revolucija koju je anticipirao nije dogodila te je zbog problema sa snimanjem\, tehničkih poteškoća\, policijskih upadica i sukoba s Leacockom i Pennebakerom oko načina snimanja na kraju odustao od ambicioznog projekta. Ubrzo nakon ove američke pustolovine Godard je osnovao grupu Dziga Vertov u sklopu koje je zajedno s Jean-Pierreom Gorinom realizirao svoje najradikalnije i politički militantne filmove. Pennebaker je pak zbog potpisanog ugovora o koprodukciji s Public Broadcasting Laboratory morao nešto isporučiti – 1 A.M. je tako postao 1 P.M. (One Parallel Movie – ili kako ga je nazvao Godard One Pennebaker Movie). 1 P.M. sastavljen je isključivo od radnih kopija scena koje su Leacock i Pennebaker snimili pod Godardovim vodstvom\, ali i mimo njegovih uputa\, sa što je moguće manje montaže. Riječ je o fascinantnom i iznenađujućem dokumentu vremena koji zadivljujuće kombinira film istine\, politički teatar i iskrene razgovore s ključnim protagonistima burnih šezdesetih. \nUvodnu riječ u film održat će filmska kritičarka Višnja Pentić. \n  \nFilm prikazujemo u sklopu ciklusa „Nekonvencionalni portreti“ koji okuplja kultne filmove i zaboravljene klasike iz dvaju stilski srodnih pokreta koji su 1960-ih promijenili lice dokumentarnog filma. Američki direktni film i francuski film istine dijele sudioničko promatrački odnos prema snimanome i tzv. muha na zidu pristup te stvaraju portrete osobenjaka\, izopćenika\, buntovnika i mentalno rastrojenih pojedinaca koji dovode u pitanje društvene konvencije\, normalizirane obrasce ponašanja i javno mnijenje kao puki konstrukt političko-pop-kulturne mašinerije spektakla. \nHall of Fame – vodič kroz povijest dokumentarnog filma serija je predstavljanja najznačajnijih dokumentaraca koji su svojim inovativnim pristupom utjecali na razvoj dokumentarizma. \n 
URL:https://dokukino.net/film/hall-of-fame-1-p-m-one-parallel-movie/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/01/Hall-fo-Fame_1-P.M._plakat-B2-01.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250124T190000
DTEND;TZID=UTC:20250124T210000
DTSTAMP:20260503T073121
CREATED:20250114T002636Z
LAST-MODIFIED:20250114T002636Z
UID:18456-1737745200-1737752400@dokukino.net
SUMMARY:Dokukino Eter: Plenumovi
DESCRIPTION:U prvom ovogodišnjem izdanju programa Dokukino Eter\, produkta suradnje Dokukina KIC\, Radio Studenta i Kluba studenata Fakulteta političkih znanosti\, prikazat će se dokumentarni film Plenumovi redateljica Marte Batinić\, Ane Jurčić i Sanje Kapidžić. \nFilm ističe problem komercijalizacije visokoškolskog obrazovanja s refleksijom na blokadu nastave Filozofskog fakulteta u Rijeci 2009. Ispreplićući arhivske snimke i razmišljanja protagonista s odmakom od pet godina\, film prati sudionike koji se prisjećaju blokade i daju potpuniju sliku o tadašnjim zbivanjima\, kreirajući dijalog kroz vrijeme. \nNastavno na situaciju u susjednoj Srbiji gdje su se studentice i studenti hrabro udružili i blokirali 60 od 81 fakulteta u državi odlučile smo se prisjetiti kako je izgledala blokada na Filozofskom fakultetu u Rijeci i Filozofskom fakultetu u Zagrebu te u razgovor uvesti i situaciju u Srbiji\, ali i onu koja se kod nas zbiva danas. \nNakon filma uslijedit će razgovor s redateljicom filma Anom Jurčić\, Evom Marijom Jurešić iz Studentica za Palestinu koja će nam pričati o prosvjednim akcijama naših studentica i Irinom Masnikosa koja će govoriti o slavnoj studentskoj blokadi Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Razgovor će moderirati Tereza Kelam s Radio Studenta i Sara Panjkota s Radio Studenta i iz Kluba studenata Fakulteta političkih znanosti. \n  \nDokukino Eter je filmsko-diskurzivni program koji je Dokukino pokrenulo u suradnji s Klubom Studenata FPZG i Radio Studentom. Kroz zajednički program Dokukino Eter želimo otvoriti prostor kina studentima i mladima\, potaknuti ih na otvoreno kritičko promišljanje i diskusiju\, te promovirati društveno angažirane i umjetnički relevantne dokumentarce. U sklopu programa studenti samostalno biraju filmove\, razgovaraju s gostima\, te osmišljaju i organiziraju događanje\, a u planu je i niz drugih aktivnosti poput radionice za stvaranje kratkih tematskih videa Lokalne filmske priče. \nAutorica vizuala za Dokukino Eter je Tereza Kelam.
URL:https://dokukino.net/film/dokukino-eter-plenumovi/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj,Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/01/PLENUMOVI.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250125T190000
DTEND;TZID=UTC:20250125T210000
DTSTAMP:20260503T073121
CREATED:20241225T231105Z
LAST-MODIFIED:20250130T174112Z
UID:18454-1737831600-1737838800@dokukino.net
SUMMARY:El Eco
DESCRIPTION:Tatiana Huezo u svojem novom dokumentarcu donosi sjetan portret triju obitelji i odrastanja u zabačenom selu El Eco na sjeveru Meksika\, uz kadrove koji odjekuju velikom poetskom snagom. U prvoj sceni mlada majka\, zajedno s djecom\, trči preko strme livade kako bi spasila kozu od utapanja. Djevojčica nježno brine o svojoj baki\, koja je prema legendi prva žena koja je došla u El Eco\, dok njezina sestra podučava svoje lutke kao da su joj budući učenici. Očevi su uglavnom odsutni\, rade u gradovima kao građevinski radnici ili prodavači\, i rijetko vide svoje obitelji. U El Ecu život je sastavljen od elementarnih stvari\, a priroda je naizmjenično surova i benevolentna. Djeca odrastaju brže nego drugdje\, obrazuju ih žene i usađuju im brižnost prema starijim članovima zajednice\, životinjama i okolišu. Istovremeno se pričaju priče o astronautima i vješticama koje djeci sišu krv\, kada nema kiše objedi su oskudni ali se jedu s posebnim guštom. Jedino je Montse prejogunasta za ovaj skroman seoski život\, ona želi sudjelovati u konjskim trkama i prijaviti se u vojsku da bi obišla svijet pa je odlučila okušati sreću u velikom gradu. Za Huezo meandriranje postaje režijski princip dok predano isprepliće lica i geste u nepretenciozni ruralni mozaik kojim slavi ljupkost djece i životinja te suglasje čovjeka i prirode. Huezo pažljivom kamerom zahvaća luminoznost njihova jednostavnog načina života i otkriva organske veze između svih živih bića koja tamo obitavaju. \n  \nZa kupovinu ulaznica kliknite ovdje. \nFestivali i nagrade:\n \nBERLINALE 2023 – svjetska premijera\, najbolji dokumentarac festivala\, najbolja režija u sekciji Encounters / VISIONS DU RÉEL 2023 / CAMERAIMAGE 2023 – Golden Frog / CHICAGO IFF 2023 – Gold Hugo / HONG KONG IFF 2023 / VIENNALE 2023 – posebno priznanje / SUBVERSIVE FILM FESTIVAL 2023
URL:https://dokukino.net/film/el-eco/2025-01-25/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/12/el-eco-poster.jpg
END:VEVENT
END:VCALENDAR