BEGIN:VCALENDAR
VERSION:2.0
PRODID:-//Dokukino KIC - Kino sa stavom - ECPv6.8.1//NONSGML v1.0//EN
CALSCALE:GREGORIAN
METHOD:PUBLISH
X-ORIGINAL-URL:https://dokukino.net
X-WR-CALDESC:Events for Dokukino KIC - Kino sa stavom
REFRESH-INTERVAL;VALUE=DURATION:PT1H
X-Robots-Tag:noindex
X-PUBLISHED-TTL:PT1H
BEGIN:VTIMEZONE
TZID:UTC
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0000
TZOFFSETTO:+0000
TZNAME:UTC
DTSTART:20240101T000000
END:STANDARD
END:VTIMEZONE
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20240524T183000
DTEND;TZID=UTC:20240524T200000
DTSTAMP:20260502T055820
CREATED:20240514T223407Z
LAST-MODIFIED:20240528T175344Z
UID:15381-1716575400-1716580800@dokukino.net
SUMMARY:17. SFF: Zlatni život
DESCRIPTION:Tinejdžer Rasmané i njegovi vršnjaci svakodnevno rade od jutra do mraka u rudnicima zlata u Burkini Faso. Bez sigurnosne odjeće i pod najnesigurnijim uvjetima\, rade 100 metara pod zemljom do iznemoglosti\, naoružani samo pijucima kako bi došli do toliko željenog zlata. To što su maloljetnici nikog nije briga (procjenjuje se da ih u Burkini Faso oko 300 000 rudari). Oni su jednostavno prepušteni sami sebi\, u potpunosti se oslanjajući na sebe da će izvući zlato ako žele biti plaćeni za svoj rad. Dobivamo detaljan dojam o tome kako rudnici funkcioniraju\, na svakodnevnoj bazi i o stalnim rizicima koji su uključeni. Kamera nikada ne djeluje voajeristički niti pokušava izazvati sažaljenje – uglavnom ostaje s Rasmanéom i pokušava uhvatiti njegove emocije dok se bavi svojim poslom i komunicira s raznim nadređenima na licu mjesta. U rijetkim trenucima dokolice vidimo njega i njegove kolege kako zajedno kuhaju\, jedu i razgovaraju o svojim težnjama\, iskustvima odrastanja i obitelji. Redatelj stvara prisan i egalitaran odnos s onima oko sebe; pun povjerenja i uzajamnog poštovanja; pred kraj filma saznajemo i zašto. \nFestivali i nagrade:\n \nBerlinale Forum (2023) – svjetska premijera; Dokufest (2023) – Human Rights Award; Docs Ireland (2023) – najbolji opservacijski dokumentarac; FICMEC (2023) – posebno priznanje\, nagrada publike; Movies That Matter (2023); Verzio International Human Rights Documentary Film Festival (2024) – najbolji film \n  \nBoubacar Sangaré je redatelj iz Burkine Faso. Režirao je 4 kratka filma i korežirao televizijski dokumentarni film. Zlatni život njegov je prvi dugometražni dokumentarac. Trenutno razvija nekoliko drugih projekata: uključujući dokumentarni film ceste Djéliya\, Memory of Manding (odabran za La Fabrique des Cinémas du Monde\, na Filmskom festivalu u Cannesu 2022) i dva dugometražna igrana filma: Le nom qu’on te donne i Les dieux délinquants.
URL:https://dokukino.net/film/17-sff-zlatni-zivot/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/OR-DE-VIE-WEB_vignette_600px-EN.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20240524T200000
DTEND;TZID=UTC:20240524T213000
DTSTAMP:20260502T055820
CREATED:20240514T223830Z
LAST-MODIFIED:20240528T175428Z
UID:15386-1716580800-1716586200@dokukino.net
SUMMARY:17. SFF: Socijalistički realizam
DESCRIPTION:Filmski feljton\, glazbena komedija\, društvena satira začinjena izrazito mračnim humorom… Ruiz je svoj nedovršeni film Socijalistički realizam opisao kao „političku sapunicu“ o prijateljstvu između sitnoburžujskog stranačkog dužnosnika i probisvijeta iz radničke klase. Prema Rúizu\, čileanska stvarnost ne postoji ni u jednoj drugoj formi\, osim kao telenovela. Njezina je komika u isti mah nadrealna\, apsurdna i okrutna\, uvlačeći gledatelja u misteriozni borhesovski labirint. Planiran kao provokacija i ironični komentar na debatnu kulturu i imidž koalicije Unidad Popular koja je 1970. dovela Salvadorea Allendea na vlast\, film je svakako bio zamišljen kao agitacijski doprinos raspravi “Kako revolucija ulazi u temu?.” No u fazi montaže (složen je grubi šnit od četiri sata) projekt je postao žrtva zlosretnih povijesnih okolnosti – Allende biva ubijen\, izbija puč i otpočinje tužni period Pinochetove diktature. Ruiz je kao i mnogi čileanski aktivisti\, umjetnici\, intelektualci prisiljen napustiti zemlju. Njegova udovica\, česta suradnica i nagrađivana redateljica Valeria Sarmiento pronašla je 2016. suprugov materijal i uzela ga u svoje vješte ruke\, a pred nama je nakon prethodnika Lutajuća sapunica (1990/2017) i Tango udovca i iskrivljenog zrcala (1967/2020) njezino treće (ponovno) otkriće. \nFestivali: \nSan Sebastian International Film Festival (2023) – svjetska premijera \n  \n\nRaul Rúiz (1941\, Puerto Montt – 2011\, Pariz). Nakon što je u Čileu izvršen državni udar\, 1973. godine seli u Pariz. Njegov igranofilmski debi Tres tristes tigres (Tri tužna tigra\, 1968) prometnuo ga je u ključnu figuru latinoameričkog političkog filma. Ni u pariškom egzilu nije mirovao (La vocation suspendue\, L’Hypothèse du tableau volé\, La ville des pirates\, Le temps retrouvé\, Comédie de l’innocence). \nValeria Sarmiento rođena je 1948. godine u Valparaísu. Studirala je filozofiju i film na Čileanskom sveučilištu. Redovito je surađivala sa svojim mužem Raulom Rúizom. Njezini samostalni projekti uključuju filmove poput Notre mariage (1984)\, Amelia Lópes O’Neill (1990)\, Secretos (2008) i Linhas de Wellington (2012).
URL:https://dokukino.net/film/17-sff-socijalisticki-realizam/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/Realismo-Poster-20230816-20.25-SPA-ChR.jpeg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20240525T190000
DTEND;TZID=UTC:20240525T203000
DTSTAMP:20260502T055820
CREATED:20240515T080353Z
LAST-MODIFIED:20240528T175509Z
UID:15392-1716663600-1716669000@dokukino.net
SUMMARY:17. SFF: TrećIII
DESCRIPTION:U selu izvan Bejruta\, usred starog željeza\, kokoši i koza\, tihi Fouad vodi automehaničarsku garažu. Njegova je pojava pomalo distancirana ali umirujuća. Svoje mušterije\, i stare i mlade\, poziva da sjednu i popiju kavu dok čekaju da im se popravi vozila. U tim spokojnim trenucima\, garaža postaje utočište omogućavajući im da izraze svoje nezadovoljstvo usred ekonomskog kolapsa koji ih okružuje. Nema poslova. Neprospavane noći. Teret školarine. Nitko nije siguran. Dok se tama približava\, Fouad mora krenuti na simbolično\, transcendentno putovanje kroz vlastitu psihu: potragu za drugom stranom. U svom trećem dugometražnom filmu\, posljednjem segmentu hibridne trilogije koja uključuje Only The Winds (2020) i Hobotnicu (pobjednik IDFA-e\, 2021)\, Kassem poduzima poetsko\, osjetilno istraživanje teksture i koncepta postojanja\, levitirajući unutar granica kolektivnog očaja. Snimajući u sugestivnoj crno-bijeloj tehnici\, Kassem koristi naturalizam kako bi uhvatio rijetke trenutke predaha stvarajući duboko lirski simbol razorenog Libanona. Njegov protagonist Fouad Mahouly upečatljiva je prisutnost\, istovremeno iscrpljen i magnetičan\, delikatno prenoseći unutarnju transformaciju bića. \nFestivali i nagrade:\n \nRotterdam International Film Festival (2023) – svjetska premijera; Beldocs (2023) – najbolji film; MDOC (2023) \n  \nKarim Kassem rođen je i odrastao u Bejrutu. Radi u Libanonu i Sjedinjenim Državama na filmovima\, glazbenim spotovima i reklamama. Kassemovo umjetničko istraživanje počelo je s glazbom. Bavio se techno glazbom četiri godine\, a zatim je u njemu zanimanje za fotografiju pobudio sveučilišni profesor koji ga je pozvao na putovanje u Indoneziju. Od preseljenja u New York 2012. godine snimio je niz filmova te dovršio svoj dugometražni prvijenac Only the Winds\, koji je ušao u konkurenciju 50. Međunarodnog filmskog festivala u Rotterdamu i Visions du Réel 2021. u Švicarskoj. Nedavno je u Bejrutu preživio stravičnu eksploziju koja je uništila gotovo cijeli grad\, sletjevši dan ranije. Tom događaju posvećen je njegov drugi dugometražni film  Hobotnica koji je osvojio nagradu za najbolji film na IDFA-i 2021\, a potporu su mu dali i Filmski institut u Dohi i Filmski fond Red Sea.
URL:https://dokukino.net/film/17-sff-treciii/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/Poster-Third-Small.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20240526T180000
DTEND;TZID=UTC:20240526T200000
DTSTAMP:20260502T055820
CREATED:20240515T080739Z
LAST-MODIFIED:20240603T100136Z
UID:15397-1716746400-1716753600@dokukino.net
SUMMARY:Zemlja za nas
DESCRIPTION:Na sredini otoka Brača skupina žena živi u nekonvencionalnoj zajednici. Ne vjeruju u privatno vlasništvo ni u hijerarhiju\, zajednicom upravljaju direktnom demokracijom\, i bave se poljoprivredom na ekološki način. Svaka od članica komune pobjegla je iz nekog prošlog života i zajedno pokušavaju izgraditi svoju malu samoodrživu oazu. No kad se postavi pitanje upisa vlasništva u zemljišne knjige\, sam opstanak zajednice dolazi u pitanje. Ova zanimljiva\, neturistička priča s Brača razbija predrasude o “ezoteričnim hipi komunama” te pokazuje sav rad i teškoće kroz koje treba proći da bi se moglo živjeti u jednoj takvoj zajednici. Pritom nas poziva da po uzoru na protagonistice zajedno imaginiramo drukčije mogućnosti zajedničkog života\, načine konstruiranja prostora i vremena\, distribucije novca i rada. \n„Uvijek su me intrigirale žene koje su na neki način marginalizirane\, klasno deprivilegirane\, one koje se svakodnevno nevidljivo bore i rade\, koje su aktivne po različitim pitanjima i koje se bore za svoje ideje. Mislim da se u njima krije snaga i subverzivnost društva.“ \nKarla Crnčević \n*Nakon premijerne projekcije 26. svibnja održat će se razgovor s redateljicom Karlom Crnčević i članicama inicijative Zemlja za nas koji će moderirati Andreja Gregorina.  \nFestivali: \nSUBVERSIVE FILM FESTIVAL 2024 – svjetska premijera \nRecenzije: \n“U skladu s pretpostavljenim razlozima koji su ih ponukali da svoje živote skrenu u ovomu smjeru\, filmaši (i redateljica Karla Crnčević je\, koliko shvaćamo\, pripadnica šire zajednice Zemlje za nas) i protagonistice pošteno su se i odvažno klonili pošasti samopromidžbe i ispraznog bojenja ružičastim te predstavili sebe i svoj put realnom dioptrijom\, čime vrijednosti njihovih nastojanja i dosega nisu nimalo umanjene ni omalovažene.” Janko Heidl\, Dokumentarni.net \nKarla Crnčević je dramaturginja i filmske radnica. Njeni filmovi i video radovi izlagani su\, i nagrađivani u domaćem i međunarodnom kontekstu (FidMarseille\, Zinebi\, Dokufest…). Članica je Centra za dramsku umjetnost te jedna je od osnivačica i organizatorica inicijative Unseen koji se bavi prikazivačkim i kulturnim politikama\, te revitalizacijom kino prostora. Trenutno istražuje audiovizualne arhive vezane uz AFŽ.
URL:https://dokukino.net/film/17-sff-zemlja-za-nas-uz-razgovor/2024-05-26/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/png:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/posterRGB-1.png
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20240526T200000
DTEND;TZID=UTC:20240526T211500
DTSTAMP:20260502T055820
CREATED:20240515T081100Z
LAST-MODIFIED:20240528T175721Z
UID:15404-1716753600-1716758100@dokukino.net
SUMMARY:17. SFF: Preobrazba Édouarda Louisa
DESCRIPTION:Édouard Louis potječe iz siromašne obitelji na sjeverozapadu Francuske. No\, manje od desetljeće nakon objavljivanja svog debitantskog romana Raskrstimo s Eddyjem\, postao je jedna od vodećih figura francuske književne scene. Transformacija dječaka proleterskog porijekla u privilegiranog pariškog intelektualca s visokim kulturnim kapitalom jedna je od središnjih crta ovog biografskog dokumentarca. Louis ogoljuje svoju intimu i vodi nas na mjesta koja smo već upoznali u njegovoj autobiografskoj prozi koja razotkriva klasno i seksualno nasilje i maestralno spaja privatno i političko. Upoznaje nas s krajolikom svoje mladosti i činom pisanja koji je za njega prije svega način prelaženja granica. \n„U vrijeme rasprave o rodu\, identitetu\, pripadnosti i granicama\, ovaj film nastoji to pitanje prikazati na drugačiji način. Nastoji nadići strogu suprotnost između sebe i drugih\, zamišlja fluidan prolaz između «ovdje» i «drugdje». Sanja da se netko može transportirati\, učiniti drugačijim\, modificirati po želji: proći kroz trajnu preobrazbu. Pisac Édouard Louis utjelovljuje takav proces. Evo jednog mladića koji se već dvadeset godina ne prestaje transformirati. Cijelu njegovu karijeru obilježila je obnova.“ \nFrançois Caillat \nFestivali i nagrade:\n \nCinéma du Réel (2023) – svjetska premijera; Ji.hlava International Documentary Film Festival (2023); CPH:DOX (2024); Thessaloniki Documentary Film Festival (2024); Visions du Réel (2024) \n  \nFrançois Caillat (1951) je francuski redatelj. Studirao je i kasnije predavao filozofiju. Već više od dvadeset godina snima esejističke\, često osobne dokumentarne filmove za televiziju i kino\, fokusirajući se uglavnom na temu reprezentacije prošlosti. Autor je i nekoliko dokumentarnih portreta utjecajnih intelektualaca.
URL:https://dokukino.net/film/17-sff-preobrazba-edouarda-louisa/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/THE_MANY_LIVES_OF_EDOUARD_LOUIS_POSTER_OUTPLAY.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20240527T170000
DTEND;TZID=UTC:20240527T180000
DTSTAMP:20260502T055820
CREATED:20240512T184542Z
LAST-MODIFIED:20240512T184542Z
UID:15292-1716829200-1716832800@dokukino.net
SUMMARY:17. SF: Cara New Daggett – Petromaskulinitet: fosilna goriva i autoritarna žudnja (Bijeli val\, 2024.)
DESCRIPTION:Kako se planet zagrijava\, novi autoritarni pokreti na zapadu prigrlili su toksičnu kombinaciju negiranja klimatskih promjena\, rasizma i mizoginije. Knjiga Care New Daggett propituje njihov odnos kroz koncept petromaskuliniteta\, koji ispituje povijesnu ulogu sistema fosilnih goriva u podržavanju bjelačke patrijarhalne vladavine. Koncept petromaskuliniteta pomaže objasniti kako strahovi koje je probudio antropocen mogu pojačati želju za autoritarnim rješenjima. Sugerira da fosilna goriva znače više od profita: doprinose i stvaranju identiteta\, i time postaju prepreka post-ugljičnim energetskim politikama. Knjiga kroz psihopolitičko čitanje autoritarizma pokazuje kako korištenje fosilnih goriva može poprimiti oblik nasilne kompenzacijske prakse kao reakcija na rodne i klimatske probleme\, ali razlaže i moguće alternative koje predlažu zagovornice feminističke energetske politike. \nsudjeluju: Marija Mileta\, Stipe Ćurković \nDogađaj se odvija na hrvatskom jeziku.
URL:https://dokukino.net/film/17-sf-cara-new-daggett-petromaskulinitet-fosilna-goriva-i-autoritarna-zudnja-bijeli-val-2024/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/plakat_B1_2024.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20240527T180000
DTEND;TZID=UTC:20240527T193000
DTSTAMP:20260502T055820
CREATED:20240512T184849Z
LAST-MODIFIED:20240512T184849Z
UID:15295-1716832800-1716838200@dokukino.net
SUMMARY:17. SF: Boštjan Nedoh: Tigrovski skok u povijest: Benjaminov historijski materijalizam ili kako stati na kraj priči o kraju kapitalizma
DESCRIPTION:Među progresivnim političkim inicijativama koje se bave klimatskim slomom\, narativ koji uokviruje urgentnost borbe često glasi otprilike ovako: moramo djelovati odmah kako bismo sačuvali planet za buduće generacije. Ova politika usmjerena prema budućnosti nije ograničena samo na inicijative koje se bore protiv klimatskih promjena\, već ju je moguće pronaći i među pripadnicima_ama drugih progresivnih snaga. U pravilu se gotovo i ne poziva na neke prošle emancipatorne projekte\, već se pogled usmjerava u budućnost. \nOva intervencija ima za cilj reaktualizirati tezu Waltera Benjamina\, prema kojoj povijesni materijalistički subjekt sadašnjice nije najsnažnije povezan s generacijama koje dolaze\, nego s prošlošću: prema Benjaminu\, zadaća historijskog materijalizma jest spašavanje prošlih emancipatornih borbi pobjedama u sadašnjosti. U tom smislu\, rad će nastojati reaktualizirati neke lekcije iz prošlosti političke organizacije koje bi nam mogle poslužiti u trenutnom stanju stvari. Konkretno\, ako je Benjamin nasuprot mehaničkih dijalektičara tvrdio da historijski materijalizam treba povući kočnicu za nuždu u vlaku povijesti\, glavno pitanje danas (u vrijeme klimatskog sloma) upravo nije treba li tu kočnicu povući ili ne\, već kako. \nOvo nas dovodi izravno do pitanja odnosa između (danas nestajuće) radničke klase u klasičnom smislu i proletarijata kao političkog subjekta: ako je proletarijat kao emancipatorni politički subjekt taj koji će povući spomenutu kočnicu\, njegovo ustrojstvo ne ovisi o empirijskom postojanju radničke klase\, već o političkoj organizaciji. \nmoderira: Ante Andabak \n  \n\nBoštjan Nedoh znanstveni je novak na Institutu za filozofiju ZRC SAZU. Djeluje na raskrižju suvremene kontinentalne filozofije\, lakanovske psihoanalize\, biopolitike\, marksizma\, političke teologije i kritičkih ekonomskih i društvenih teorija. Autor je knjiga Ontology and Perversion: Deleuze\, Agamben\, Lacan (Ontologija i perverzija: Deleuze\, Agamben\, Lacan\, Rowman and Littlefield International\, 2019) i Eros tesnobe (Eros tjeskobe\, Društvo za teoretsko psihoanalizo\, 2023). Također je suurednik knjiga Lacan and Deleuze: Disjunctive Synthesis (Lacan i Deleuze: Disjunktivna sinteza\, Edinburgh University Press\, 2017) i Objective Fictions: Philosophy\, Psychoanalysis\, Marxism (Objektivne fikcije: filozofija\, psihoanaliza\, marksizam\, Edinburgh University Press\, 2022).
URL:https://dokukino.net/film/17-sf-bostjan-nedoh-tigrovski-skok-u-povijest-benjaminov-historijski-materijalizam-ili-kako-stati-na-kraj-prici-o-kraju-kapitalizma/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/plakat_B1_2024.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20240527T194500
DTEND;TZID=UTC:20240527T210000
DTSTAMP:20260502T055820
CREATED:20240512T185157Z
LAST-MODIFIED:20240527T093836Z
UID:15298-1716839100-1716843600@dokukino.net
SUMMARY:17. SF: Elle O’Rourke: „Što je to trulo u državi Britaniji?“ Anti-rodni pokreti i anti-trans internacionala
DESCRIPTION:Nemoguće je ne primijetiti da su transrodne osobe tijekom proteklih nekoliko godina postale naročito važan element desničarske demonologije. Ponavljajući strategiju kampanje američkih Republikanaca\, iscrpljena britanska stranka Torijevaca postavila je transrodna pitanja i pitanje „Što je žena?“ u samo središte svoje političke retorike. Uz imigraciju\, petnaestominutne gradove i fantazije o smanjenju konzumacije mesa pod prisilom eko-Stasija – mala konstituenta transrodnih osoba postala je sveobuhvatna figura straha\, ali i razbibrige na reakcionarnoj desnici. \nIstodobno je raspoloženje prema pitanjima transrodnosti u javnosti polarizirano oštrije negoli ikada prije. Nakon intenzivne medijske kampanje tabloidnog tiska i malih\, dobro financiranih skupina samoprozvanih „radikalnih feministkinja“\, sva dostupna istraživanja stavova u društvu u suštini pokazuju da se značajan dio britanske javnosti pomaknuo sa pozicije ravnodušnosti ili neznanja o transrodnim osobama\, u poziciju straha\, gađenja i prezira. Bilo da se radi o pravnom priznanju\, sportu\, tranzicijskoj skrbi ili uopće mogućnosti sudjelovanja u javnom životu na ikakav način – općenito protivljenje transrodnim pravima danas djeluje kao pokretačka sila poveće političke grupacije. \nKako pristupiti ovakvoj neviđenoj politizaciji transrodnih života i psihičkim imaginarijima koji je sukreiraju? U kolikoj je to mjeri specifičnost Engleza i Engleskinja? Kako se oduprijeti ovoj reakcionarnoj agregaciji? Povezujući naizgled neusporedive pokrete iz novije povijesti\, u ovom ćemo izlaganju istaknuti sve internacionalniju prirodu organiziranja protiv transrodnih osoba\, te naglasiti kako bi naš odgovor trebao biti jednako internacionalan. \nModerira: Nina Čolović \n\nElle O’Rourke jedna je od osnivačica časopisa New Socialist\, gdje uređuje rubriku posvećenu ekonomiji. Suurednica je knjige „Transgender Marxism“ (Pluto Press\, 2021) s Jules Joanne Gleeson. Trenutno piše roman.
URL:https://dokukino.net/film/17-sf-stefanie-hurtgen-ekoloska-narav-klasnog-antagonizma/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/plakat_B1_2024.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20240528T170000
DTEND;TZID=UTC:20240528T183000
DTSTAMP:20260502T055820
CREATED:20240512T185541Z
LAST-MODIFIED:20240528T084134Z
UID:15321-1716915600-1716921000@dokukino.net
SUMMARY:17. SF: Je li Krleža avangardist? (Krležin esej o Rilkeu kao paradigma)
DESCRIPTION:U sklopu već tradicionalne Eurokazove škole izvedbenih umjetnosti\, a kao uvod u novu Eurokazovu produkciju „Krležino divot pismo“ razgovarat će se na temu koju je potaknuo srpski teoretičar Predrag Brebanović: je li Krležino djelo odvažno prošarano elementima književnog i uopće umjetničkog avangardizma. Već je prošlogodišnja Eurokazova produkcija „Simfonije / Turpituda“ upozoravala na bliski odnos Krleže s nadrealizmom Marka Ristića\, a ova će prigoda pružiti priliku za reinterpretaciju Krležina eseja o R. M. Rilkeu\, koji gotovo paradigmatski uključuje sve Krležine strasti – od društvenog angažmana do umjetničke histerije u šutnji. \nsudjeluju: Božo Kovačević\, Nenad Ivić\, Stanko Juzbašić\nmoderira: Branko Brezovac \nOkrugli stol organizira Eurokazova škola izvedbenih umjetnosti u suradnji sa Subversivim festivalom. Događaj se odvija na hrvatskom jeziku.\n \n  \n\nBranko Brezovec\, kazališni redatelj (Zagreb\, 1955). Studirao je filozofiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu\, a 1986. diplomirao kazališnu režiju na Akademiji za kazalište\, film i televiziju u Zagrebu. 1971. osnovao je Coccolemocco\, jednu od najznačajnijih skupina alternativne kazališne scene sedamdesetih i prve polovice osamdesetih. Od kraja osamdesetih njegove se predstave najčešće klasificiraju kao ogledni primjeri “ikonoklastičkog teatra”\, uglavnom se produciraju u inozemstvu (Makedonija\, Velika Britanija\, Norveška\, Švedska\, Njemačka\, Italija…) i gostuju u brojnim gradovima svijeta. Na ADU u Zagrebu bio je profesor na Odsjeku kazališne režije i radiofonije od 2002. do 2023. \nStanko Juzbašić\, samostalni umjetnik (Zagreb\, 1959)\, glazbenik\, skladatelj\, intermedijalni umjetnik i pisac softvera. Nakon završenog studija elektrotehnike te portugalskog jezika i književnosti posvećuje se autorskom radu na području zvuka\, glazbe\, kazališta i glazbene informatike. Skladao je originalnu glazbu za više od 60 glazbeno scenskih uprizorenja u Hrvatskoj i svijetu. Dobitnik je više kazališnih i glazbenih nagrada. Kroz 1996.-1997. godinu bio je Fulbrightov stipendist na Columbia University Music Department u New Yorku. Od 1995. do 2002. je suradnik-pedagog na Moving Academy for Performing Arts u Berlinu. Kroz 2005.-2006. godinu je predavač kolegija “Oblikovanje zvuka” na Umjetničkoj akademiji u Osijeku. \nNenad Ivić\, profesor francuske književnosti (Zagreb\, 1956). Na Filozofskom fakultetu 1979. godine završava studij francuskog jezika i književnosti\, španjolskog jezika i komparativne književnosti. Od 1981. radi kao asistent na Katedri za francusku književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu\, 1989. postaje docent a 1996. izvanredni profesor. Doktorirao je 1988. godine s temom o odnosima starofrancuske književne proze i latinske historiografije XII. i XIII. stoljeća. 1986. i 1987. godine usavršavao se kao stipendist Fulbrightove zaklade na Odjelu za romanske jezike i književnost University of California\, Berkeley. 1990. i 1991. boravi kao pozvani istraživač na Institut d’études classiques et médiévales Univerziteta u Montréalu. 1995. i 1996. kao Fulbright Fellow djeluje na Odjelu za povijest Princeton University. Objavio je šest knjiga iz književnog i kulturalnog područja. \nBožo Kovačević\, publicist i sociolog ( Pakrac\, 1955). Završio je studij filozofije i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je saborski zastupnik\, ministar u Vladi RH te veleposlanik u Moskvi od 2003. do 2008. godine. Jedan je od osnivača časopisa Gordogan. Predavač je na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld u Zagrebu. Objavio je pet knjiga iz politološkog i sociološkog područja.
URL:https://dokukino.net/film/17-sf-je-li-krleza-avangardist-krlezin-esej-o-rilkeu-kao-paradigma/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/plakat_B1_2024.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20240528T183000
DTEND;TZID=UTC:20240528T200000
DTSTAMP:20260502T055820
CREATED:20240512T185758Z
LAST-MODIFIED:20240528T174510Z
UID:15323-1716921000-1716926400@dokukino.net
SUMMARY:17. SF: Richard Seymour (Salvage Collective): Dijalektika katastrofe: granice materijalizma
DESCRIPTION:Prema Luxemburg\, svi objektivni argumenti u prilog socijalizmu ovise o „konceptu sloma\, društvene katastrofe… kataklizme“. No\, kakav je marksizam kao materijalizam katastrofe? Predmetom njegova razmatranja nikada nije bila materija\, već vladavina idealnih odnosa čiste forme koji nadziru i ograničavaju te povratno bivaju ograničeni materijalno-metaboličkim tokom. Destruktivne tendencije kapitalizma nisu materijalne naravi\, već plod duhovne mašine\, a naš najbolji resurs za borbu protiv njih je prosvijećenost i samosvijest masa\, stečena kroz paćeništvo i edukativne poraze. \nSa stajališta metafizičkog materijalizma\, ovakva slika povijesti kao polja slobode izborene krvavom i dvojbenom dijalektikom\, bila bi besmislena. Budući da bi život bio sveden na neki oblik puke neagentivne kemijske repeticije\, kojom isključivo upravlja odnos između unutarnje sile i vanjskih uvjeta\, sloboda ne bi bila ništa doli paradoksalna iluzija. \nMeđutim\, otkrića bioloških znanosti ukazuju na „kognitivnu“ ili čak „teleološku“ biologiju\, slijedom koje je organizmima – daleko od toga da svoj finalni oblik zadobivaju slijepom\, mehaničkom kauzalnošću odozdo – prirođena agentivnost\, kreativnost\, te stremljenje prema konačnoj formi. \nOvakvo razumijevanje življenih procesa\, kao intrinzično bliskih umnosti na svim razinama (od stanice preko organizma do ekološke zajednice) puno je perspektivnija osnova za ekosocijalističku politiku slobode\, suživot više različitih vrsta i upravljanje planetom – od buržoaskog materijalizma na kojem se marksizam počesto temeljio\, i to ne bez problematičnih implikacija. \nmoderira: Stipe Ćurković \n  \nRichard Seymour je pisac i medijski izvjestitelj s prebivalištem u Londonu. Pokretač je i urednik časopisa Salvage te autor knjige Disaster Nationalism: The Downfall of Liberal Civilisation (Nacionalizam katastrofe: Pad liberalne civilizacije\, Verso\, 2024).
URL:https://dokukino.net/film/17-sf-richard-seymour-salvage-collective-dijalektika-katastrofe-granice-materijalizma/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/plakat_B1_2024.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20240528T201500
DTEND;TZID=UTC:20240528T213000
DTSTAMP:20260502T055820
CREATED:20240512T190000Z
LAST-MODIFIED:20240528T174535Z
UID:15325-1716927300-1716931800@dokukino.net
SUMMARY:17. SF: Kate Soper: Subvertiranje kapitalističkog „napretka“: alternativni hedonizam\, kulturna revolucija i politika obnove
DESCRIPTION:Konzumeristička kultura upravljana rastom evidentno je katastrofalna za okoliš te postojano ovisi o neokolonijalnom transferu rada\, resursa\, proizvoda i usluga iz najsiromašnijih zemalja u one najbogatije. U svojem ću se predavanju fokusirati na konzumerizam imućnih pogonjen tom eksploatacijom\, i razmotriti njegovu ekstenzivnu moć\, ali i uzeti u obzir na koji bi način novonastajući oblici animoziteta prema njegovim negativnim aspektima mogli potaknuti podršku prijeko potrebnoj radikalnoj\, društvenoj i ekonomskoj promjeni u bogatijim društvima. \nIako se konzumerističku kulturu manje razvijenim zajednicama predstavlja kao model „dobroga života“\, tvrdim kako ima više smisla tumačiti je s obzirom na ono što je u velikoj mjeri postala: mehanizam obogaćivanja korporativne elite na štetu zdravlja planeta i dobrobiti većine onih koji ga nastanjuju. \nDa bismo to krenuli ispravljati potrebna će nam biti kulturna revolucija koja propituje dominantne koncepcije „napretka“ i „modernosti“\, te je usmjerena na promicanje „alternativne politike prosperiteta“. Govorit ću o oblicima koje bi ova „alternativna hedonistička“ politika prosperiteta mogla poprimiti\, o njezinoj ulozi u tranziciji prema poretku temeljenom na post-rastu\, te o načinima na koje bi se mogla povezati s eksplicitnijim i militantnijim antikapitalističkim inicijativama. \nmoderira: Mladen Domazet \n  \nKate Soper je profesorica emerita filozofije i bivša istraživačica na Institute for the Study of European Transformations londonskog Metropolitan University. Uređivala je časopise Radical Philosophy i New Left Review\, te pisala kolumne za američki časopis Capitalism\, Nature\, Socialism. Aktivno je sudjelovala u mirovnom pokretu 1980-ih te predsjedala Pokretom za europsko nuklearno razoružanje. Prevela je radove autora među kojima su Sebastiano Timpanaro\, Norberto Bobbio\, Michel Foucault\, Cornelius Castoriadis i Carlo Ginzburg. Među objavljenjim knjiga koje je napisala ili uredila su: On Human Needs: open and closed theories in a Marxist Perspective (O ljudskim potrebama; Otvorene i zatvorene teorije u marksističkoj perspektivi); Humanism and Anti-Humanism (Humanizam i anti-humanizam); Troubled Pleasures: Writings on Politics\, Gender and Hedonism (Nevolje s užicima: Zapisi o politici\, rodu i hedonizmu); What is Nature? Culture\, Politics and the Non-Human (Što je priroda? Kultura\, politika i ne-ljudsko); Citizenship and Consumption (Državljanstvo i konzumacija\, suurednica); The Politics and Pleasures of Consuming Differently (Politika i užici drugačije konzumacije\, suurednica). Njezina najnovija knjiga je Post-Growth Living: for an alternative hedonism (Život poslije rasta: Za alternativni hedonizam).
URL:https://dokukino.net/film/17-sf-kate-soper-subvertiranje-kapitalistickog-napretka-alternativni-hedonizam-kulturna-revolucija-i-politika-obnove/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/plakat_B1_2024.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20240529T170000
DTEND;TZID=UTC:20240529T180000
DTSTAMP:20260502T055820
CREATED:20240512T190213Z
LAST-MODIFIED:20240528T174545Z
UID:15327-1717002000-1717005600@dokukino.net
SUMMARY:17. SF: Katarina Peović – Spontana ideologija svakodnevnih pojmova (Durieux\, 2023.)
DESCRIPTION:U novoj knjizi Spontana ideologija svakodnevnih pojmova (Durieux\, 2023.) Katarina Peović u osnovi se bavi demaskiranjem poretka\, prokazivanjem njegovih kamuflažnih sredstava i tehnika\, rasvjetljavanjem njegovih magli\, proziranjem njegovih ideoloških trikova\, a zatim — u dobroj ateističkoj tradiciji — i desakraliziranjem svih onih liturgijskih napjeva pod kojima se odvija svakodnevna eksploatacija i proizvodnja nepravde… Ovom knjigom se autorica iznova potvrđuje kao jedna od rijetkih pojava na hrvatskoj intelektualnoj sceni\, a sasvim jedinstvena na onoj političkoj\, čemu valja dodati žilavu — i »da\, tvrdoglavu« — borbu za javnu prisutnost ideja koje zastupa. (Iz pogovora Viktora Ivančića) \nsudjeluje: Katarina Peović\, Ivana Rogar \n  \nKatarina Peović izvanredna je profesorica na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci. Magistrirala je i doktorirala na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Priredila je zbornik tekstova američkog teoretičara Hakima Beya Privremene autonomne zone i drugi tekstovi (2003). Godine 2012. objavljuje studiju Mediji i kultura. Ideologija medija nakon decentralizacije\, a 2016. Marx u digitalnom dobu. Dijalektički materijalizam na vratima tehnologije. Radove publicira u časopisima Crisis & Critique\, Badiou Studies\, Stasis\, Književna smotra\, Trípodos i Synthesis Philosophica.
URL:https://dokukino.net/film/17-sf-katarina-peovic-spontana-ideologija-svakodnevnih-pojmova-durieux-2023/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/plakat_B1_2024.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20240529T180000
DTEND;TZID=UTC:20240529T193000
DTSTAMP:20260502T055820
CREATED:20240512T190345Z
LAST-MODIFIED:20240528T174559Z
UID:15329-1717005600-1717011000@dokukino.net
SUMMARY:17. SF: George Edwards (Zetkin Collective): Velika desničarska parada i pravo na vožnju
DESCRIPTION:Predavanje koje će održati član kolektiva George Edwards razmatra anti-ekološke dimenzije ekstremne desnice\, s posebnim naglaskom na strategije i procese koje potonja koristi za mobilizaciju povodom klimatske krize. Nakon predstavljanja kolektiva i njegova dosadašnjeg rada\, preispitat će se suvremena politika u polju „borbe protiv automobila“. \nPrvo ćemo se fokusirati na skupinu istrebljivača („Blade Runners“) koja već neko vrijeme sabotira infrastrukturu zone ultra niskih emisija (ultra-low emissions zones\, ULEZ) u Londonu i okolici. Nadalje\, dokumentirat ćemo kako se pandemijska mašina teorija zavjere – pogonjena ekstremno desnim prevarantima i trustovima mozgova poricatelja klimatskih promjena te amplificirana marnošću saveznika u srednjostrujaškim konzervativnim strankama i medijima – uhvatila kritike održivih urbanističkih politika\, poput petnaestominutnih gradova\, zona niskih emisija i nisko prometnih kvartova\, sravnjujući ih u apokaliptičnu viziju gmizajućeg „globalističkog“ autoritarijanizma. Kako se klimatska kriza produbljuje\, sve je ozbiljniji bezdan ove konspiratističke distopije koju nazivamo „invertiranom krizom“. \nPratimo ove procese i u drugim europskim i američkim slučajevima\, da bismo prikazali kako različiti ekstremno desni akteri pomoću taktika „inverzije“ proliferiraju narative\, slike i fantazije koje istovremeno odražavaju i prikrivaju materijalnu krizu planetarnog zagrijavanja; koje odgovaraju interesima fosilnog kapitala; i koje služe kao alati u pravilu nemaštovitog arsenala establišmentskih desnih stranaka. U ovim „izokrenutim“ narativima\, društvena stvarnost uspostavlja se na binarnostima: istine i laži\, nacionalisti i globalisti\, borci za slobodu i totalitaristi\, predgrađa i gradovi\, oni koji se voze na posao i oni koji sudjeluju u klimatskim prosvjedima. \nVidimo kako individualno korištenje automobilâ unutar invertirane krize ubrzano postaje šifrom za širi skup borbi – simbol individualne slobode\, nuklearne obitelji\, i „energetski sigurne“ nacije. Međutim\, trope i memove inverzije pronalazimo i u novim poljima\, od prosvjeda poljoprivrednika do političkih foruma. Razmatramo implikacije ovog skretanja udesno\, u sklopu kojega se potencijalna rješenja krize sve češće prikazuje kao krizu same po sebi. \nmoderira: Stipe Ćurković \n  \nKolektiv Zetkin je ekosocijalistička skupina znanstvenika_ca i aktivista_kinja koji_e se primarno bave političkom ekologijom radikalne desnice. Prvu knjigu kolektiva\, White Skin\, Black Fuel: On the Danger of Fossil Fascism (Bijela koža\, crno gorivo: O pogibeljnosti fosilnog fašizma)\, napisanu u suradnji s Andreasom Malmom\, objavio je Verso 2021. godine. Ovo predavanje bazirano je na eseju istog naslova (The Great Driving Right Show)\, čiji su autori_ce William Callison\, George Edwards\, Jacob McLean i Tatjana Söding. Esej je nedavno objavljen u časopisu Salvage\, a trenutno se radi na njegovom proširenju u knjigu. George je doktorant na sveučilištu Warwick\, a njegovo se istraživanje fokusira na energetske i ekološke dimenzije nacionalizma u Britaniji od post-ratnog perioda do danas.
URL:https://dokukino.net/film/17-sf-george-edwards-zetkin-collective-velika-desnicarska-parada-i-pravo-na-voznju/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/plakat_B1_2024.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20240529T194500
DTEND;TZID=UTC:20240529T210000
DTSTAMP:20260502T055820
CREATED:20240512T190557Z
LAST-MODIFIED:20240528T174638Z
UID:15331-1717011900-1717016400@dokukino.net
SUMMARY:17. SF: Jodi Dean: Gore od Trumpa
DESCRIPTION:Kako se u SAD-u približavaju izbori zakazani za kraj 2024. godine\, liberalni komentatori i dužnosnici Demokratske stranke još jednom pokušavaju prikazati izbor između dvije gotovo identične kapitalističke stranke kao temeljnu borbu između fašizma i demokracije. Personalizirana politika zamagljuje veće i dublje strukturne krize imperijalističke epohe – klimatske promjene\, neofeudalizirajući kapitalizam i genocid. \nPredavanje je organizirano u suradnji s Multimedijalnim institutom. \nmoderira: Petar Milat \n  \n\nJodi Dean predaje političku filozofiju i medijsku teoriju u Genevi\, NY. Napisala je\, odnosno uredila jedanaest knjiga\, uključujući The Communist Horizon (Komunistički horizont) i Democracy and Other Neoliberal Fantasies (Demokracija i druge neoliberalne fantazije).
URL:https://dokukino.net/film/17-sf-jodi-dean-gore-od-trumpa/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/plakat_B1_2024.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20240530T170000
DTEND;TZID=UTC:20240530T180000
DTSTAMP:20260502T055820
CREATED:20240512T190814Z
LAST-MODIFIED:20240528T174648Z
UID:15333-1717088400-1717092000@dokukino.net
SUMMARY:17. SF: Srećko Pulig – Teorija prakse: eseji o ideologiji\, kulturI i društvenoj strukturi (Sandorf\, 2021.)
DESCRIPTION:Tekstovi okupljeni u ovoj knjizi bave se ideološkim i društvenim pitanjima iz naglašeno lijeve pozicije\, nudeći lucidne uvide svima zainteresiranima za područja ideologije\, kulture i društvene strukture. Na ovom okruglom stolu sudionici_a će polemizirati o nekoliko ključnih tema i teza knjige. \nAutor će govoriti o tezi koja kaže da je socijalistička Jugoslavija bila totalitarna\, za razliku od nove Hrvatske države\, koja je demokratska. Naime\, isprva se činilo da su teorijske teze o „dvama povijesnim totalitarizmima“ – fašističkom i komunističkom\, benigne\, no\, onda su dobile svoju materijalnu egzistenciju u ideološkim i represivnim aparatima vlasti\, kako domaće\, tako i one evropske… Ovaj pomirbeni delirij paradoksalno je rezultirao mirenjem s povijesnim fašizmom. Autori koji su i ranije osporavali tezu o totalitarnoj prirodi socijalističke Jugoslavije činili su to često iz krivih pobuda\, bilo da se radi o američkim klasicima teorije o totalitarizmu ili o singularnom slovenskom pokušaju da se jugoslavenski poredak prikaže kao demokratski. \nAndrea Radak govorit će o kulturkampfu našem svagdašnjem. Pokušat će\, u svjetlu nove parlamentarne situacije\, odgovoriti na pitanje postoje li i kod nas „kulturni ratovi“. Moglo bi se reći kako je proliferacija retorike „ratova“ danas postala specijalnošću one „kulture“ koja na svome terenu ne osjeća prave ratove. Tako smo posljednjih desetljeća imali „ratove protiv droga“\, „ratove protiv terorizma“\, i ništa manje važne\, „kuturne ratove“. Općenito\, moglo bi se reći da „kulturni ratovi“ sažimaju evoluciju navedenih i brojnih nenavedenih kulturiziranih društvenih konflikata. \nBoris Buden otvorit će temu najambicioznijeg teksta\, u kojem se Pulig bavi izučavanju klasa\, koje ide prema klasnoj analizi hrvatskog društva. U ovdašnjoj znanstvenoj tradiciji\, još od Jugoslavije\, puno se govorilo o društvenim razlikama\, ali ne i o klasama. Autor se pita kako su se frakcije vladajućih i potlačenih pozicionirale u tzv. tranziciji\, te možemo li razlikovati pojedina razdoblja\, s obzirom na sastav društvenih klasa koje su bile njihovi nosioci – bilo da su te klase međusobno surađivale ili se sukobljavale. \nTeza je da je u nas postojao pokušaj stvaranja vlastite buržoazije koji nije uspio kako je bilo zamišljeno – domaća kompradorska buržoazija sve se više pretvarala u puku kompradorsku administraciju. Međutim\, tzv. prava buržoazija koja odlučuje o Hrvatskoj zapravo dolazi izvana. Hrvatsko društvo se kolonizira\, a glavna\, ali ne i jedina kolonizirajuća sila postaje Njemačka. Okvir nameće EU\, koja sa zemljama Centra provodi svojevrsnu unutrašnju kolonizaciju na svojim rubovima. \nsudjeluju: Boris Buden\, Andrea Radak\, Srećko Pulig\nmoderira: Ivan Sršen \n  \n\nSrećko Pulig (1957.) novinar je\, publicist i prevoditelj. Preveo je dvije knjige slovenskog sociologa Rastka Močnika\, bio je urednik Aktiva; priloga novosti za teoriju prakse. Po obrazovanju filozof i komparatist\, bavio se novinarstvom na omladinskom radiju\, u Arkzinu\, Feralu\, Zarezu\, a potom u tjedniku Novosti. Objavljivao je u časopisima Bastard\, Up & Underground\, Filozofska istraživanja\, Borec i drugima. Sudjelovao je u zbornicima „Društvena odgovornost kapitala“\, „Jugoslavija: zašto i kako“\, te „Stigma totalitarizma“. Uredio je zbornik „Ljevica nakon opovrgnute revolucije“ te objavio knjige „4 feljtona“ (Jesenski&Turk\, 2021.) i „Teorija prakse“ (Sandorf\, 2021.). \nBoris Buden je pisac\, kulturni teoretičar i prevoditelj s prebivalištem u Berlinu. Rođen u bivšoj Jugoslaviji\, studirao je filozofiju u Zagrebu\, a doktorirao u na Humboldtovom sveučilištu u Berlinu\, u polju kulturne teorije. Od početka 1980-ih\, Buden objavljuje eseje i knjige o kritičkoj i kulturnoj teoriji\, psihoanalizi\, politici i suvremenoj umjetnosti na hrvatskom\, njemačkom i engleskom jeziku. Predaje na europskim sveučilištima i drži predavanja diljem svijeta. Nedavno je objavio knjigu pod nazivom Transition to Nowhere: Art in History After 1989\, Berlin 2020. \n Andrea Radak novinarka je i urednica s dugogodišnjim radnim iskustvom u više medija. Od 2004. godine stalno je angažirana u tjedniku Novosti\, gdje radi kao novinarka i izvršna urednica\, a od listopada 2021. njegova je glavna urednica. Godine 2013. bila je supokretačica obnovljenog hrvatskog izdanja mjesečnika “Le Monde diplomatique” i prve medijske zadruge u Hrvatskoj\, KopMedije.
URL:https://dokukino.net/film/17-sf-srecko-pulig-teorija-prakse-eseji-o-ideologiji-kulturi-i-drustvenoj-strukturi-sandorf-2021/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/plakat_B1_2024.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20240530T180000
DTEND;TZID=UTC:20240530T193000
DTSTAMP:20260502T055820
CREATED:20240512T190931Z
LAST-MODIFIED:20240528T174700Z
UID:15335-1717092000-1717097400@dokukino.net
SUMMARY:17. SF: Oliver Nachtwey: Regresivni mentaliteti i fašističke fantazije
DESCRIPTION:Nije više novost da se demokracija nalazi u najdubljoj krizi od završetka Drugog svjetskog rata. Za to se navode brojni razlozi\, kao što su globalizacija\, rastuća nejednakost\, migracije i promjene u standardima jednakosti oko kojih se vodi novi kulturni rat. Međutim\, u svim ovim uvidima izostaje srž suvremene drame: građani_ke zapadnih društava počinju prezirati liberalizam. Razvili su regresivne\, autoritarne mentalitete\, a ponegdje i novi tip prijemčivosti prema fašističkim fantazijama – ponekad kroz indiferentnost\, a ponekad kroz afirmaciju. Halapljiva je to destruktivnost\, demokratski nihilizam u borbi protiv liberalnog društva\, u ime neobične slobode posesivnog individualizma. \nAntiliberalna destruktivnost rezultat je krize napretka u modernim kapitalističkim društvima\, kao i autoritarnog liberalizma. Regresivni mentaliteti i njima pridružene afektivne strukture izoliraju se od solidarnosti\, razmišljajući u terminima igre nultog zbroja (tvoj dobitak je moj gubitak)\, te projicirajući uzroke društvenih problema na migracije ili društveni liberalizam. Površne aproprijacije kategorija napretka karakteristične su za novu destruktivnost\, kao i njezina nostalgična i radikalna identifikacija sa statusom quo. \nmoderira: Stipe Ćurković \n  \nOliver Nachtwey je profesor sociologije na sveučilištu u Baselu (Švicarska). Njegovi su istraživački interesi procesi društvene modernizacije i individualizacije\, kao i transformacije rada. U svojim istraživanjima i radu također se bavi razvojem društvenih sukoba\, političkom reprezentacijom\, te prosvjedima i društvenim pokretima. Njegova knjiga Offended Freedom: Aspects of Libertarian Authoritarianism (Uvrijeđena sloboda: Aspekti Libertarijanskog autoritarijanizma)\, napisana u koautorstvu s Carolin Amlinger izlazi 2024. godine u izdanju Polity pressa. Autor je i knjige Germany’s Hidden Crisis: Social Decline in the Heart of Europe (Skrivena kriza u Njemačkoj: Društvena regresija u srcu Europe\, Verso\, 2018).
URL:https://dokukino.net/film/17-sf-oliver-nachtwey-regresivni-mentaliteti-i-fasisticke-fantazije/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/plakat_B1_2024.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20240530T194500
DTEND;TZID=UTC:20240530T210000
DTSTAMP:20260502T055820
CREATED:20240512T191136Z
LAST-MODIFIED:20240528T174724Z
UID:15341-1717098300-1717102800@dokukino.net
SUMMARY:17. SF: Alenka Zupančič: „Oče\, zar ne vidiš da gorim?“
DESCRIPTION:Sintagma „noćna mora“ neprestano se pojavljuje u nedavnim nasrtajima različitih kriza\, koje konstituiraju ono što bismo sada već mogli nazvati „serijalnom krizom“: ekonomske krize\, pandemija COVID-19\, rat u Ukrajini\, energetska kriza\, klimatska kriza i ekstremni vremenski uvjeti koji je prate\, drama na Bliskom Istoku… Uvelike kao u slučaju loših\, traumatičnih snova\, probudimo se i ustvrdimo da smo budni\, samo kako bismo mogli nastaviti sanjati\, to jest\, kako bismo mogli nastaviti biti neokrznuti i neometeni realnošću koja se upravo pojavila. U predavanju ću razmotriti na koji se način ovo vezuje s frojdijanskom idejom poricanja (Veleugnung)\, koju je Octave Mannoni objasnio iznimno jezgrovitom formulom: „Dobro znam da je tako\, no ipak…“ Perverzno poricanje koje podržava neko uvjerenje tako što će strastveno proklamirati da ima uvid u njegovu suprotnost postaje dominantna karakteristika našeg društvenog i političkog života\, daleko onkraj osobne psihologije. \nmoderira: Ozren Pupovac \n  \nAlenka Zupančič je slovenska filozofkinja i društvena teoretičarka\, jedna od prominentnih članica „ljubljanske psihoanalitičke škole“. Zaposlena je kao istraživačka savjetnica na Institutu za filozofiju Znanstveno-istraživačkog centra Slovenske akademije znanosti u Ljubljani. Također je profesorica na European Graduate School u Švicarskoj\, a kao gostujuću predavačicu pozivaju je na brojna svjetska sveučilišta. Glavna je urednica slovenskog časopisa Problemi\, kao i serije knjiga biblioteke Analecta (u izdanju Društva za teorijsku psihoanalizu\, Ljubljana)\, kao i urednica serije knjiga biblioteke MIT Pressa „Kratki spojevi“. Poznata je po svojem radu na intersekciji filozofije i psihoanalize\, te kao autorica mnogih knjiga\, uključujući Etika realnega: Kant\, Lacan; Nietzsche: filozofija dvojega; Ubaci uljeza. O komediji; Što je seks? i Pustila bi jih trohneti: Antigonina paralaksa. Njezine su knjige prevedene na brojne jezike\, te su se pojavile u izdanjima aklamiranih međunarodnih izdavača.
URL:https://dokukino.net/film/17-sf-alenka-zupancic-oce-zar-ne-vidis-da-gorim/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/plakat_B1_2024.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20240531T170000
DTEND;TZID=UTC:20240531T183000
DTSTAMP:20260502T055820
CREATED:20240512T191407Z
LAST-MODIFIED:20240528T174734Z
UID:15339-1717174800-1717180200@dokukino.net
SUMMARY:17. SF: Lynne Segal (Care Collective) Politika radikalne skrbi + razgovor o knjizi Manifest skrbi – politika međuovisnosti (Zagreb: AGM\, 2023)
DESCRIPTION:Život današnjice zagušen je dramatičnim i izvanrednim situacijama. Svjedočimo tome da su se podivljala nejednakost i nemar ukorijenili\, čineći mnogima osnovne resurse još nedostupnijima u trenutku kada okolišne katastrofe prijete svakome od nas\, pa čak i ako ratovanje i neimaština širom svijeta tjeraju sve veći broj ljudi u potragu za azilom. Jedna je od očiglednih reakcija jačanje desnice i njezinog populističkog nacionalizma te politika isključivanja. \nDrugi odgovor podrazumijeva inkluzivnije prakse otpora i nade\, koje danas često adresiraju ne samo potrebu da se prioritizira skrb\, već i da se razmotri njezine kompleksnosti i značaj\, ukazujući na njezinu neprestanu devaluaciju. U ovom izlaganju oslonit ću se na svoju najrecentniju knjigu\, Lean on Me\, u kojoj tvrdim da je inzistiranje na našoj globalno isprepletenoj međuovisnosti i ranjivosti jedina opcija za borbu protiv pesimizma koji hrani reakcionarne pokrete. \nPoznato nam je da je pandemija COVID-19 objelodanila upravo ovu globalnu međuzavisnost\, kao i našu doživotnu potrebu za različitim oblicima brige i podrške. Na svom vrhuncu\, pandemija je globalno potaknula herojske napore radnica i radnika u području skrbi\, a generirala je i niz terenskih praksi uzajamne pomoći onima kojima je bila potrebna skrb i ljudska podrška – neke od njih čine to i dalje. \nMeđutim\, prepoznavanje naše međuovisnosti pod stalnom je prijetnjom dubokog straha i ograđivanja od iste\, što se potiče iluzornom retorikom o osobnoj autonomiji\, uparenom s tržišnim obećanjima individualnog zadovoljenja želja i potreba\, neovisno o posljedicama po druge. Međutim\, nitko ne može preživjeti bez skrbi i brižnosti drugih\, a one su poduprte raznolikim društvenim infrastrukturama koje ili omogućuju ili ograničavaju razvoj svih živih bića\, kao i svijeta samog. \nPrihvaćanje međupovezane ranjivosti ljudskog postojanja može nam pomoći da učvrstimo svoje veze s drugima\, kako bližnjima tako i udaljenima od nas\, produbljujući našu posvećenost suosjećajnoj\, inkluzivnoj društvenosti\, koja usađuje proširene ideje njege u samo srce naših politika i demokratskog opstanka. \n  \n* Nakon kraćeg predavanja\, održat će se razgovor knjizi Manifest skrbi – politika međuovisnosti\, koju potpisuje The Care Collective\, odnosno Lynne Segal\, Jamie Hakim\, Andreas Chatzidakis\, Catherine Rottenberg i Jo Littler  (AGM d.o.o\, 2023.\, Zagreb\, prev. Vlatka Valentić). \nmoderira: Mika Buljević
URL:https://dokukino.net/film/17-sf-lynne-segal-care-collective-politika-radikalne-skrbi-razgovor-o-knjizi-manifest-skrbi-politika-meduovisnosti-zagreb-agm-2023/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/plakat_B1_2024.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20240531T184500
DTEND;TZID=UTC:20240531T201500
DTSTAMP:20260502T055820
CREATED:20240512T191531Z
LAST-MODIFIED:20240528T174755Z
UID:15346-1717181100-1717186500@dokukino.net
SUMMARY:17. SF: Christoph Henning: Smash Carpitalism! Kako nas automobili spriječavaju da prevladamo kapitalizam\, i što oko toga poduzeti
DESCRIPTION:Klimatsko žalovanje vrlo je ozbiljno shvaćena tema u nizozemskom humanizmu. Među mladima i aktivistima_kinjama\, suočenima s neaktivnošću naših društava ususret ekološkoj katastrofi\, nerijetko su prisutni teški oblici depresije. Premda je važno pomagati ljudima da svladaju očaj i vode smislen život unatoč kaosu koje nas okružuje\, i očaj i ljutnja iz filozofske su perspektive više nego opravdani te ih nije potrebno korigirati. Umjesto toga\, tvrdim da su se pokreti Extinction Rebellion i Last Generation iz ispravnog političkog instinkta obrušili na automobilnost kasnog kapitalizma – upravo zbog toga što su pogodili slabu točku\, njihove su blokade izazvale puno snažniju mržnju od većih blokada poljoprivrednika\, koji nisu prosvjedovali za reduciranje već za povećanje emisija plinova. Prosvjedi nisu urodili direktnim rezultatima\, ali su razotkrili Ahilovu petu. \nU svojem predavanju argumentiram kako automobili zaista jesu materijalni simboli kapitalizma\, što ih čini ispravno odabranim predmetima aktivizma: ne samo zato što su izravno odgovorni za veliki udio emisija\, za uništenje prirodnih i javnih površina\, za buku i ljudske te životinjske pogibije u prometu – već zato što indirektno materijaliziraju počesto neopipljive moralne vrijednosti kapitalizma. Automobili simboliziraju individualnu slobodu\, privatno vlasništvo\, služe kao zamjenski objekt muškog identiteta\, ali i ženske emancipacije\, reprezentiraju društveno napredovanje i integraciju\, kao i distinkciju. Garantiraju radna mjesta\, prihode\, prodajna tržišta i trajni rast za razne tipove industrija\, uključujući programe istraživanja i razvoja. Automobili su tako postali najvažniji robni fetiš suvremenih društava\, u kojem se susreće pregršt emocionalnih energija i temeljnih identiteta ogromnog broja ljudi. \nTako sveprisutan predmet\, upisan u naše krajolike\, gradove\, snove\, želje i dnevne rutine (čak i na ljevici)\, gotovo je nemoguće prevladati. No\, moramo ga odbaciti\, želimo li ikada nadići kapitalizam. Bazirajući se na empirijskim podacima iz intervjua provedenih u području ekonomija dijeljenja\, u predavanje ću opisati kako su ljudi uspjeli savladati ovisnost o automobilima i što to znači u političkom smislu. Ovi su uvidi važni za izgradnju pokreta koji kroz nadilaženje automobila – predmeta beznačajnih samo na prvi pogled – može pridonijeti i nadilaženju kapitalizma\, kojemu su automobili u srži. \nmoderira: Ozren Pupovac \n  \nChristoph Henning je profesor filozofije i humanizma u Utrechtu (Nizozemska). Ranije je radio u Erfurtu i Jeni (Njemačka)\, St. Gallenu (Švicarska)\, te u Friedrichshafenu i Dresdenu (Njemačka). Objavio je pozamašnu količinu radova u području političke filozofije\, kritičke teorije i marksizma. Trenutno radi na materijalističkoj rekonceptualizaciji eko-humanizma.
URL:https://dokukino.net/film/17-sf-christoph-henning-smash-carpitalism-kako-nas-automobili-sprijecavaju-da-prevladamo-kapitalizam-i-sto-oko-toga-poduzeti/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/plakat_B1_2024.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20240531T203000
DTEND;TZID=UTC:20240531T220000
DTSTAMP:20260502T055820
CREATED:20240512T191739Z
LAST-MODIFIED:20240528T174810Z
UID:15349-1717187400-1717192800@dokukino.net
SUMMARY:17. SF: Boris Buden: U slijepoj ulici razoružane kritike: Kako smo odbacili ideju revolucije?
DESCRIPTION:Eskalirajući ratovi na granicama takozvanog Zapada i rastuće tenzije između vodećih svjetskih sila danas čine izbijanje Trećeg svjetskog rata\, a s njime i tumaranje u nuklearnu apokalipsu\, realnijima no ikada; prijelomna točka nakon koje bi katastrofične posljedice globalnog zatopljenja mogle izbrisati čovječanstvo nazire se iza ugla; rastući jaz između najbogatijih i najsiromašnijih doveo je globalni društveni mir do granice sloma. Ukratko\, sa svih nam strana ponestaje vremena – a ipak\, nitko se ne može prisjetiti povijesnog primjera nagle radikalne promjene ili preobrazbe. Ideja revolucije u potpunosti je izbrisana iz naše historijske imaginacije\, koja je ostala zaglavljena u fantazijama longue durée kulturnih transformacija. Kako? Kada? Zašto? \nPredavanje će se baviti oblicima ovoga brisanja\, njegovom kognitivnom i političkom genealogijom\, kao i dalekosežnim teorijskim i praktičnim posljedicama\, uz tvrdnju da postoji uzročna veza između odsustva revolucionarne imaginacije i porasta desnih te neofašističkih političkih pokreta. Posebnu pozornost posvetit ćemo zanemarenom nasljeđu Praxis filozofije\, konkretnije – konceptu „mišljenja revolucije“ (Gajo Petrović). \nmoderira: Marko Kostanić \n  \nBoris Buden je pisac\, kulturni teoretičar i prevoditelj s prebivalištem u Berlinu. Rođen u bivšoj Jugoslaviji\, studirao je filozofiju u Zagrebu\, a doktorirao u na Humboldtovom sveučilištu u Berlinu\, u polju kulturne teorije. Od početka 1980-ih objavljuje eseje i knjige o kritičkoj i kulturnoj teoriji\, psihoanalizi\, politici i suvremenoj umjetnosti na hrvatskom\, njemačkom i engleskom. Predaje na europskim sveučilištima i drži predavanja diljem svijeta. Nedavno je objavio knjigu pod nazivom Transition to Nowhere: Art in History After 1989\, (Tranzicija prema nigdje: Umjetnost u historiji nakon 1989. godine\, Berlin: Archive Books\, 2020).
URL:https://dokukino.net/film/17-sf-boris-buden-u-slijepoj-ulici-razoruzane-kritike-kako-smo-odbacili-ideju-revolucije/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/plakat_B1_2024.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20240601T190000
DTEND;TZID=UTC:20240601T203000
DTSTAMP:20260502T055820
CREATED:20240512T191927Z
LAST-MODIFIED:20240528T174821Z
UID:15351-1717268400-1717273800@dokukino.net
SUMMARY:17. SF: Lidija Vasiljević – „NEsavršeNE”: mitovi o ženskim mentalnim bolestima i njihovom lečenju
DESCRIPTION:Nesavršene predstavlja političku i psihološku\, ali prvenstveno feminističku analizu tradicionalističkog patrijarhalnog razmatranja i tretiranja normalnosti žene te mitova o tzv. ženskim mentalnim bolestima kroz historiju. Sistematizacijom\, koja je kronološki obuhvatila period od prvih podijela na tzv. normalno i tzv. patološko do današnjih višeslojnih i konzumerističkih analiza različitih problema: u prehrani\, u sferi seksualnosti\, u postavljanju granica\, opsesivno – kompulzivnih poremećaja te drugih dijagnostičkih kategorija – ponuđen je alternativni pogled na ženu i njezino psihološko zdravlje\, kao i dekonstrukcija strategija patologizacije u okvirima psihijatrije i psihoterapije. Glavne junakinje ove studije su klijentkinje\, pacijentkinje\, ali i sve žene koje su smještane u navedene kategorije u odnosu na pretpostavljenu prirodu\, otpore i nametnute norme. \nOvom analizom obuhvaćene su i višestruko diskriminirane kategorije klijentkinja\, kao i same psihoterapeutkinje praćene na trnovitom putu kreiranja pristupa i metoda\, okrenutih slobodnom razvoju kapaciteta kako žena\, tako i cijeloga društva.Tema kojom se autorica bavi\, iako je obrađena stručnim jezikom\, ispričana je pitko i jasno te je namenjena širokom krugu čitateljica i čitatelja. \nsudjeluju: Jana Damjanov\, Lidija Vasiljević\nmoderira: Nenad Glišić\, književnik i aktivista \nDogađaj se odvija na BHS jeziku. \n  \n\nDr. Lidija Vasiljević (1971) je psihoterapeutkinja\, psihologinja i aktivistkinja iz Beograda. Masterirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu\, magistrirala na studijama roda na temu Uticaj feminizma na politike mentalnog zdravlja\, a doktorirala na Odseku za socijalni rad i socijalnu politiku Fakulteta političkih nauka na temi Antidiskriminativni pristup i rodna inkluzivnost u politikama mentalnog zdravlja. Već četvrt veka se bavi individualnom i grupnom psihoterapijom\, a poslednjih 15 godina edukacijom i supervizijom budućih psihoterapeuta u zemlji i na prostorima bivše Jugoslavije u sklopu Regionalne asocijacije za psihodramu i integrativnu primenu psihoterapije\, čija je i koosnivačica. Poseduje nacionalni i evropski psihoterapijski sertifikat (ECP) kao i sertifikat Britanske psihodramske asocijacije kao trenerica i supervizorka psihodramske grupe psihoterapije. U aktivizmu je od 2000-ih\, a to iskustvo danas integriše u teoriju i naučni rad na teme roda i klase u mentalnom zdravlju i psihoterapiji. Docentkinja je na odseku za psihologiju na Univerzitetu u Bjeljini i sarađuje sa edukativnim i obrazovnim organizacijama u BiH i Sloveniji. Bavila se novinarstvom\, kojem se i sada vraća u okviru tema koje je najviše zanimaju: politika\, kultura\, rod\, mentalno zdravlje. Članica je mreže za rodno inkluzivnu i feminističku psihoterapiju\, kao i grupe Radio praksa za očuvanje i promociju borbene muzike. \nJana Damjanov\, magistarka kliničke psihologije\, psihoterapeutkinja\, edukatorka sociopsihodrame\, autorka.
URL:https://dokukino.net/film/17-sf-lidija-vasiljevic-nesavrsene-mitovi-o-zenskim-mentalnim-bolestima-i-njihovom-lecenju/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/plakat_B1_2024.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20240609T190000
DTEND;TZID=UTC:20240609T200000
DTSTAMP:20260502T055820
CREATED:20240515T080739Z
LAST-MODIFIED:20240603T100137Z
UID:15494-1717959600-1717963200@dokukino.net
SUMMARY:Zemlja za nas
DESCRIPTION:Na sredini otoka Brača skupina žena živi u nekonvencionalnoj zajednici. Ne vjeruju u privatno vlasništvo ni u hijerarhiju\, zajednicom upravljaju direktnom demokracijom\, i bave se poljoprivredom na ekološki način. Svaka od članica komune pobjegla je iz nekog prošlog života i zajedno pokušavaju izgraditi svoju malu samoodrživu oazu. No kad se postavi pitanje upisa vlasništva u zemljišne knjige\, sam opstanak zajednice dolazi u pitanje. Ova zanimljiva\, neturistička priča s Brača razbija predrasude o “ezoteričnim hipi komunama” te pokazuje sav rad i teškoće kroz koje treba proći da bi se moglo živjeti u jednoj takvoj zajednici. Pritom nas poziva da po uzoru na protagonistice zajedno imaginiramo drukčije mogućnosti zajedničkog života\, načine konstruiranja prostora i vremena\, distribucije novca i rada. \n„Uvijek su me intrigirale žene koje su na neki način marginalizirane\, klasno deprivilegirane\, one koje se svakodnevno nevidljivo bore i rade\, koje su aktivne po različitim pitanjima i koje se bore za svoje ideje. Mislim da se u njima krije snaga i subverzivnost društva.“ \nKarla Crnčević \n*Nakon premijerne projekcije 26. svibnja održat će se razgovor s redateljicom Karlom Crnčević i članicama inicijative Zemlja za nas koji će moderirati Andreja Gregorina.  \nFestivali: \nSUBVERSIVE FILM FESTIVAL 2024 – svjetska premijera \nRecenzije: \n“U skladu s pretpostavljenim razlozima koji su ih ponukali da svoje živote skrenu u ovomu smjeru\, filmaši (i redateljica Karla Crnčević je\, koliko shvaćamo\, pripadnica šire zajednice Zemlje za nas) i protagonistice pošteno su se i odvažno klonili pošasti samopromidžbe i ispraznog bojenja ružičastim te predstavili sebe i svoj put realnom dioptrijom\, čime vrijednosti njihovih nastojanja i dosega nisu nimalo umanjene ni omalovažene.” Janko Heidl\, Dokumentarni.net \nKarla Crnčević je dramaturginja i filmske radnica. Njeni filmovi i video radovi izlagani su\, i nagrađivani u domaćem i međunarodnom kontekstu (FidMarseille\, Zinebi\, Dokufest…). Članica je Centra za dramsku umjetnost te jedna je od osnivačica i organizatorica inicijative Unseen koji se bavi prikazivačkim i kulturnim politikama\, te revitalizacijom kino prostora. Trenutno istražuje audiovizualne arhive vezane uz AFŽ.
URL:https://dokukino.net/film/17-sff-zemlja-za-nas-uz-razgovor/2024-06-09/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/png:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/posterRGB-1.png
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20240610T210000
DTEND;TZID=UTC:20240610T223000
DTSTAMP:20260502T055820
CREATED:20240601T111353Z
LAST-MODIFIED:20240604T101331Z
UID:15492-1718053200-1718058600@dokukino.net
SUMMARY:Izraelizam (uz razgovor)
DESCRIPTION:Dvoje mladih američkih Židova – Simone Zimmerman i Eitan – odgojeni su da brane državu Izrael pod svaku cijenu. Eitan se pridružuje izraelskoj vojsci. Simone podržava Izrael na ‘drugom bojnom polju’: američkim sveučilišnim kampusima. No\, kada vlastitim očima svjedoče maltretiranju palestinskog naroda od strane Izraela\, užasnuti su i slomljeni. Pridružuju se pokretu mladih američkih Židova koji se bore protiv stare garde\, prema kojoj Izrael ima središnje mjesto u američkom judaizmu i traže slobodu za palestinski narod. \nNjihove priče otkrivaju generacijski jaz u američkoj židovskoj zajednici jer sve više mladih Židova dovodi u pitanje priče kojima su ih njihove sinagoge i hebrejski učitelji hranili dok su bili djeca. U filmu se pojavljuju i glasovi poput Jacqui\, židovske pedagoginje koja kaže “Judaizam je Izrael i Izrael je judaizam” i bivšeg predsjednika Lige protiv klevete\, Abea Foxmana\, koji tvrdi da glasovi poput Simone i Eitana predstavljaju malu manjinu. Cijenjene ličnosti poput Petera Beinarta\, Jeremyja Ben-Amija\, Noure Erakat\, Cornela Westa i Noama Chomskog također izražavaju svoje mišljenje. \nU režiji dvoje židovskih redatelja koji dijele sličnu priču kao i protagonisti filma\, Izraelizam je producirao dobitnik nagrade Peabody i šesterostruki nominirani za Emmy\, Daniel J. Chalfen\, (Loudmouth\, Boycott) zajedno s aktivistkinjom i redateljicom\, Nadiom Saah (Mo\, Omar\, 5 Broken Cameras). \nNakon projekcije filma razgovarat ćemo s Lisom Kolos\, studentskom aktivistkinjom iz Ljubljane\, o dinamici između cionizma i judaizma\, manipulaciji izjednačavanja antiratnih i propalestinskih prosvjeda i antisemitizma te sa porastom govora mržnje\, nasilja iz mržnje i drugih oblika antisemitizma u našim društvima. Dotaknut ćemo se i studentskog aktivizma na fakultetima u Ljubljani koji traže dezinvesticiju slovenskih sveučilišta prema izraleskim sveučilištima osobito kada se to tiče projekata koji podupiru vojnu industriju Izraela. Razgovor vodi Emina Bužinkić iz Inicijative za slobodnu Palestinu. \nProjekcija se održava u suorganizaciji Inicijative za slobodnu Palestinu. \nFestivali i nagrade: \nARIZONA IFF 2023 – najbolji dokumentarac / BIG SKY DOCUMENTARY FILM FESTIVAL 2023 / TALLGRASS FILM FESTIVAL 2023 – najbolji film / BROOKLYN FILM FESTIVAL / SAN FRANCISCO JEWISH FILM FESTIVAL 43 – nagrada publike / CHICAGO PALESTINE FILM FESTIVAL 2024 / CPH:DOX 2024 \nRecenzije: \nIstraživanje promjene u američko-židovskoj podršci Izraela na primjeru osobnih priča o razočaranju i aktivizmu. Hans Henrik Fafner\, Modern Times Review \nOdgojeni da Izrael smatraju “židovskim Disneylandom”\, dvoje američkih filmaša donose drugačiju priču. Sam Wolfson\, The Guardian
URL:https://dokukino.net/film/izraelizam/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/06/israelism.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20240613T190000
DTEND;TZID=UTC:20240613T210000
DTSTAMP:20260502T055820
CREATED:20240531T114449Z
LAST-MODIFIED:20240916T103341Z
UID:15456-1718305200-1718312400@dokukino.net
SUMMARY:Vilinski vrt
DESCRIPTION:U šumovitom predgrađu Budimpešte\, krije se koliba okružena ruševinama i otpadom. Otvorimo li klimava vrata\, pronaći ćemo dvoje društvenih otpadnika koji su u ovom neurednom\, ali čarobnom okruženju izgradili nesvakidašnju vezu. Mlađu devetnaestogodišnju Fanni\, obitelj je izbacila na ulicu\, jer nisu mogli prihvatiti njezin trans-identitet. Fanni je u potpunosti bila izgubljena dok nije upoznala šestesetogodišnjeg Lacija\, usamljenog beskućnika koji ju je prihvatio kakva jest. Već četiri godine žive pod istim krovom poput oca i kćeri. Fanni se – kao meta učestale vladine propagande i odbačena od mađarskog društva – boji izići iz ovog skrivenog vrta\, jedinog mjesta na svijetu gdje se osjeća sigurno. Iako su njihovi sukobi česti\, Laci je poput dobrog roditelja\, uvijek spreman pomoći\, bez obzira što nema apsolutno nikakvog iskustva s rodnom neodređenošću ili tinejdžerima uopće. \nBez obzira koliko su društvene okolnosti teške\, a Fanni i Laci specifični\, njihove su želje najčistije – ljudske. Zasnivanje obitelji\, pronalazak vlastitog identiteta i mjesta u društvu temeljni su porivi svih nas. Kroz ovu nekonvencionalnu priču\, pratimo osjetljive i ponekad groteskne izazove odrastanja\, ispunjene nadom\, humorom i emocijama. \nNakon prve projekcije u četvrtak 13. lipnja na razgovoru će nam se pridružiti redatelj Gergő Somogyvári i producentica Nóra Somogyvári\, uz moderiranje voditeljice Dokukina\, Dine Pokrajac. \nFestivali i nagrade: \nSARAJEVO FILM FESTIVAL 2023 – posebno priznanje žirija / VERZIO FILM FESTIVAL 2023 – najbolji film (’Hungarian competition’) / VERZIO FILM FESTIVAL 2023 – nagrada publike / TRIESTE FILM FESTIVAL 2024 / ZAGREBDOX 2024 \nRecenzije: \nPrekrasan i duboko dirljiv\, ovaj dokumentarac prikazuje nekoliko različitih strana ljudskog stanja s ciljem da pokaže suosjećanje ispod bešćutnosti koja je bila pokretački čimbenik u životima ovih fascinantnih pojedinaca. Matthew Joseph Jenner\, International Cinephile Society \nDelikatna priča o dvoje krhkih autsajdera koji su potpune suprotnosti\, a film nudi očaravajući pogled na dio mađarskog života koji se rijetko viđa na ekranu. Mark Adams\, Business Doc Europe
URL:https://dokukino.net/film/vilinski-vrt/2024-06-13/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/Vilinski-vrt_plakat.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20240614T183000
DTEND;TZID=UTC:20240614T200000
DTSTAMP:20260502T055820
CREATED:20240606T095625Z
LAST-MODIFIED:20240606T181933Z
UID:15543-1718389800-1718395200@dokukino.net
SUMMARY:Kritika i društvo: Filmska kritika i kustoske prakse u Aziji
DESCRIPTION:Hrvatsko društvo filmskih kritičara nastavlja sa serijom filmsko-diskurzivnih programa pod nazivom “Kritika i društvo” koji imaju za cilj upoznati širu javnost s različitim kritičarskim i kustoskim pristupima u polju filmske umjetnosti. Projekt su inicirale filmske kritičarke i kustosice Ejla Kovačević\, Dina Pokrajac\, Iva Rosandić i Sara Simić\, a programe će koncipirati iskusni i mladi filmski kritičari i kritičarke vodeći se vlastitim tematskim preokupacijama. Naglasak će pritom biti na otvorenom dijalogu o procesima kritičkog vrednovanja i selektiranja filmskih programa\, funkcijama i izazovima profesije. Programi će se sastojati od filmskih projekcija i razgovora s relevantnim domaćim i inozemnim gostima. \n  \nDrugi program filmsko-diskurzivnog programa HDFK-a održat će se u petak\, 14. 6. u Dokukinu KIC u 18.30 h. Pod nazivom Filmska kritika i kustoske prakse u Aziji\, program se fokusira na odnos filmske kustoske prakse\, filmske kritike i stvaralaštva u polju eksperimentalno-dokumentarnog i esejističkog filma Istočne i Jugoistočne Azije. Upravo zbog nedovoljne zastupljenosti i poznavanja povijesti filmskih praksi\, ali i i trenutnih filmskih autora/ica i trendova u Jugoistočno i Istočno Azijskoj dokumentarnoj esejistici\, ovaj program služi kao samo jedan od mnogobrojnih ulaza u svijet art kinematografije dokumentarnog predznaka spomenutog dijela svijeta. \nO  navedenim temama\, kao i o pitanju “regionalnosti”\, specifičnom poimanju jugoistoka u filmsko-kritičarskom\, kustoskom i autorskom polju\, razgovarat ćemo s četvero panelista\, od kojih će nam se dvoje pridružiti i uživo – Maja Korbecka (PL/PRC)\, nezavisna kustosica i filmska kritičarka\, trenutno na doktoratu na Freier Universitet u Berlinu gdje završava istraživanje o kineskim art filmovima na filmskim festivalima te Fang Yen Hsiang (TW)\, tajvanski multimedijalni umjetnik i kustos u\, između ostalog\, Taipei Contemporary Art Centre\, a kurirao je i Tajvanski paviljon na Biennale Jogja 2021. godine. Dvoje panelista koji će se pridružiti online\, Wiwat Lertwiwatwongsa (TH) i Kong Rithdee (TH)\, su tajlandski filmski selektori i istraživači koji na prvi pogled djeluju na suprotnim polovima kustoske scene (Wiwat kroz nezavisni kolektiv Doc Pub&Club u Bangkoku\, a Kong kroz institucionalnu prizmu Tajlandskog filmskog arhiva (Thai Film Archive). Razgovor će moderirati filmska kritičarka i kustosica programa Sara Simić. \nKroz panel diskusiju s četvero kustosa/ica\, kritičara/ki te njihov izbor djela internacionalno manje poznatih autora/ica i kolektiva\, gledatelji se imaju priliku upoznati s radovima koji na zanimljiv način odražavaju neke od relevantnijih poetskih strujanja te političkih prilika u regiji u prošlosti i danas. Program će otvoriti tri filma\, po izboru kustosice i kritičarke Maje Korbecke (Birthday Cakes From China\, r. Zhang Shengjia\, Put My Spell On You\, r. Musk Ming\, Metrics\, r. Maja Korbecka). Zamjenik Tajlandskog filmskog arhiva Kong Rithdee odlučio je predstaviti prvi tajlandski horor film koji se nalazi u institucionalnoj kolekciji – Prai Takian\, nepoznatog redatelja iz 1940. godine. Također\, po izboru neovisnog kustosa i istraživača Wiwata Lertwiwatwongse\, publika će se pobliže upoznati s fascinantnim opusom jednog  od najrelevantnijih suvremenih indonezijskih autora Riara Rizaldija koji će se predstaviti s filmom Ghost Like Us (2020). Program će zaokružiti opservacijsko-eksperimentalni film nalam tajvanskog filmskog kolektiva Your Bros. Filmmaking Group koji svoju umjetničku praksu utemeljuje na preispitivanju\, prvenstveno\, jugoistočno-azijskog migrantskog iskustva. \nUlaz na program je slobodan. Filmovi se prikazuju s engleskim titlovima. \n  \nProgram:  \n\nBirthday Cakes From China 生日蛋糕恭祝你福壽與天齊 (r. Zhang Shengjia 张胜佳\, Kina\, 2023\, 26′)\nPut My Spell On You (r. Musk Ming 麝明\, Kina/Njemačka\, 2018\, 2’53”)\nMetrics 知识分子 (r. Maja Korbecka\, Kina/Njemačka\, 2022\, 1’47”)\nPrai Takian (r. Sri Burapha Pappayon\, Tajland\, 1940\, 12′)\nGhost Like Us (r. Riar Rizaldi\, Indonezija\, 2020\, 20′)\nnalam (r. Your Bros. Filmmaking Group\, Tajvan\, 2023\, 20′)
URL:https://dokukino.net/film/kritika-i-drustvo-filmska-kritika-i-kustoske-prakse-u-aziji/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj,Kratkometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/06/HDFK_AZIJA_DIGITALNI-PLAKAT.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20240615T180000
DTEND;TZID=UTC:20240615T193000
DTSTAMP:20260502T055820
CREATED:20240108T195833Z
LAST-MODIFIED:20240610T105735Z
UID:15489-1718474400-1718479800@dokukino.net
SUMMARY:Tata i tatica
DESCRIPTION:Biti roditelj jednostavno znači pružati ljubav. Točka. U svom novom dokumentarnom filmu „papa&dada“ nagrađivana švicarska redateljica Daniela Ambrosoli pokazuje što homoseksualnom paru znači odgajati djecu. Četiri para\, uključujući slavnog baletana Johna Lama i njegovog supruga Johna Ruggierija\, govore o teškim izazovima i inspirativnim radostima koje su doživljavali dok su stasali kao obitelj. \nFestivali i nagrade: \nLIFF – SWEDEN\, LULEA IFF 2021 / LOVE STORY FILM FESTIVAL LONDON 2022 / FUSION IFF 2022 – LGBTQ Award / EAST EUROPE IFF – WARSAW EDITION 2022 – award winner / LGBT+ FILM FESTIVAL 2023 / 39TH GAY FILM FESTIVAL\, FREIBURG 2023 / FESTIVAL OF TOLERANCE 2023
URL:https://dokukino.net/film/tata-i-tatica/2024-06-15/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/01/tata-tatica-poster.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20240615T193000
DTEND;TZID=UTC:20240615T210000
DTSTAMP:20260502T055820
CREATED:20240531T114449Z
LAST-MODIFIED:20240916T103341Z
UID:15490-1718479800-1718485200@dokukino.net
SUMMARY:Vilinski vrt
DESCRIPTION:U šumovitom predgrađu Budimpešte\, krije se koliba okružena ruševinama i otpadom. Otvorimo li klimava vrata\, pronaći ćemo dvoje društvenih otpadnika koji su u ovom neurednom\, ali čarobnom okruženju izgradili nesvakidašnju vezu. Mlađu devetnaestogodišnju Fanni\, obitelj je izbacila na ulicu\, jer nisu mogli prihvatiti njezin trans-identitet. Fanni je u potpunosti bila izgubljena dok nije upoznala šestesetogodišnjeg Lacija\, usamljenog beskućnika koji ju je prihvatio kakva jest. Već četiri godine žive pod istim krovom poput oca i kćeri. Fanni se – kao meta učestale vladine propagande i odbačena od mađarskog društva – boji izići iz ovog skrivenog vrta\, jedinog mjesta na svijetu gdje se osjeća sigurno. Iako su njihovi sukobi česti\, Laci je poput dobrog roditelja\, uvijek spreman pomoći\, bez obzira što nema apsolutno nikakvog iskustva s rodnom neodređenošću ili tinejdžerima uopće. \nBez obzira koliko su društvene okolnosti teške\, a Fanni i Laci specifični\, njihove su želje najčistije – ljudske. Zasnivanje obitelji\, pronalazak vlastitog identiteta i mjesta u društvu temeljni su porivi svih nas. Kroz ovu nekonvencionalnu priču\, pratimo osjetljive i ponekad groteskne izazove odrastanja\, ispunjene nadom\, humorom i emocijama. \nNakon prve projekcije u četvrtak 13. lipnja na razgovoru će nam se pridružiti redatelj Gergő Somogyvári i producentica Nóra Somogyvári\, uz moderiranje voditeljice Dokukina\, Dine Pokrajac. \nFestivali i nagrade: \nSARAJEVO FILM FESTIVAL 2023 – posebno priznanje žirija / VERZIO FILM FESTIVAL 2023 – najbolji film (’Hungarian competition’) / VERZIO FILM FESTIVAL 2023 – nagrada publike / TRIESTE FILM FESTIVAL 2024 / ZAGREBDOX 2024 \nRecenzije: \nPrekrasan i duboko dirljiv\, ovaj dokumentarac prikazuje nekoliko različitih strana ljudskog stanja s ciljem da pokaže suosjećanje ispod bešćutnosti koja je bila pokretački čimbenik u životima ovih fascinantnih pojedinaca. Matthew Joseph Jenner\, International Cinephile Society \nDelikatna priča o dvoje krhkih autsajdera koji su potpune suprotnosti\, a film nudi očaravajući pogled na dio mađarskog života koji se rijetko viđa na ekranu. Mark Adams\, Business Doc Europe
URL:https://dokukino.net/film/vilinski-vrt/2024-06-15/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/Vilinski-vrt_plakat.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20240616T180000
DTEND;TZID=UTC:20240616T193000
DTSTAMP:20260502T055820
CREATED:20240531T123310Z
LAST-MODIFIED:20240610T105816Z
UID:15480-1718560800-1718566200@dokukino.net
SUMMARY:ZagrebDox u gostima: Sretni kamperi
DESCRIPTION:U kampu uz obalu Virginije stanovnici provode ljeta u zbijenim\, zahrđalim kamp-prikolicama. Zabavlja ih to što plaćaju skromnu najamninu za lokaciju od milijun dolara\, ali ono što ih čini najsretnijim ljudima na svijetu nisu samo divni zalasci Sunca. Ispod stereotipa o parku za prikolice krije se nevjerojatna utopija u kojoj si susjedi međusobno pomažu i dijele sve što imaju. Samoću i izolaciju u toj zajednici ne mogu ni zamisliti. Nažalost\, njihov je raj prodan. Pripremaju za deložaciju i gubitak generacijama dugih veza. Dok se još jednom odvija poznata priča o raseljavanju\, oni se čvrsto drže svojih posljednjih sunčanih dana. Imućniji ljudi\, koji će zauzeti njihovo mjesto\, nikada neće biti tako bogati. \nFestivali i nagrade: \nDOC NYC 2023 – posebno priznanje žirija / BIG SKY DOC FEST 2024 / ZAGREBDOX 2024
URL:https://dokukino.net/film/zagrebdox-u-gostima-sretni-kamperi/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/MV5BM2JkNzNjOTktODc1OS00ZTNkLWIxYjktMzUyM2U2MjFlZGJiXkEyXkFqcGdeQXVyMTczMjQ0ODA4._V1_.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20240616T193000
DTEND;TZID=UTC:20240616T210000
DTSTAMP:20260502T055820
CREATED:20240531T114449Z
LAST-MODIFIED:20240916T103342Z
UID:15491-1718566200-1718571600@dokukino.net
SUMMARY:Vilinski vrt
DESCRIPTION:U šumovitom predgrađu Budimpešte\, krije se koliba okružena ruševinama i otpadom. Otvorimo li klimava vrata\, pronaći ćemo dvoje društvenih otpadnika koji su u ovom neurednom\, ali čarobnom okruženju izgradili nesvakidašnju vezu. Mlađu devetnaestogodišnju Fanni\, obitelj je izbacila na ulicu\, jer nisu mogli prihvatiti njezin trans-identitet. Fanni je u potpunosti bila izgubljena dok nije upoznala šestesetogodišnjeg Lacija\, usamljenog beskućnika koji ju je prihvatio kakva jest. Već četiri godine žive pod istim krovom poput oca i kćeri. Fanni se – kao meta učestale vladine propagande i odbačena od mađarskog društva – boji izići iz ovog skrivenog vrta\, jedinog mjesta na svijetu gdje se osjeća sigurno. Iako su njihovi sukobi česti\, Laci je poput dobrog roditelja\, uvijek spreman pomoći\, bez obzira što nema apsolutno nikakvog iskustva s rodnom neodređenošću ili tinejdžerima uopće. \nBez obzira koliko su društvene okolnosti teške\, a Fanni i Laci specifični\, njihove su želje najčistije – ljudske. Zasnivanje obitelji\, pronalazak vlastitog identiteta i mjesta u društvu temeljni su porivi svih nas. Kroz ovu nekonvencionalnu priču\, pratimo osjetljive i ponekad groteskne izazove odrastanja\, ispunjene nadom\, humorom i emocijama. \nNakon prve projekcije u četvrtak 13. lipnja na razgovoru će nam se pridružiti redatelj Gergő Somogyvári i producentica Nóra Somogyvári\, uz moderiranje voditeljice Dokukina\, Dine Pokrajac. \nFestivali i nagrade: \nSARAJEVO FILM FESTIVAL 2023 – posebno priznanje žirija / VERZIO FILM FESTIVAL 2023 – najbolji film (’Hungarian competition’) / VERZIO FILM FESTIVAL 2023 – nagrada publike / TRIESTE FILM FESTIVAL 2024 / ZAGREBDOX 2024 \nRecenzije: \nPrekrasan i duboko dirljiv\, ovaj dokumentarac prikazuje nekoliko različitih strana ljudskog stanja s ciljem da pokaže suosjećanje ispod bešćutnosti koja je bila pokretački čimbenik u životima ovih fascinantnih pojedinaca. Matthew Joseph Jenner\, International Cinephile Society \nDelikatna priča o dvoje krhkih autsajdera koji su potpune suprotnosti\, a film nudi očaravajući pogled na dio mađarskog života koji se rijetko viđa na ekranu. Mark Adams\, Business Doc Europe
URL:https://dokukino.net/film/vilinski-vrt/2024-06-16/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/Vilinski-vrt_plakat.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20240618T190000
DTEND;TZID=UTC:20240618T203000
DTSTAMP:20260502T055820
CREATED:20240610T091027Z
LAST-MODIFIED:20240610T152424Z
UID:15590-1718737200-1718742600@dokukino.net
SUMMARY:Dodjela nagrada Dokumetar 2023.
DESCRIPTION:U organizaciji portala Dokumentarni.net u utorak\, 18. lipnja u 19 sati po peti će put biti dodijeljena Nagrada Dokumetar. Kao i dosad\, cilj nagrade je kroz valorizaciju godišnje produkcije hrvatskog dokumentarnog filma\, povećati vidljivost domaće dokumentaristike u medijima te u široj javnosti. \nNajbolji hrvatski dokumentarni film 2023. godine birao je četveročlani žiri članova redakcije portala Dokumentarni.net: Janko Heidl\, Iva Rosandić\, Ejla Kovačević i Hrvoje Krstičević. \nNa svečanoj ceremoniji bit će dodijeljena i nagrada Top of the Docs\, koju svojem najboljem domaćem dokumentarcu protekle godine dodjeljuje glavni urednik portala\, Hrvoje Krstičević. Istu je osvojio dokumentarni film Dezerteri (Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu\, 2022.) redatelja Damira Markovine. \nNakon kratke ceremonije bit će organizirane projekcije pobjedničkog filma i Dezertera\, a potom će moderatorica Iva Rosandić razgovarati s redateljem Damirom Markovinom\, producenticom Vanjom Jambrović te filmskom kritičarkom i voditeljicom Dokukina KIC\, Dinom Pokrajac.
URL:https://dokukino.net/film/dodjela-nagrada-dokumetar-2023/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/png:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/06/Nagrada-Dokumetar-2024.-logo.png
END:VEVENT
END:VCALENDAR