BEGIN:VCALENDAR VERSION:2.0 PRODID:-//Dokukino KIC - Kino sa stavom - ECPv6.8.1//NONSGML v1.0//EN CALSCALE:GREGORIAN METHOD:PUBLISH X-WR-CALNAME:Dokukino KIC - Kino sa stavom X-ORIGINAL-URL:https://dokukino.net X-WR-CALDESC:Events for Dokukino KIC - Kino sa stavom REFRESH-INTERVAL;VALUE=DURATION:PT1H X-Robots-Tag:noindex X-PUBLISHED-TTL:PT1H BEGIN:VTIMEZONE TZID:UTC BEGIN:STANDARD TZOFFSETFROM:+0000 TZOFFSETTO:+0000 TZNAME:UTC DTSTART:20240101T000000 END:STANDARD END:VTIMEZONE BEGIN:VEVENT DTSTART;TZID=UTC:20240518T183000 DTEND;TZID=UTC:20240518T200000 DTSTAMP:20260604T132143 CREATED:20240424T110445Z LAST-MODIFIED:20240424T110445Z UID:15249-1716057000-1716062400@dokukino.net SUMMARY:KineDok: Što da se radi? DESCRIPTION:Željko je šef sindikata Tvornice vagona Gredelj. Njegov zamjenik Mladen počinio je samoubojstvo nakon velikih javnih prosvjeda i sukoba unutar sindikata. Željko je rastrzan između krivnje koju osjeća zbog Mladenove smrti i očekivanja radnika da povedu štrajk koji bi trebao osujetiti vladine planove po nalogu EU da tvrtku pošalje u stečaj. Priča kojom se bavi ovaj film paradigmatična je priča Hrvatske\, ali i ostalih istočnoeuropskih tranzicijskih zemalja. Radnici koji su se odazvali prvim redovima nacionalnih kontrarevolucija\, a koji su se u većini slučajeva borili za te narode u ratu\, s povratkom mira postali su gubitnici tranzicije. Aktivni u razgradnji starog\, protagonisti ovog filma nisu uspjeli izgraditi novo društvo. Ovo je film o borcima i radnicima\, sanjarima i revolucionarima\, sindikalnim vođama i stečajnim upraviteljima\, film o nezaštićenom pravu na rad. \n“Moja osobna motivacija da kamerom pratim desetogodišnju borbu sindikata Tvornice vagona Gredelj leži u činjenici da jedan svijet rada nestaje pred nama.” Goran Dević \nNakon projekcije 3. svibnja održat će se razgovor s autorom filma Goranom Devićem i producentom Hrvojem Osvadićem. Razgovor moderira filmska kritičarka Višnja Pentić.\n \nFilm prikazujemo u suradnji s KineDokom\, alternativnom distribucijom europskih dokumentarnih filmova koja okuplja oko 200 netradicionalnih prikazivačkih mjesta u šest europskih zemalja. \nFestivali i nagrade: \nSARAJEVO FILM FESTIVAL 2023 / SLOBODNA ZONA BEOGRAD 2023 – posebno priznanje / VERZIO FILM FESTIVAL BUDAPEST 2023 / HUMAN RIGHT FILM FESTIVAL ZAGREB 2023 / PULA FILM FESTIVAL 2023. Filmovi u nastanku\, prva nagrada / COTTBUS FILM FESTIVAL 2023 / INTERNATIONAL LABOUR FILM FESTIVAL 2024 – ANKARA / ONE WORLD ROMANIA 2024 / ONE WORLD INT’L HUMAN RIGHTS DOCUMENTARY FILM FESTIVAL PRAGUE 2024 \nRecenzije: \n“Od prvih kadrova radničkog sastanka uspostavlja se dinamika prebacivanja s grupnih prizora na pojedinačne geste\, pri čemu je pozornost manje usmjerena na sadržaj izgovorenog\, a više na način.” Iva Rosandić\, Dokumentarni.net \n” Što da se radi? osebujna je nostalgična lamentacija svijetu kojeg odlazi i… više ga neće nikada biti. Problem je to kojega se danas i ne smatra nikakvim problemom.” Marijan Krivak\, Zona filma URL:https://dokukino.net/film/kinedok-sto-da-se-radi/2024-05-18/ LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5 CATEGORIES:Dugometražni ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/04/sto_da_se_radi_plakat.jpg END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;TZID=UTC:20240519T183000 DTEND;TZID=UTC:20240519T200000 DTSTAMP:20260604T132143 CREATED:20240424T110445Z LAST-MODIFIED:20240424T110445Z UID:15250-1716143400-1716148800@dokukino.net SUMMARY:KineDok: Što da se radi? DESCRIPTION:Željko je šef sindikata Tvornice vagona Gredelj. Njegov zamjenik Mladen počinio je samoubojstvo nakon velikih javnih prosvjeda i sukoba unutar sindikata. Željko je rastrzan između krivnje koju osjeća zbog Mladenove smrti i očekivanja radnika da povedu štrajk koji bi trebao osujetiti vladine planove po nalogu EU da tvrtku pošalje u stečaj. Priča kojom se bavi ovaj film paradigmatična je priča Hrvatske\, ali i ostalih istočnoeuropskih tranzicijskih zemalja. Radnici koji su se odazvali prvim redovima nacionalnih kontrarevolucija\, a koji su se u većini slučajeva borili za te narode u ratu\, s povratkom mira postali su gubitnici tranzicije. Aktivni u razgradnji starog\, protagonisti ovog filma nisu uspjeli izgraditi novo društvo. Ovo je film o borcima i radnicima\, sanjarima i revolucionarima\, sindikalnim vođama i stečajnim upraviteljima\, film o nezaštićenom pravu na rad. \n“Moja osobna motivacija da kamerom pratim desetogodišnju borbu sindikata Tvornice vagona Gredelj leži u činjenici da jedan svijet rada nestaje pred nama.” Goran Dević \nNakon projekcije 3. svibnja održat će se razgovor s autorom filma Goranom Devićem i producentom Hrvojem Osvadićem. Razgovor moderira filmska kritičarka Višnja Pentić.\n \nFilm prikazujemo u suradnji s KineDokom\, alternativnom distribucijom europskih dokumentarnih filmova koja okuplja oko 200 netradicionalnih prikazivačkih mjesta u šest europskih zemalja. \nFestivali i nagrade: \nSARAJEVO FILM FESTIVAL 2023 / SLOBODNA ZONA BEOGRAD 2023 – posebno priznanje / VERZIO FILM FESTIVAL BUDAPEST 2023 / HUMAN RIGHT FILM FESTIVAL ZAGREB 2023 / PULA FILM FESTIVAL 2023. Filmovi u nastanku\, prva nagrada / COTTBUS FILM FESTIVAL 2023 / INTERNATIONAL LABOUR FILM FESTIVAL 2024 – ANKARA / ONE WORLD ROMANIA 2024 / ONE WORLD INT’L HUMAN RIGHTS DOCUMENTARY FILM FESTIVAL PRAGUE 2024 \nRecenzije: \n“Od prvih kadrova radničkog sastanka uspostavlja se dinamika prebacivanja s grupnih prizora na pojedinačne geste\, pri čemu je pozornost manje usmjerena na sadržaj izgovorenog\, a više na način.” Iva Rosandić\, Dokumentarni.net \n” Što da se radi? osebujna je nostalgična lamentacija svijetu kojeg odlazi i… više ga neće nikada biti. Problem je to kojega se danas i ne smatra nikakvim problemom.” Marijan Krivak\, Zona filma URL:https://dokukino.net/film/kinedok-sto-da-se-radi/2024-05-19/ LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5 CATEGORIES:Dugometražni ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/04/sto_da_se_radi_plakat.jpg END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;TZID=UTC:20240521T183000 DTEND;TZID=UTC:20240521T200000 DTSTAMP:20260604T132143 CREATED:20240514T221153Z LAST-MODIFIED:20241121T120137Z UID:15355-1716316200-1716321600@dokukino.net SUMMARY:17. SFF: Zbogom\, Tiberijado DESCRIPTION:Napustivši svoje selo kako bi slijedila svoj san da postane glumica\, Hiam Abbass (serija Nasljeđe) je za sobom ostavila majku\, baku i sedam sestara. Trideset godina kasnije\, njezina kći i redateljica Lina vraća se s njom na putovanje kroz nestala mjesta rasuta po sjećanjima četiriju generacija odvažnih Palestinki. Ovaj poetičan i intiman film nadilazi granice njihove obiteljske kuće\, kako bi ispitao tugu\, identitet i energiju koja nas tjera da pronađemo sebe. Nježan je to no otporan film o ženama i mjestima koja su ih stvorila\, koji se kreće kroz tjeskobu i čežnju\, do oprosta i pomirenja. Bez mržnje\, ali ne i bez tinjajućeg bijesa\, film problematizira apatridski život i konfrontira se s raskidom i traumom egzila. Jer kako pronaći svoje mjesto – u svakom smislu – kada si protjeran iz svoje domovine\, iz svoje obitelji? Redateljica filigranski isprepliće vlastite obiteljske priče koje su se prenosile kroz četiri generacije\, stavljajući u prvi plan iscjeliteljsku moć pripovijedanja\, dok u njenoj pozadini odzvanja tragična povijest Palestine. \nNagrade i festivali: \nVenice Film Festival – Giornate degli Autori (2023) – svjetska premijera; Toronto Film Festival (2023); BFI London Film Festival (2023) – nagrada Grierson za najbolji dokumentarac; Cinemed (2023) – nagrada Ulysse Decipro; FIFAM (2023) – nagrada publike; Marrakech Film Festival (2023) – najbolji film; Festival de cinéma En Ville! (2024) – najbolji film; Antenna Documentary Film Festival (2024) – najbolji dokumentarac\, nagrada publike; Dublin International Film Festival (2024) – najbolji dokumentarac\, ICCL Human Rights Award \n  \n  \nLina Soualem je francusko-palestinsko-alžirska redateljica i glumica. Nakon studija povijesti i političkih znanosti na Sveučilištu La Sorbonne\, Lina je radila kao selektorica za Međunarodni filmski festival o ljudskim pravima u Buenos Airesu. Njen debitantski dugometražni dokumentarac Their Algeria (2020) premijerno je prikazan na Visions du Réelu te je osvojio više od desetak nagrada. Lina je glumila u tri igrana filma u režiji Hafsije Herzi\, Hiama Abassa i Rayhane. Njezin drugi dugometražni dokumentarni film Zbogom\, Tiberijado (2023) premijerno je prikazan u Veneciji\, a potom na nizu prestižnih festivala osvojivši 13 nagrada. Film je izabran da predstavlja Palestinu na Oscarima 2024. i nominiran u kategoriji najboljeg dokumentarca na Film Independent Spirit Awards 2024. URL:https://dokukino.net/film/17-sff-zbogom-tiberijado/2024-05-21/ LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5 CATEGORIES:Dugometražni ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/POSTER-120x160-BBT-ENG_HD_WEB_FINAL.jpg END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;TZID=UTC:20240521T200000 DTEND;TZID=UTC:20240521T203000 DTSTAMP:20260604T132143 CREATED:20240514T221556Z LAST-MODIFIED:20240528T175118Z UID:15358-1716321600-1716323400@dokukino.net SUMMARY:17. SFF: Incident DESCRIPTION:„Eminentni pjesnik izgubljenih filmova“ Bill Morrison koristi snimke policijskih tjelesnih i drugih nadzornih kamera kako bi rekonstruirao čikašku policijsku pucnjavu iz 2018. u kojoj je Harith Augustus\, 37-godišnji afroamerički brijač\, bespotrebno zaustavljen zbog nošenja pištolja za koji je imao dozvolu da ga posjeduje\, te potom besmisleno ubijen u metežu koji je uslijedio. Film prikazuje pucnjavu te ono što je prethodilo i uslijedilo neposredno nakon „incidenta“ kroz niz kvadranata podijeljenog zaslona koji predstavljaju kontinuirani\, simultani\, sinkronizirani prikaz ubojstva u 30 minuta stvarnog vremena. Jedna od temeljnih grešaka na kojima je Amerika izgrađena ponovno se razotkriva: nemogućnost pomirenja prava na nošenje oružja sa strahom od drugih koji imaju ta ista prava. Isti se paradoks također može primijeniti na policijsku kameru – ako vas ne štiti\, potencijalno je štetan svjedok u tuđim rukama. Morrison podsjeća na središnju premisu Rašomona Akire Kurosawe (1951) kako se jedan događaj može tumačiti na više načina\, ovisno o tome tko priča. Rašomonovsku logiku Morrison primjenjuje na modernu kriminalističku priču oslonjenu na nadzorne snimke koje nastoje pronaći objektivnu istinu\, ali su još uvijek vezane za naraciju onoga tko dotične snimke prezentira i interpretira. Morrisonova dekonstrukcija i rekonstrukcija uznemirujućeg događaja jedan je od najboljih filmskih prikaza policijskog nasilja i sistemskog rasizma u američkoj policiji i pravosuđu. \nNagrade i festivali: \nClermont-Ferrand International Short Film Festival (2024) – najbolji dokumentarac; International Documentary Association (2023) – najbolji kratki dokumentarac; Unarchive Found Footage Festival (2023) – najbolji kratki film; Visions du Réel (2023); Sheffield DocFest (2023)\, IDFA (2023); IndieLisboa (2023); Documenta Madrid (2023) URL:https://dokukino.net/film/17-sff-incident/ LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5 CATEGORIES:Kratkometražni ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/INCIDENT-POSTER-10-06-23-B.jpg END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;TZID=UTC:20240521T200000 DTEND;TZID=UTC:20240521T213000 DTSTAMP:20260604T132143 CREATED:20240514T221938Z LAST-MODIFIED:20240528T175220Z UID:15361-1716321600-1716327000@dokukino.net SUMMARY:17. SFF: Jednom unutar vremena DESCRIPTION:Proslavljeni redatelj Godfrey Reggio vraća se nakon deset godina s novim eksperimentalnim filmom koji se razlikuje od bilo čega što je snimio u svojoj odvažnoj polustoljetnoj karijeri. Bardska bajka o kraju jednog svijeta i početku novog\, apokaliptična komedija koju odlikuju raskošna fotografija\, nezaboravni vidici te zarazna nevinost i nada novih generacija. Reggiov dugogodišnji suradnik Philip Glass ponovno je skladao orkestralnu partituru za njegov posljednji film bez riječi\, ovoga puta uz dodatni vokal iransko-američke skladateljice i performativne umjetnice Sussan Deyhim\, a film je korežirao veteranski montažer i redatelj Jon Kane. Fascinantna vizualna simfonija sagledava različite aspekte odnosa između ljudi\, prirode i tehnologije koja je postala sveprisutna kao zrak koji udišemo. No nema smisla brinuti kada se katastrofa već dogodila. Ovo je film za djecu i sve one koji se tako osjećaju – ukratko za sve koji su spremni nadati se i dovoljni hrabri da stvore vlastiti svijet na ruševinama onog starog. \n  \nGodfrey Reggio je američki redatelj eksperimentalnih dokumentarnih filmova. Poznat je po svojoj filmografiji bez riječi\, posebice trilogiji Koyaanisqatsi: Život izvan ravnoteže; Powaqqatsi: Život u preobrazbi; i Naqoyqatsi: Život kao rat. 2014. dobio je priznanje Muzeja za umjetnost i dizajn u New Yorku s retrospektivom cijele karijere pod nazivom Život s tehnologijom: Kino Godfreya Reggija. Većinu njegovih kinematografskih zapisa\, rukopisa\, radova\, fotografija\, filmskih rolni\, tijekom četrdeset godina\, kupili su Knjižnica Houghton i Filmski arhiv Harvarda. URL:https://dokukino.net/film/17-sff-jednom-unutar-vremena/ LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5 CATEGORIES:Dugometražni ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/OWAT_poster_web.jpg END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;TZID=UTC:20240522T180000 DTEND;TZID=UTC:20240522T190000 DTSTAMP:20260604T132143 CREATED:20240507T234501Z LAST-MODIFIED:20240507T234501Z UID:15268-1716400800-1716404400@dokukino.net SUMMARY:Masterclass: Mohanad Yaqubi DESCRIPTION:Subversive Film: Arhivističke prakse otpora \nU srijedu 22. 5. u 18 sati u Dokukinu KIC u suorganizaciji Restarta i Subversive Festivala redatelj i producent Mohanad Yaqubi održat će masterclass pod naslovom Arhivističke prakse otpora. Yaqubi je član kustoskog kolektiva Subversive Film\, baziranog između Brisela i Ramallaha\, koji istražuje militantne filmske prakse. \nOsnovan 2011. i baziran između Palestine\, Brisela i drugih drugdje\, Subversive Film je filmski istraživačko-producentski kolektiv koji nastoji baciti novo svjetlo na historijska djela vezana uz Palestinu i šire\, osigurati podršku za očuvanje filmske baštine i istražiti arhivističke prakse otpora. \nPromišljajući filmove kao historijska mjesta koja otkopavamo\, kolektiv preispituje metode i alate koji se pritom koriste kako bi re-imaginirali povijesti solidarnosti\, rasvjetljujući proces djelovanja unutar arhiva kao mjesta učenja\, kao i mjesta za građenje fabula i konstruiranje priča pomoću zvuka\, slika i teksta. \nOvo predavanje pokušaj je reflektiranja na dugotrajne i aktualne projekte kolektiva koji istražuju područje filmske povijesti i uključuju digitalna reizdanja zanemarenih filmova\, kuriranje raritetnih filmskih ciklusa\, prevođenje i izradu titlova za ponovno otkrivene filmove\, proizvodnju publikacija i osmišljavanje drugih formi intervencija. \nMohanad Yaqubi rođen je u Kuvajtu 1981. od palestinskog oca i sirijske majke. Odrastao je uz sjećanje na razaranje njegova rodnog grada Al-Majdal\, koji su cionističke vojne postrojbe etnički očistile 1948. godine\, prisilivši njegovu obitelj da nađe utočište u UNRWA logoru za izbjeglice u Gazi. Yaqubi je filmski redatelj\, producent i jedan od osnivača Idioms Film\, produkcijske kuće za umjetničke filmove koja je od 2004. bazirana u Ramallahu. Yaqubi je također član kustoskog kolektiva Subversive Film koji istražuje i ponovno distribuira militantne filmove iz Palestine i šire. Od 2017. zaposlen je kao stalni istraživač pri KASK School of the Arts u Gentu. \nNakon masterclassa\, u srijedu i četvrtak\, 22. i 23. 5. u Dokukinu KIC prikazujemo dva filma Mohanada Yaqubija i kolektiva Subversive Film – Izvan kadra (Revolucija do pobjede) i R21: Obnavljanje solidarnosti. \nUlaz na masterclass i projekcije je besplatan. URL:https://dokukino.net/film/masterclass-mohanad-yaqubi/ LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5 CATEGORIES:Događaj ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/OFF-FRAME-Director-Portrait-e1715125490243.jpg END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;TZID=UTC:20240522T193000 DTEND;TZID=UTC:20240522T210000 DTSTAMP:20260604T132143 CREATED:20240507T235115Z LAST-MODIFIED:20240508T182145Z UID:15274-1716406200-1716411600@dokukino.net SUMMARY:17. SFF: R21 ili Obnavljanje solidarnosti DESCRIPTION:R21: Obnavljanje solidarnosti je film o stvaranju filma\, kao i film o filmovima\, on nastaje na sjecištu dokumentaristike\, fikcije i arhivistike. Film br. 21 nastaje od zbirke koju čini 20 filmova kako bi odaslao poruku solidarnosti. Riječ je o činu pružanja ruke i postavljanja pitanja. Pri gledanju filmaš i publika zajedno bivaju zapleteni u spekulacije\, nade i politiku jednog doba kada su filmovi projicirali ne samo palestinsku borbu već i politiku jednog pokreta solidarnosti s Palestinom. \nReel 21 je produžetak i refleksija na zbirku od 20 filmova snimljenih na 16mm filmskoj traci\, koju je u Tokiju sačuvao japanski pokret solidarnosti s palestinskim narodom. Nikad dostavljeno pismo solidarnosti koje je napisao japanski aktivist izgubilo se na putu do palestinskog filmaša. Fragmenti pisma raštrkani su kroz kolekciju i kompilirani u zamišljenu strukturu koja se otkriva tijekom trajanja filma. \nR21: Obnavljanje solidarnosti djeluje kao katalog\, film kao vremenska kapsula\, film kao arhiv. Teme koje Film br. 21 obrađuje otkrivaju se u obliku montiranog eseja. Sam čin restauracije ovih filmova izvlači na vidjelo pobude\, težnje i nestanak jedne generacije i njenih borbi\, ne samo u Japanu\, nego diljem svijeta. \nRiječ arhiv obično se referira na zgradu koja čuva dokumente i prema Achilleu Mbembeu\, status i moć dotičnog „arhiva“ proizlaze iz poistovjećivanja zgrade i dokumentacije. U slučaju Palestine\, ne postoji arhiv kao zgrada\, jer je naša zemlja pod okupacijom a dokumenti palestinskog naroda raštrkani su diljem svijeta. Stoga kada kažemo da je ovaj film arhiv time želimo reći da njegova narativna struktura nastoji biti „zgrada“ koja čuva kolekciju filmova\, dokumenata. \nOvaj je film hommage japanskoj grupi solidarnosti koja je skupljala i prikazivala ove filmove diljem Japana – na predavanjima\, političkim skupovima\, putujućim kinima i komunalnim centrima. Film je također pismo zahvale\, od palestinskih filmaša svojim japanskim pandanima\, jer su čuvali ove filmove na sigurnom i prenosili priču o borbi jednog naroda koja je otisnuta ne samo na celuloidu nego i na savjesti jedne generacije. \nMohanad Yaqubi \nZa više informacija o zbirci posjetite: www.tokyoreels.com. \nNagrade i festivali: \nTokyo Reels Film Festival\, documenta 15 (2022); IDFA (2022) – svjetska premijera; Jerusalem IFF (2022) – nagrada Olive D’or; True/False Film Festival (2023); Melbourne IFF (2023)\, Jakarta IFF (2023); Contour Biennale (2023)\, Archivio Aperto Festival Bologna (2023); Safar Film Festival (2023); AFLAM Festival; Palestine Cinema Days Ramallah (2023); Marrakech Film Festival (2023) \nMohanad Yaqubi rođen je u Kuvajtu 1981. od palestinskog oca i sirijske majke. Odrastao je uz sjećanje na razaranje njegova rodnog grada Al-Majdal\, koji su cionističke vojne postrojbe etnički očistile 1948. godine\, prisilivši njegovu obitelj da nađe utočište u UNRWA logoru za izbjeglice u Gazi. Yaqubi je filmski redatelj\, producent i jedan od osnivača Idioms Film\, produkcijske kuće za umjetničke filmove koja je od 2004. bazirana u Ramallahu. Yaqubi je također član kustoskog kolektiva Subversive Film koji istražuje i ponovno distribuira militantne filmove iz Palestine i šire. Od 2017. zaposlen je kao stalni istraživač pri KASK School of the Arts u Gentu. URL:https://dokukino.net/film/17-sff-r21-ili-obnavljanje-solidarnosti/ LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5 CATEGORIES:Dugometražni ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/Copy-of-posterA_R21_50x70_small.jpg END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;TZID=UTC:20240523T183000 DTEND;TZID=UTC:20240523T200000 DTSTAMP:20260604T132143 CREATED:20240514T222351Z LAST-MODIFIED:20240528T175313Z UID:15369-1716489000-1716494400@dokukino.net SUMMARY:17. SFF: Bilješke iz eremocena DESCRIPTION:Audiovizualna razglednica i znanstveno-fantastični dnevnik sniman iz perspektive redateljičina virtualnog alter ega iz doba usamljenosti\, budućnosti u kojoj su digitalne tehnologije i AI potpuno poharale svijet uz devastaciju okoliša\, nepovratno narušavanje bioraznolikosti i prevlast tehnosfere nad biosferom. Smješten u budućnost koja (još) ne postoji eksperimentalni dokumentarac Bilješke iz eremocena propituje idealizirani tehno-optimistički model koji je pred nama. Sa znatiželjnog\, razigranog i kritičkog stajališta redateljica Viera Čákanyová istražuje potencijal blockchain tehnologije i umjetne inteligencije u suočavanju sa složenim globalnim problemima koje mi ljudi stvaramo – klimatskim promjenama i krizom predstavničke demokracije. Kombinirajući dnevničke filmske snimke (snimljene na super osmici i šesnaestici)\, rasterske grafike i pikselizirane slike nastale pomoću 3D skenera Čákanyová poetično i snažno naglašava inherentnu napetost između analogne i digitalne budućnosti čovječanstva. Kako pjeva Nick Cave – koga je briga što donosi budućnost? Eremocen je ionako vječna sadašnjost. \nFestivali i nagrade:\n \nBerlinale (2023) – svjetska premijera; Dokufest (2023); Sun in a Net Awards (2023) – nominacija za najbolji dokumentarni film \n  \nViera Čákanyová rođena je 1980 u Bratislavi. Studirala je pisanje scenarija na Akademiji izvedbenih umjetnosti u Bratislavi (VŠMU) i stekla diplomu iz dokumentarnog filma na Filmskoj i TV školi Akademije izvedbenih umjetnosti u Pragu (FAMU). Osim snimanja vlastitih filmova\, također radi kao konzultantica za scenarije i montažerka za nezavisne filmske produkcije. Autorica je intuitivne trilogije koju tvore FREM (2019)\, Bijelo na bijelom (2020) i Bilješke iz eremocena (2023) a filmove povezuju sljedeće teme: umjetna inteligencija\, distopijska budućnost čovječanstva\, sukob analognog i digitalnog\, prirode i civilizacije te klimatske promjene. URL:https://dokukino.net/film/17-sff-biljeske-iz-eremocena/ LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5 CATEGORIES:Dugometražni ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/digital_poster_300dpi_1.jpg END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;TZID=UTC:20240523T200000 DTEND;TZID=UTC:20240523T210000 DTSTAMP:20260604T132143 CREATED:20240507T235620Z LAST-MODIFIED:20240507T235620Z UID:15284-1716494400-1716498000@dokukino.net SUMMARY:17. SFF: Izvan kadra: Revolucija do pobjede DESCRIPTION:„Za narod koji trpi nevidljivost\, kamera će biti njihovo oružje.“ \nElias Sanbar \nU doba kojim dominira pokretna slika zamislite da nikad niste imali mogućnost vidjeti na filmu mjesto iz kojeg dolazite? Palestinski filmski arhiv sadržavao je više od stotinu filmova koji su prikazivali svakodnevno preživljavanje i borbu palestinskog naroda\, a uništen je 1982. godine tijekom izraelske opsade Beiruta. Izvan kadra: Revolucija do pobjede meditacija je o borbi palestinskog naroda za proizvede sliku i samo-reprezentaciju prema svojim vlastitim uvjetima. S tim ciljem tijekom revolucionarnog perioda 1960-ih i 1970-ih unutar PLO-a djelovala je Palestinska filmska jedinica. Ponovno otkrivajući filmove koji su pohranjeni i zaboravljeni u arhivima diljem svijeta nakon dugogodišnje potrage i dosad neviđenog pristupa\, film počinje od prikaza moderne Palestine u popularnoj kulturi te iscrtava borbu militantnih i revolucionarnih filmaša kako bi ponovno prisvojili pravo na prikazivanje i naraciju vlastitih sudbina. Obnavljajući zaboravljeno sjećanje na borbu Izvan kadra: Revolucija do pobjede oživljava ono što se nalazi unutar kadra\, ali i poziva na kritičku refleksiju ispitivanjem onog što je ostalo izvan kadra. \nIzvan kadra: Revolucija do pobjede mapira fragmente jedne revolucije\, ispreplićući slike jednog sna o slobodi. Filmski negativi spojeni su u košmarni vremenski slijed\, hvatajući ono što je ispred kamere i istovremeno upućujući na ono što nedostaje u kadru. Film iznosi priču o narodu u potrazi za vlastitom slikom i pritom stavlja prošlost – kao i sadašnjost – u svojem svakodnevnom užasu – u fokus. \nParalelno s pokretom Treći film 1960-ih u sklopu PLO-a osnovana je Palestinska filmska jedinica (koja je u međuvremenu evoluirala u Palestinski filmski institut). Tijekom Palestinske revolucije u periodu od 1968. do 1982. surađivali su s filmašima\, glumcima i aktivistima iz Sirije\, Libanona\, Italije\, Francuske\, Njemačke\, UK\, Argentine i drugih zemalja te ostvarili partnerstva s institucijama u Berlinu\, Moskvi\, Bagdadu i Havani. No usprkos vrlo plodnoj proizvodnji jako malo djela proizašlih iz ovog pokreta je preživjelo. \nZa vanjski svijet ovi militantni filmovi predstavljaju model narodnooslobodilačke borbe\, objašnjavajući protiv koga su se borili i zašto. No za Palestince ovi filmovi označavaju transformaciju njihovih identiteta: od izbjeglica do boraca za slobodu. Ovaj izniman prvijenac Mohanada Yaqubija esejistička je bitka – situirana između sna i stvarnosti\, fikcije i propagande – za reprezentaciju naroda koji se više od stotinu godina opire svojoj opresiji (koju je Amnesty International proglasio apartheidom). Kako kamera bilježi povijest\, Izvan kadra: Revolucija do pobjede povezuje granice prošlosti s granicama sadašnjosti\, od rijeke do mora. \nNagrade i festivali: \nTIFF (2016) – svjetska premijera; Berlinale Forum Expanded (2017); Cinema du Reel (2017); New Horizons IFF (2017); Dubai IFF (2016); Yamagata International Documentary Film Festival (2017); Viennale (2017); Museum of the Moving Image (2017); 12a Mostra Mundo Árabe de Cinema (2017) \nMohanad Yaqubi rođen je u Kuvajtu 1981. od palestinskog oca i sirijske majke. Odrastao je uz sjećanje na razaranje njegova rodnog grada Al-Majdal\, koji su cionističke vojne postrojbe etnički očistile 1948. godine\, prisilivši njegovu obitelj da nađe utočište u UNRWA logoru za izbjeglice u Gazi. Yaqubi je filmski redatelj\, producent i jedan od osnivača Idioms Film\, produkcijske kuće za umjetničke filmove koja je od 2004. bazirana u Ramallahu. Yaqubi je također član kustoskog kolektiva Subversive Film koji istražuje i ponovno distribuira militantne filmove iz Palestine i šire. Od 2017. zaposlen je kao stalni istraživač pri KASK School of the Arts u Gentu. URL:https://dokukino.net/film/17-sff-izvan-kadra-revolucija-do-pobjede/ LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5 CATEGORIES:Dugometražni ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/OFF-FRAME-Poster.jpg END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;TZID=UTC:20240524T183000 DTEND;TZID=UTC:20240524T200000 DTSTAMP:20260604T132143 CREATED:20240514T223407Z LAST-MODIFIED:20240528T175344Z UID:15381-1716575400-1716580800@dokukino.net SUMMARY:17. SFF: Zlatni život DESCRIPTION:Tinejdžer Rasmané i njegovi vršnjaci svakodnevno rade od jutra do mraka u rudnicima zlata u Burkini Faso. Bez sigurnosne odjeće i pod najnesigurnijim uvjetima\, rade 100 metara pod zemljom do iznemoglosti\, naoružani samo pijucima kako bi došli do toliko željenog zlata. To što su maloljetnici nikog nije briga (procjenjuje se da ih u Burkini Faso oko 300 000 rudari). Oni su jednostavno prepušteni sami sebi\, u potpunosti se oslanjajući na sebe da će izvući zlato ako žele biti plaćeni za svoj rad. Dobivamo detaljan dojam o tome kako rudnici funkcioniraju\, na svakodnevnoj bazi i o stalnim rizicima koji su uključeni. Kamera nikada ne djeluje voajeristički niti pokušava izazvati sažaljenje – uglavnom ostaje s Rasmanéom i pokušava uhvatiti njegove emocije dok se bavi svojim poslom i komunicira s raznim nadređenima na licu mjesta. U rijetkim trenucima dokolice vidimo njega i njegove kolege kako zajedno kuhaju\, jedu i razgovaraju o svojim težnjama\, iskustvima odrastanja i obitelji. Redatelj stvara prisan i egalitaran odnos s onima oko sebe; pun povjerenja i uzajamnog poštovanja; pred kraj filma saznajemo i zašto. \nFestivali i nagrade:\n \nBerlinale Forum (2023) – svjetska premijera; Dokufest (2023) – Human Rights Award; Docs Ireland (2023) – najbolji opservacijski dokumentarac; FICMEC (2023) – posebno priznanje\, nagrada publike; Movies That Matter (2023); Verzio International Human Rights Documentary Film Festival (2024) – najbolji film \n  \nBoubacar Sangaré je redatelj iz Burkine Faso. Režirao je 4 kratka filma i korežirao televizijski dokumentarni film. Zlatni život njegov je prvi dugometražni dokumentarac. Trenutno razvija nekoliko drugih projekata: uključujući dokumentarni film ceste Djéliya\, Memory of Manding (odabran za La Fabrique des Cinémas du Monde\, na Filmskom festivalu u Cannesu 2022) i dva dugometražna igrana filma: Le nom qu’on te donne i Les dieux délinquants. URL:https://dokukino.net/film/17-sff-zlatni-zivot/ LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5 CATEGORIES:Dugometražni ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/OR-DE-VIE-WEB_vignette_600px-EN.jpg END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;TZID=UTC:20240524T200000 DTEND;TZID=UTC:20240524T213000 DTSTAMP:20260604T132143 CREATED:20240514T223830Z LAST-MODIFIED:20240528T175428Z UID:15386-1716580800-1716586200@dokukino.net SUMMARY:17. SFF: Socijalistički realizam DESCRIPTION:Filmski feljton\, glazbena komedija\, društvena satira začinjena izrazito mračnim humorom… Ruiz je svoj nedovršeni film Socijalistički realizam opisao kao „političku sapunicu“ o prijateljstvu između sitnoburžujskog stranačkog dužnosnika i probisvijeta iz radničke klase. Prema Rúizu\, čileanska stvarnost ne postoji ni u jednoj drugoj formi\, osim kao telenovela. Njezina je komika u isti mah nadrealna\, apsurdna i okrutna\, uvlačeći gledatelja u misteriozni borhesovski labirint. Planiran kao provokacija i ironični komentar na debatnu kulturu i imidž koalicije Unidad Popular koja je 1970. dovela Salvadorea Allendea na vlast\, film je svakako bio zamišljen kao agitacijski doprinos raspravi “Kako revolucija ulazi u temu?.” No u fazi montaže (složen je grubi šnit od četiri sata) projekt je postao žrtva zlosretnih povijesnih okolnosti – Allende biva ubijen\, izbija puč i otpočinje tužni period Pinochetove diktature. Ruiz je kao i mnogi čileanski aktivisti\, umjetnici\, intelektualci prisiljen napustiti zemlju. Njegova udovica\, česta suradnica i nagrađivana redateljica Valeria Sarmiento pronašla je 2016. suprugov materijal i uzela ga u svoje vješte ruke\, a pred nama je nakon prethodnika Lutajuća sapunica (1990/2017) i Tango udovca i iskrivljenog zrcala (1967/2020) njezino treće (ponovno) otkriće. \nFestivali: \nSan Sebastian International Film Festival (2023) – svjetska premijera \n  \n\nRaul Rúiz (1941\, Puerto Montt – 2011\, Pariz). Nakon što je u Čileu izvršen državni udar\, 1973. godine seli u Pariz. Njegov igranofilmski debi Tres tristes tigres (Tri tužna tigra\, 1968) prometnuo ga je u ključnu figuru latinoameričkog političkog filma. Ni u pariškom egzilu nije mirovao (La vocation suspendue\, L’Hypothèse du tableau volé\, La ville des pirates\, Le temps retrouvé\, Comédie de l’innocence). \nValeria Sarmiento rođena je 1948. godine u Valparaísu. Studirala je filozofiju i film na Čileanskom sveučilištu. Redovito je surađivala sa svojim mužem Raulom Rúizom. Njezini samostalni projekti uključuju filmove poput Notre mariage (1984)\, Amelia Lópes O’Neill (1990)\, Secretos (2008) i Linhas de Wellington (2012). URL:https://dokukino.net/film/17-sff-socijalisticki-realizam/ LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5 CATEGORIES:Dugometražni ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/Realismo-Poster-20230816-20.25-SPA-ChR.jpeg END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;TZID=UTC:20240525T190000 DTEND;TZID=UTC:20240525T203000 DTSTAMP:20260604T132143 CREATED:20240515T080353Z LAST-MODIFIED:20240528T175509Z UID:15392-1716663600-1716669000@dokukino.net SUMMARY:17. SFF: TrećIII DESCRIPTION:U selu izvan Bejruta\, usred starog željeza\, kokoši i koza\, tihi Fouad vodi automehaničarsku garažu. Njegova je pojava pomalo distancirana ali umirujuća. Svoje mušterije\, i stare i mlade\, poziva da sjednu i popiju kavu dok čekaju da im se popravi vozila. U tim spokojnim trenucima\, garaža postaje utočište omogućavajući im da izraze svoje nezadovoljstvo usred ekonomskog kolapsa koji ih okružuje. Nema poslova. Neprospavane noći. Teret školarine. Nitko nije siguran. Dok se tama približava\, Fouad mora krenuti na simbolično\, transcendentno putovanje kroz vlastitu psihu: potragu za drugom stranom. U svom trećem dugometražnom filmu\, posljednjem segmentu hibridne trilogije koja uključuje Only The Winds (2020) i Hobotnicu (pobjednik IDFA-e\, 2021)\, Kassem poduzima poetsko\, osjetilno istraživanje teksture i koncepta postojanja\, levitirajući unutar granica kolektivnog očaja. Snimajući u sugestivnoj crno-bijeloj tehnici\, Kassem koristi naturalizam kako bi uhvatio rijetke trenutke predaha stvarajući duboko lirski simbol razorenog Libanona. Njegov protagonist Fouad Mahouly upečatljiva je prisutnost\, istovremeno iscrpljen i magnetičan\, delikatno prenoseći unutarnju transformaciju bića. \nFestivali i nagrade:\n \nRotterdam International Film Festival (2023) – svjetska premijera; Beldocs (2023) – najbolji film; MDOC (2023) \n  \nKarim Kassem rođen je i odrastao u Bejrutu. Radi u Libanonu i Sjedinjenim Državama na filmovima\, glazbenim spotovima i reklamama. Kassemovo umjetničko istraživanje počelo je s glazbom. Bavio se techno glazbom četiri godine\, a zatim je u njemu zanimanje za fotografiju pobudio sveučilišni profesor koji ga je pozvao na putovanje u Indoneziju. Od preseljenja u New York 2012. godine snimio je niz filmova te dovršio svoj dugometražni prvijenac Only the Winds\, koji je ušao u konkurenciju 50. Međunarodnog filmskog festivala u Rotterdamu i Visions du Réel 2021. u Švicarskoj. Nedavno je u Bejrutu preživio stravičnu eksploziju koja je uništila gotovo cijeli grad\, sletjevši dan ranije. Tom događaju posvećen je njegov drugi dugometražni film  Hobotnica koji je osvojio nagradu za najbolji film na IDFA-i 2021\, a potporu su mu dali i Filmski institut u Dohi i Filmski fond Red Sea. URL:https://dokukino.net/film/17-sff-treciii/ LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5 CATEGORIES:Dugometražni ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/Poster-Third-Small.jpg END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;TZID=UTC:20240526T180000 DTEND;TZID=UTC:20240526T200000 DTSTAMP:20260604T132143 CREATED:20240515T080739Z LAST-MODIFIED:20240603T100136Z UID:15397-1716746400-1716753600@dokukino.net SUMMARY:Zemlja za nas DESCRIPTION:Na sredini otoka Brača skupina žena živi u nekonvencionalnoj zajednici. Ne vjeruju u privatno vlasništvo ni u hijerarhiju\, zajednicom upravljaju direktnom demokracijom\, i bave se poljoprivredom na ekološki način. Svaka od članica komune pobjegla je iz nekog prošlog života i zajedno pokušavaju izgraditi svoju malu samoodrživu oazu. No kad se postavi pitanje upisa vlasništva u zemljišne knjige\, sam opstanak zajednice dolazi u pitanje. Ova zanimljiva\, neturistička priča s Brača razbija predrasude o “ezoteričnim hipi komunama” te pokazuje sav rad i teškoće kroz koje treba proći da bi se moglo živjeti u jednoj takvoj zajednici. Pritom nas poziva da po uzoru na protagonistice zajedno imaginiramo drukčije mogućnosti zajedničkog života\, načine konstruiranja prostora i vremena\, distribucije novca i rada. \n„Uvijek su me intrigirale žene koje su na neki način marginalizirane\, klasno deprivilegirane\, one koje se svakodnevno nevidljivo bore i rade\, koje su aktivne po različitim pitanjima i koje se bore za svoje ideje. Mislim da se u njima krije snaga i subverzivnost društva.“ \nKarla Crnčević \n*Nakon premijerne projekcije 26. svibnja održat će se razgovor s redateljicom Karlom Crnčević i članicama inicijative Zemlja za nas koji će moderirati Andreja Gregorina. \nFestivali: \nSUBVERSIVE FILM FESTIVAL 2024 – svjetska premijera \nRecenzije: \n“U skladu s pretpostavljenim razlozima koji su ih ponukali da svoje živote skrenu u ovomu smjeru\, filmaši (i redateljica Karla Crnčević je\, koliko shvaćamo\, pripadnica šire zajednice Zemlje za nas) i protagonistice pošteno su se i odvažno klonili pošasti samopromidžbe i ispraznog bojenja ružičastim te predstavili sebe i svoj put realnom dioptrijom\, čime vrijednosti njihovih nastojanja i dosega nisu nimalo umanjene ni omalovažene.” Janko Heidl\, Dokumentarni.net \nKarla Crnčević je dramaturginja i filmske radnica. Njeni filmovi i video radovi izlagani su\, i nagrađivani u domaćem i međunarodnom kontekstu (FidMarseille\, Zinebi\, Dokufest…). Članica je Centra za dramsku umjetnost te jedna je od osnivačica i organizatorica inicijative Unseen koji se bavi prikazivačkim i kulturnim politikama\, te revitalizacijom kino prostora. Trenutno istražuje audiovizualne arhive vezane uz AFŽ. URL:https://dokukino.net/film/17-sff-zemlja-za-nas-uz-razgovor/2024-05-26/ LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5 CATEGORIES:Dugometražni ATTACH;FMTTYPE=image/png:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/posterRGB-1.png END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;TZID=UTC:20240526T200000 DTEND;TZID=UTC:20240526T211500 DTSTAMP:20260604T132143 CREATED:20240515T081100Z LAST-MODIFIED:20240528T175721Z UID:15404-1716753600-1716758100@dokukino.net SUMMARY:17. SFF: Preobrazba Édouarda Louisa DESCRIPTION:Édouard Louis potječe iz siromašne obitelji na sjeverozapadu Francuske. No\, manje od desetljeće nakon objavljivanja svog debitantskog romana Raskrstimo s Eddyjem\, postao je jedna od vodećih figura francuske književne scene. Transformacija dječaka proleterskog porijekla u privilegiranog pariškog intelektualca s visokim kulturnim kapitalom jedna je od središnjih crta ovog biografskog dokumentarca. Louis ogoljuje svoju intimu i vodi nas na mjesta koja smo već upoznali u njegovoj autobiografskoj prozi koja razotkriva klasno i seksualno nasilje i maestralno spaja privatno i političko. Upoznaje nas s krajolikom svoje mladosti i činom pisanja koji je za njega prije svega način prelaženja granica. \n„U vrijeme rasprave o rodu\, identitetu\, pripadnosti i granicama\, ovaj film nastoji to pitanje prikazati na drugačiji način. Nastoji nadići strogu suprotnost između sebe i drugih\, zamišlja fluidan prolaz između «ovdje» i «drugdje». Sanja da se netko može transportirati\, učiniti drugačijim\, modificirati po želji: proći kroz trajnu preobrazbu. Pisac Édouard Louis utjelovljuje takav proces. Evo jednog mladića koji se već dvadeset godina ne prestaje transformirati. Cijelu njegovu karijeru obilježila je obnova.“ \nFrançois Caillat \nFestivali i nagrade:\n \nCinéma du Réel (2023) – svjetska premijera; Ji.hlava International Documentary Film Festival (2023); CPH:DOX (2024); Thessaloniki Documentary Film Festival (2024); Visions du Réel (2024) \n  \nFrançois Caillat (1951) je francuski redatelj. Studirao je i kasnije predavao filozofiju. Već više od dvadeset godina snima esejističke\, često osobne dokumentarne filmove za televiziju i kino\, fokusirajući se uglavnom na temu reprezentacije prošlosti. Autor je i nekoliko dokumentarnih portreta utjecajnih intelektualaca. URL:https://dokukino.net/film/17-sff-preobrazba-edouarda-louisa/ LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5 CATEGORIES:Dugometražni ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/THE_MANY_LIVES_OF_EDOUARD_LOUIS_POSTER_OUTPLAY.jpg END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;TZID=UTC:20240527T170000 DTEND;TZID=UTC:20240527T180000 DTSTAMP:20260604T132143 CREATED:20240512T184542Z LAST-MODIFIED:20240512T184542Z UID:15292-1716829200-1716832800@dokukino.net SUMMARY:17. SF: Cara New Daggett – Petromaskulinitet: fosilna goriva i autoritarna žudnja (Bijeli val\, 2024.) DESCRIPTION:Kako se planet zagrijava\, novi autoritarni pokreti na zapadu prigrlili su toksičnu kombinaciju negiranja klimatskih promjena\, rasizma i mizoginije. Knjiga Care New Daggett propituje njihov odnos kroz koncept petromaskuliniteta\, koji ispituje povijesnu ulogu sistema fosilnih goriva u podržavanju bjelačke patrijarhalne vladavine. Koncept petromaskuliniteta pomaže objasniti kako strahovi koje je probudio antropocen mogu pojačati želju za autoritarnim rješenjima. Sugerira da fosilna goriva znače više od profita: doprinose i stvaranju identiteta\, i time postaju prepreka post-ugljičnim energetskim politikama. Knjiga kroz psihopolitičko čitanje autoritarizma pokazuje kako korištenje fosilnih goriva može poprimiti oblik nasilne kompenzacijske prakse kao reakcija na rodne i klimatske probleme\, ali razlaže i moguće alternative koje predlažu zagovornice feminističke energetske politike. \nsudjeluju: Marija Mileta\, Stipe Ćurković \nDogađaj se odvija na hrvatskom jeziku. URL:https://dokukino.net/film/17-sf-cara-new-daggett-petromaskulinitet-fosilna-goriva-i-autoritarna-zudnja-bijeli-val-2024/ LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5 CATEGORIES:Događaj ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/plakat_B1_2024.jpg END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;TZID=UTC:20240527T180000 DTEND;TZID=UTC:20240527T193000 DTSTAMP:20260604T132143 CREATED:20240512T184849Z LAST-MODIFIED:20240512T184849Z UID:15295-1716832800-1716838200@dokukino.net SUMMARY:17. SF: Boštjan Nedoh: Tigrovski skok u povijest: Benjaminov historijski materijalizam ili kako stati na kraj priči o kraju kapitalizma DESCRIPTION:Među progresivnim političkim inicijativama koje se bave klimatskim slomom\, narativ koji uokviruje urgentnost borbe često glasi otprilike ovako: moramo djelovati odmah kako bismo sačuvali planet za buduće generacije. Ova politika usmjerena prema budućnosti nije ograničena samo na inicijative koje se bore protiv klimatskih promjena\, već ju je moguće pronaći i među pripadnicima_ama drugih progresivnih snaga. U pravilu se gotovo i ne poziva na neke prošle emancipatorne projekte\, već se pogled usmjerava u budućnost. \nOva intervencija ima za cilj reaktualizirati tezu Waltera Benjamina\, prema kojoj povijesni materijalistički subjekt sadašnjice nije najsnažnije povezan s generacijama koje dolaze\, nego s prošlošću: prema Benjaminu\, zadaća historijskog materijalizma jest spašavanje prošlih emancipatornih borbi pobjedama u sadašnjosti. U tom smislu\, rad će nastojati reaktualizirati neke lekcije iz prošlosti političke organizacije koje bi nam mogle poslužiti u trenutnom stanju stvari. Konkretno\, ako je Benjamin nasuprot mehaničkih dijalektičara tvrdio da historijski materijalizam treba povući kočnicu za nuždu u vlaku povijesti\, glavno pitanje danas (u vrijeme klimatskog sloma) upravo nije treba li tu kočnicu povući ili ne\, već kako. \nOvo nas dovodi izravno do pitanja odnosa između (danas nestajuće) radničke klase u klasičnom smislu i proletarijata kao političkog subjekta: ako je proletarijat kao emancipatorni politički subjekt taj koji će povući spomenutu kočnicu\, njegovo ustrojstvo ne ovisi o empirijskom postojanju radničke klase\, već o političkoj organizaciji. \nmoderira: Ante Andabak \n  \n\nBoštjan Nedoh znanstveni je novak na Institutu za filozofiju ZRC SAZU. Djeluje na raskrižju suvremene kontinentalne filozofije\, lakanovske psihoanalize\, biopolitike\, marksizma\, političke teologije i kritičkih ekonomskih i društvenih teorija. Autor je knjiga Ontology and Perversion: Deleuze\, Agamben\, Lacan (Ontologija i perverzija: Deleuze\, Agamben\, Lacan\, Rowman and Littlefield International\, 2019) i Eros tesnobe (Eros tjeskobe\, Društvo za teoretsko psihoanalizo\, 2023). Također je suurednik knjiga Lacan and Deleuze: Disjunctive Synthesis (Lacan i Deleuze: Disjunktivna sinteza\, Edinburgh University Press\, 2017) i Objective Fictions: Philosophy\, Psychoanalysis\, Marxism (Objektivne fikcije: filozofija\, psihoanaliza\, marksizam\, Edinburgh University Press\, 2022). URL:https://dokukino.net/film/17-sf-bostjan-nedoh-tigrovski-skok-u-povijest-benjaminov-historijski-materijalizam-ili-kako-stati-na-kraj-prici-o-kraju-kapitalizma/ LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5 CATEGORIES:Događaj ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/plakat_B1_2024.jpg END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;TZID=UTC:20240527T194500 DTEND;TZID=UTC:20240527T210000 DTSTAMP:20260604T132143 CREATED:20240512T185157Z LAST-MODIFIED:20240527T093836Z UID:15298-1716839100-1716843600@dokukino.net SUMMARY:17. SF: Elle O’Rourke: „Što je to trulo u državi Britaniji?“ Anti-rodni pokreti i anti-trans internacionala DESCRIPTION:Nemoguće je ne primijetiti da su transrodne osobe tijekom proteklih nekoliko godina postale naročito važan element desničarske demonologije. Ponavljajući strategiju kampanje američkih Republikanaca\, iscrpljena britanska stranka Torijevaca postavila je transrodna pitanja i pitanje „Što je žena?“ u samo središte svoje političke retorike. Uz imigraciju\, petnaestominutne gradove i fantazije o smanjenju konzumacije mesa pod prisilom eko-Stasija – mala konstituenta transrodnih osoba postala je sveobuhvatna figura straha\, ali i razbibrige na reakcionarnoj desnici. \nIstodobno je raspoloženje prema pitanjima transrodnosti u javnosti polarizirano oštrije negoli ikada prije. Nakon intenzivne medijske kampanje tabloidnog tiska i malih\, dobro financiranih skupina samoprozvanih „radikalnih feministkinja“\, sva dostupna istraživanja stavova u društvu u suštini pokazuju da se značajan dio britanske javnosti pomaknuo sa pozicije ravnodušnosti ili neznanja o transrodnim osobama\, u poziciju straha\, gađenja i prezira. Bilo da se radi o pravnom priznanju\, sportu\, tranzicijskoj skrbi ili uopće mogućnosti sudjelovanja u javnom životu na ikakav način – općenito protivljenje transrodnim pravima danas djeluje kao pokretačka sila poveće političke grupacije. \nKako pristupiti ovakvoj neviđenoj politizaciji transrodnih života i psihičkim imaginarijima koji je sukreiraju? U kolikoj je to mjeri specifičnost Engleza i Engleskinja? Kako se oduprijeti ovoj reakcionarnoj agregaciji? Povezujući naizgled neusporedive pokrete iz novije povijesti\, u ovom ćemo izlaganju istaknuti sve internacionalniju prirodu organiziranja protiv transrodnih osoba\, te naglasiti kako bi naš odgovor trebao biti jednako internacionalan. \nModerira: Nina Čolović \n\nElle O’Rourke jedna je od osnivačica časopisa New Socialist\, gdje uređuje rubriku posvećenu ekonomiji. Suurednica je knjige „Transgender Marxism“ (Pluto Press\, 2021) s Jules Joanne Gleeson. Trenutno piše roman. URL:https://dokukino.net/film/17-sf-stefanie-hurtgen-ekoloska-narav-klasnog-antagonizma/ LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5 CATEGORIES:Događaj ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/plakat_B1_2024.jpg END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;TZID=UTC:20240528T170000 DTEND;TZID=UTC:20240528T183000 DTSTAMP:20260604T132143 CREATED:20240512T185541Z LAST-MODIFIED:20240528T084134Z UID:15321-1716915600-1716921000@dokukino.net SUMMARY:17. SF: Je li Krleža avangardist? (Krležin esej o Rilkeu kao paradigma) DESCRIPTION:U sklopu već tradicionalne Eurokazove škole izvedbenih umjetnosti\, a kao uvod u novu Eurokazovu produkciju „Krležino divot pismo“ razgovarat će se na temu koju je potaknuo srpski teoretičar Predrag Brebanović: je li Krležino djelo odvažno prošarano elementima književnog i uopće umjetničkog avangardizma. Već je prošlogodišnja Eurokazova produkcija „Simfonije / Turpituda“ upozoravala na bliski odnos Krleže s nadrealizmom Marka Ristića\, a ova će prigoda pružiti priliku za reinterpretaciju Krležina eseja o R. M. Rilkeu\, koji gotovo paradigmatski uključuje sve Krležine strasti – od društvenog angažmana do umjetničke histerije u šutnji. \nsudjeluju: Božo Kovačević\, Nenad Ivić\, Stanko Juzbašić\nmoderira: Branko Brezovac \nOkrugli stol organizira Eurokazova škola izvedbenih umjetnosti u suradnji sa Subversivim festivalom. Događaj se odvija na hrvatskom jeziku.\n \n  \n\nBranko Brezovec\, kazališni redatelj (Zagreb\, 1955). Studirao je filozofiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu\, a 1986. diplomirao kazališnu režiju na Akademiji za kazalište\, film i televiziju u Zagrebu. 1971. osnovao je Coccolemocco\, jednu od najznačajnijih skupina alternativne kazališne scene sedamdesetih i prve polovice osamdesetih. Od kraja osamdesetih njegove se predstave najčešće klasificiraju kao ogledni primjeri “ikonoklastičkog teatra”\, uglavnom se produciraju u inozemstvu (Makedonija\, Velika Britanija\, Norveška\, Švedska\, Njemačka\, Italija…) i gostuju u brojnim gradovima svijeta. Na ADU u Zagrebu bio je profesor na Odsjeku kazališne režije i radiofonije od 2002. do 2023. \nStanko Juzbašić\, samostalni umjetnik (Zagreb\, 1959)\, glazbenik\, skladatelj\, intermedijalni umjetnik i pisac softvera. Nakon završenog studija elektrotehnike te portugalskog jezika i književnosti posvećuje se autorskom radu na području zvuka\, glazbe\, kazališta i glazbene informatike. Skladao je originalnu glazbu za više od 60 glazbeno scenskih uprizorenja u Hrvatskoj i svijetu. Dobitnik je više kazališnih i glazbenih nagrada. Kroz 1996.-1997. godinu bio je Fulbrightov stipendist na Columbia University Music Department u New Yorku. Od 1995. do 2002. je suradnik-pedagog na Moving Academy for Performing Arts u Berlinu. Kroz 2005.-2006. godinu je predavač kolegija “Oblikovanje zvuka” na Umjetničkoj akademiji u Osijeku. \nNenad Ivić\, profesor francuske književnosti (Zagreb\, 1956). Na Filozofskom fakultetu 1979. godine završava studij francuskog jezika i književnosti\, španjolskog jezika i komparativne književnosti. Od 1981. radi kao asistent na Katedri za francusku književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu\, 1989. postaje docent a 1996. izvanredni profesor. Doktorirao je 1988. godine s temom o odnosima starofrancuske književne proze i latinske historiografije XII. i XIII. stoljeća. 1986. i 1987. godine usavršavao se kao stipendist Fulbrightove zaklade na Odjelu za romanske jezike i književnost University of California\, Berkeley. 1990. i 1991. boravi kao pozvani istraživač na Institut d’études classiques et médiévales Univerziteta u Montréalu. 1995. i 1996. kao Fulbright Fellow djeluje na Odjelu za povijest Princeton University. Objavio je šest knjiga iz književnog i kulturalnog područja. \nBožo Kovačević\, publicist i sociolog ( Pakrac\, 1955). Završio je studij filozofije i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je saborski zastupnik\, ministar u Vladi RH te veleposlanik u Moskvi od 2003. do 2008. godine. Jedan je od osnivača časopisa Gordogan. Predavač je na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld u Zagrebu. Objavio je pet knjiga iz politološkog i sociološkog područja. URL:https://dokukino.net/film/17-sf-je-li-krleza-avangardist-krlezin-esej-o-rilkeu-kao-paradigma/ LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5 CATEGORIES:Događaj ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/plakat_B1_2024.jpg END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;TZID=UTC:20240528T183000 DTEND;TZID=UTC:20240528T200000 DTSTAMP:20260604T132143 CREATED:20240512T185758Z LAST-MODIFIED:20240528T174510Z UID:15323-1716921000-1716926400@dokukino.net SUMMARY:17. SF: Richard Seymour (Salvage Collective): Dijalektika katastrofe: granice materijalizma DESCRIPTION:Prema Luxemburg\, svi objektivni argumenti u prilog socijalizmu ovise o „konceptu sloma\, društvene katastrofe… kataklizme“. No\, kakav je marksizam kao materijalizam katastrofe? Predmetom njegova razmatranja nikada nije bila materija\, već vladavina idealnih odnosa čiste forme koji nadziru i ograničavaju te povratno bivaju ograničeni materijalno-metaboličkim tokom. Destruktivne tendencije kapitalizma nisu materijalne naravi\, već plod duhovne mašine\, a naš najbolji resurs za borbu protiv njih je prosvijećenost i samosvijest masa\, stečena kroz paćeništvo i edukativne poraze. \nSa stajališta metafizičkog materijalizma\, ovakva slika povijesti kao polja slobode izborene krvavom i dvojbenom dijalektikom\, bila bi besmislena. Budući da bi život bio sveden na neki oblik puke neagentivne kemijske repeticije\, kojom isključivo upravlja odnos između unutarnje sile i vanjskih uvjeta\, sloboda ne bi bila ništa doli paradoksalna iluzija. \nMeđutim\, otkrića bioloških znanosti ukazuju na „kognitivnu“ ili čak „teleološku“ biologiju\, slijedom koje je organizmima – daleko od toga da svoj finalni oblik zadobivaju slijepom\, mehaničkom kauzalnošću odozdo – prirođena agentivnost\, kreativnost\, te stremljenje prema konačnoj formi. \nOvakvo razumijevanje življenih procesa\, kao intrinzično bliskih umnosti na svim razinama (od stanice preko organizma do ekološke zajednice) puno je perspektivnija osnova za ekosocijalističku politiku slobode\, suživot više različitih vrsta i upravljanje planetom – od buržoaskog materijalizma na kojem se marksizam počesto temeljio\, i to ne bez problematičnih implikacija. \nmoderira: Stipe Ćurković \n  \nRichard Seymour je pisac i medijski izvjestitelj s prebivalištem u Londonu. Pokretač je i urednik časopisa Salvage te autor knjige Disaster Nationalism: The Downfall of Liberal Civilisation (Nacionalizam katastrofe: Pad liberalne civilizacije\, Verso\, 2024). URL:https://dokukino.net/film/17-sf-richard-seymour-salvage-collective-dijalektika-katastrofe-granice-materijalizma/ LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5 CATEGORIES:Događaj ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/plakat_B1_2024.jpg END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;TZID=UTC:20240528T201500 DTEND;TZID=UTC:20240528T213000 DTSTAMP:20260604T132143 CREATED:20240512T190000Z LAST-MODIFIED:20240528T174535Z UID:15325-1716927300-1716931800@dokukino.net SUMMARY:17. SF: Kate Soper: Subvertiranje kapitalističkog „napretka“: alternativni hedonizam\, kulturna revolucija i politika obnove DESCRIPTION:Konzumeristička kultura upravljana rastom evidentno je katastrofalna za okoliš te postojano ovisi o neokolonijalnom transferu rada\, resursa\, proizvoda i usluga iz najsiromašnijih zemalja u one najbogatije. U svojem ću se predavanju fokusirati na konzumerizam imućnih pogonjen tom eksploatacijom\, i razmotriti njegovu ekstenzivnu moć\, ali i uzeti u obzir na koji bi način novonastajući oblici animoziteta prema njegovim negativnim aspektima mogli potaknuti podršku prijeko potrebnoj radikalnoj\, društvenoj i ekonomskoj promjeni u bogatijim društvima. \nIako se konzumerističku kulturu manje razvijenim zajednicama predstavlja kao model „dobroga života“\, tvrdim kako ima više smisla tumačiti je s obzirom na ono što je u velikoj mjeri postala: mehanizam obogaćivanja korporativne elite na štetu zdravlja planeta i dobrobiti većine onih koji ga nastanjuju. \nDa bismo to krenuli ispravljati potrebna će nam biti kulturna revolucija koja propituje dominantne koncepcije „napretka“ i „modernosti“\, te je usmjerena na promicanje „alternativne politike prosperiteta“. Govorit ću o oblicima koje bi ova „alternativna hedonistička“ politika prosperiteta mogla poprimiti\, o njezinoj ulozi u tranziciji prema poretku temeljenom na post-rastu\, te o načinima na koje bi se mogla povezati s eksplicitnijim i militantnijim antikapitalističkim inicijativama. \nmoderira: Mladen Domazet \n  \nKate Soper je profesorica emerita filozofije i bivša istraživačica na Institute for the Study of European Transformations londonskog Metropolitan University. Uređivala je časopise Radical Philosophy i New Left Review\, te pisala kolumne za američki časopis Capitalism\, Nature\, Socialism. Aktivno je sudjelovala u mirovnom pokretu 1980-ih te predsjedala Pokretom za europsko nuklearno razoružanje. Prevela je radove autora među kojima su Sebastiano Timpanaro\, Norberto Bobbio\, Michel Foucault\, Cornelius Castoriadis i Carlo Ginzburg. Među objavljenjim knjiga koje je napisala ili uredila su: On Human Needs: open and closed theories in a Marxist Perspective (O ljudskim potrebama; Otvorene i zatvorene teorije u marksističkoj perspektivi); Humanism and Anti-Humanism (Humanizam i anti-humanizam); Troubled Pleasures: Writings on Politics\, Gender and Hedonism (Nevolje s užicima: Zapisi o politici\, rodu i hedonizmu); What is Nature? Culture\, Politics and the Non-Human (Što je priroda? Kultura\, politika i ne-ljudsko); Citizenship and Consumption (Državljanstvo i konzumacija\, suurednica); The Politics and Pleasures of Consuming Differently (Politika i užici drugačije konzumacije\, suurednica). Njezina najnovija knjiga je Post-Growth Living: for an alternative hedonism (Život poslije rasta: Za alternativni hedonizam). URL:https://dokukino.net/film/17-sf-kate-soper-subvertiranje-kapitalistickog-napretka-alternativni-hedonizam-kulturna-revolucija-i-politika-obnove/ LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5 CATEGORIES:Događaj ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/plakat_B1_2024.jpg END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;TZID=UTC:20240529T170000 DTEND;TZID=UTC:20240529T180000 DTSTAMP:20260604T132143 CREATED:20240512T190213Z LAST-MODIFIED:20240528T174545Z UID:15327-1717002000-1717005600@dokukino.net SUMMARY:17. SF: Katarina Peović – Spontana ideologija svakodnevnih pojmova (Durieux\, 2023.) DESCRIPTION:U novoj knjizi Spontana ideologija svakodnevnih pojmova (Durieux\, 2023.) Katarina Peović u osnovi se bavi demaskiranjem poretka\, prokazivanjem njegovih kamuflažnih sredstava i tehnika\, rasvjetljavanjem njegovih magli\, proziranjem njegovih ideoloških trikova\, a zatim — u dobroj ateističkoj tradiciji — i desakraliziranjem svih onih liturgijskih napjeva pod kojima se odvija svakodnevna eksploatacija i proizvodnja nepravde… Ovom knjigom se autorica iznova potvrđuje kao jedna od rijetkih pojava na hrvatskoj intelektualnoj sceni\, a sasvim jedinstvena na onoj političkoj\, čemu valja dodati žilavu — i »da\, tvrdoglavu« — borbu za javnu prisutnost ideja koje zastupa. (Iz pogovora Viktora Ivančića) \nsudjeluje: Katarina Peović\, Ivana Rogar \n  \nKatarina Peović izvanredna je profesorica na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci. Magistrirala je i doktorirala na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Priredila je zbornik tekstova američkog teoretičara Hakima Beya Privremene autonomne zone i drugi tekstovi (2003). Godine 2012. objavljuje studiju Mediji i kultura. Ideologija medija nakon decentralizacije\, a 2016. Marx u digitalnom dobu. Dijalektički materijalizam na vratima tehnologije. Radove publicira u časopisima Crisis & Critique\, Badiou Studies\, Stasis\, Književna smotra\, Trípodos i Synthesis Philosophica. URL:https://dokukino.net/film/17-sf-katarina-peovic-spontana-ideologija-svakodnevnih-pojmova-durieux-2023/ LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5 CATEGORIES:Događaj ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/plakat_B1_2024.jpg END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;TZID=UTC:20240529T180000 DTEND;TZID=UTC:20240529T193000 DTSTAMP:20260604T132143 CREATED:20240512T190345Z LAST-MODIFIED:20240528T174559Z UID:15329-1717005600-1717011000@dokukino.net SUMMARY:17. SF: George Edwards (Zetkin Collective): Velika desničarska parada i pravo na vožnju DESCRIPTION:Predavanje koje će održati član kolektiva George Edwards razmatra anti-ekološke dimenzije ekstremne desnice\, s posebnim naglaskom na strategije i procese koje potonja koristi za mobilizaciju povodom klimatske krize. Nakon predstavljanja kolektiva i njegova dosadašnjeg rada\, preispitat će se suvremena politika u polju „borbe protiv automobila“. \nPrvo ćemo se fokusirati na skupinu istrebljivača („Blade Runners“) koja već neko vrijeme sabotira infrastrukturu zone ultra niskih emisija (ultra-low emissions zones\, ULEZ) u Londonu i okolici. Nadalje\, dokumentirat ćemo kako se pandemijska mašina teorija zavjere – pogonjena ekstremno desnim prevarantima i trustovima mozgova poricatelja klimatskih promjena te amplificirana marnošću saveznika u srednjostrujaškim konzervativnim strankama i medijima – uhvatila kritike održivih urbanističkih politika\, poput petnaestominutnih gradova\, zona niskih emisija i nisko prometnih kvartova\, sravnjujući ih u apokaliptičnu viziju gmizajućeg „globalističkog“ autoritarijanizma. Kako se klimatska kriza produbljuje\, sve je ozbiljniji bezdan ove konspiratističke distopije koju nazivamo „invertiranom krizom“. \nPratimo ove procese i u drugim europskim i američkim slučajevima\, da bismo prikazali kako različiti ekstremno desni akteri pomoću taktika „inverzije“ proliferiraju narative\, slike i fantazije koje istovremeno odražavaju i prikrivaju materijalnu krizu planetarnog zagrijavanja; koje odgovaraju interesima fosilnog kapitala; i koje služe kao alati u pravilu nemaštovitog arsenala establišmentskih desnih stranaka. U ovim „izokrenutim“ narativima\, društvena stvarnost uspostavlja se na binarnostima: istine i laži\, nacionalisti i globalisti\, borci za slobodu i totalitaristi\, predgrađa i gradovi\, oni koji se voze na posao i oni koji sudjeluju u klimatskim prosvjedima. \nVidimo kako individualno korištenje automobilâ unutar invertirane krize ubrzano postaje šifrom za širi skup borbi – simbol individualne slobode\, nuklearne obitelji\, i „energetski sigurne“ nacije. Međutim\, trope i memove inverzije pronalazimo i u novim poljima\, od prosvjeda poljoprivrednika do političkih foruma. Razmatramo implikacije ovog skretanja udesno\, u sklopu kojega se potencijalna rješenja krize sve češće prikazuje kao krizu same po sebi. \nmoderira: Stipe Ćurković \n  \nKolektiv Zetkin je ekosocijalistička skupina znanstvenika_ca i aktivista_kinja koji_e se primarno bave političkom ekologijom radikalne desnice. Prvu knjigu kolektiva\, White Skin\, Black Fuel: On the Danger of Fossil Fascism (Bijela koža\, crno gorivo: O pogibeljnosti fosilnog fašizma)\, napisanu u suradnji s Andreasom Malmom\, objavio je Verso 2021. godine. Ovo predavanje bazirano je na eseju istog naslova (The Great Driving Right Show)\, čiji su autori_ce William Callison\, George Edwards\, Jacob McLean i Tatjana Söding. Esej je nedavno objavljen u časopisu Salvage\, a trenutno se radi na njegovom proširenju u knjigu. George je doktorant na sveučilištu Warwick\, a njegovo se istraživanje fokusira na energetske i ekološke dimenzije nacionalizma u Britaniji od post-ratnog perioda do danas. URL:https://dokukino.net/film/17-sf-george-edwards-zetkin-collective-velika-desnicarska-parada-i-pravo-na-voznju/ LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5 CATEGORIES:Događaj ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/plakat_B1_2024.jpg END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;TZID=UTC:20240529T194500 DTEND;TZID=UTC:20240529T210000 DTSTAMP:20260604T132143 CREATED:20240512T190557Z LAST-MODIFIED:20240528T174638Z UID:15331-1717011900-1717016400@dokukino.net SUMMARY:17. SF: Jodi Dean: Gore od Trumpa DESCRIPTION:Kako se u SAD-u približavaju izbori zakazani za kraj 2024. godine\, liberalni komentatori i dužnosnici Demokratske stranke još jednom pokušavaju prikazati izbor između dvije gotovo identične kapitalističke stranke kao temeljnu borbu između fašizma i demokracije. Personalizirana politika zamagljuje veće i dublje strukturne krize imperijalističke epohe – klimatske promjene\, neofeudalizirajući kapitalizam i genocid. \nPredavanje je organizirano u suradnji s Multimedijalnim institutom. \nmoderira: Petar Milat \n  \n\nJodi Dean predaje političku filozofiju i medijsku teoriju u Genevi\, NY. Napisala je\, odnosno uredila jedanaest knjiga\, uključujući The Communist Horizon (Komunistički horizont) i Democracy and Other Neoliberal Fantasies (Demokracija i druge neoliberalne fantazije). URL:https://dokukino.net/film/17-sf-jodi-dean-gore-od-trumpa/ LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5 CATEGORIES:Događaj ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/plakat_B1_2024.jpg END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;TZID=UTC:20240530T170000 DTEND;TZID=UTC:20240530T180000 DTSTAMP:20260604T132143 CREATED:20240512T190814Z LAST-MODIFIED:20240528T174648Z UID:15333-1717088400-1717092000@dokukino.net SUMMARY:17. SF: Srećko Pulig – Teorija prakse: eseji o ideologiji\, kulturI i društvenoj strukturi (Sandorf\, 2021.) DESCRIPTION:Tekstovi okupljeni u ovoj knjizi bave se ideološkim i društvenim pitanjima iz naglašeno lijeve pozicije\, nudeći lucidne uvide svima zainteresiranima za područja ideologije\, kulture i društvene strukture. Na ovom okruglom stolu sudionici_a će polemizirati o nekoliko ključnih tema i teza knjige. \nAutor će govoriti o tezi koja kaže da je socijalistička Jugoslavija bila totalitarna\, za razliku od nove Hrvatske države\, koja je demokratska. Naime\, isprva se činilo da su teorijske teze o „dvama povijesnim totalitarizmima“ – fašističkom i komunističkom\, benigne\, no\, onda su dobile svoju materijalnu egzistenciju u ideološkim i represivnim aparatima vlasti\, kako domaće\, tako i one evropske… Ovaj pomirbeni delirij paradoksalno je rezultirao mirenjem s povijesnim fašizmom. Autori koji su i ranije osporavali tezu o totalitarnoj prirodi socijalističke Jugoslavije činili su to često iz krivih pobuda\, bilo da se radi o američkim klasicima teorije o totalitarizmu ili o singularnom slovenskom pokušaju da se jugoslavenski poredak prikaže kao demokratski. \nAndrea Radak govorit će o kulturkampfu našem svagdašnjem. Pokušat će\, u svjetlu nove parlamentarne situacije\, odgovoriti na pitanje postoje li i kod nas „kulturni ratovi“. Moglo bi se reći kako je proliferacija retorike „ratova“ danas postala specijalnošću one „kulture“ koja na svome terenu ne osjeća prave ratove. Tako smo posljednjih desetljeća imali „ratove protiv droga“\, „ratove protiv terorizma“\, i ništa manje važne\, „kuturne ratove“. Općenito\, moglo bi se reći da „kulturni ratovi“ sažimaju evoluciju navedenih i brojnih nenavedenih kulturiziranih društvenih konflikata. \nBoris Buden otvorit će temu najambicioznijeg teksta\, u kojem se Pulig bavi izučavanju klasa\, koje ide prema klasnoj analizi hrvatskog društva. U ovdašnjoj znanstvenoj tradiciji\, još od Jugoslavije\, puno se govorilo o društvenim razlikama\, ali ne i o klasama. Autor se pita kako su se frakcije vladajućih i potlačenih pozicionirale u tzv. tranziciji\, te možemo li razlikovati pojedina razdoblja\, s obzirom na sastav društvenih klasa koje su bile njihovi nosioci – bilo da su te klase međusobno surađivale ili se sukobljavale. \nTeza je da je u nas postojao pokušaj stvaranja vlastite buržoazije koji nije uspio kako je bilo zamišljeno – domaća kompradorska buržoazija sve se više pretvarala u puku kompradorsku administraciju. Međutim\, tzv. prava buržoazija koja odlučuje o Hrvatskoj zapravo dolazi izvana. Hrvatsko društvo se kolonizira\, a glavna\, ali ne i jedina kolonizirajuća sila postaje Njemačka. Okvir nameće EU\, koja sa zemljama Centra provodi svojevrsnu unutrašnju kolonizaciju na svojim rubovima. \nsudjeluju: Boris Buden\, Andrea Radak\, Srećko Pulig\nmoderira: Ivan Sršen \n  \n\nSrećko Pulig (1957.) novinar je\, publicist i prevoditelj. Preveo je dvije knjige slovenskog sociologa Rastka Močnika\, bio je urednik Aktiva; priloga novosti za teoriju prakse. Po obrazovanju filozof i komparatist\, bavio se novinarstvom na omladinskom radiju\, u Arkzinu\, Feralu\, Zarezu\, a potom u tjedniku Novosti. Objavljivao je u časopisima Bastard\, Up & Underground\, Filozofska istraživanja\, Borec i drugima. Sudjelovao je u zbornicima „Društvena odgovornost kapitala“\, „Jugoslavija: zašto i kako“\, te „Stigma totalitarizma“. Uredio je zbornik „Ljevica nakon opovrgnute revolucije“ te objavio knjige „4 feljtona“ (Jesenski&Turk\, 2021.) i „Teorija prakse“ (Sandorf\, 2021.). \nBoris Buden je pisac\, kulturni teoretičar i prevoditelj s prebivalištem u Berlinu. Rođen u bivšoj Jugoslaviji\, studirao je filozofiju u Zagrebu\, a doktorirao u na Humboldtovom sveučilištu u Berlinu\, u polju kulturne teorije. Od početka 1980-ih\, Buden objavljuje eseje i knjige o kritičkoj i kulturnoj teoriji\, psihoanalizi\, politici i suvremenoj umjetnosti na hrvatskom\, njemačkom i engleskom jeziku. Predaje na europskim sveučilištima i drži predavanja diljem svijeta. Nedavno je objavio knjigu pod nazivom Transition to Nowhere: Art in History After 1989\, Berlin 2020. \n Andrea Radak novinarka je i urednica s dugogodišnjim radnim iskustvom u više medija. Od 2004. godine stalno je angažirana u tjedniku Novosti\, gdje radi kao novinarka i izvršna urednica\, a od listopada 2021. njegova je glavna urednica. Godine 2013. bila je supokretačica obnovljenog hrvatskog izdanja mjesečnika “Le Monde diplomatique” i prve medijske zadruge u Hrvatskoj\, KopMedije. URL:https://dokukino.net/film/17-sf-srecko-pulig-teorija-prakse-eseji-o-ideologiji-kulturi-i-drustvenoj-strukturi-sandorf-2021/ LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5 CATEGORIES:Događaj ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/plakat_B1_2024.jpg END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;TZID=UTC:20240530T180000 DTEND;TZID=UTC:20240530T193000 DTSTAMP:20260604T132143 CREATED:20240512T190931Z LAST-MODIFIED:20240528T174700Z UID:15335-1717092000-1717097400@dokukino.net SUMMARY:17. SF: Oliver Nachtwey: Regresivni mentaliteti i fašističke fantazije DESCRIPTION:Nije više novost da se demokracija nalazi u najdubljoj krizi od završetka Drugog svjetskog rata. Za to se navode brojni razlozi\, kao što su globalizacija\, rastuća nejednakost\, migracije i promjene u standardima jednakosti oko kojih se vodi novi kulturni rat. Međutim\, u svim ovim uvidima izostaje srž suvremene drame: građani_ke zapadnih društava počinju prezirati liberalizam. Razvili su regresivne\, autoritarne mentalitete\, a ponegdje i novi tip prijemčivosti prema fašističkim fantazijama – ponekad kroz indiferentnost\, a ponekad kroz afirmaciju. Halapljiva je to destruktivnost\, demokratski nihilizam u borbi protiv liberalnog društva\, u ime neobične slobode posesivnog individualizma. \nAntiliberalna destruktivnost rezultat je krize napretka u modernim kapitalističkim društvima\, kao i autoritarnog liberalizma. Regresivni mentaliteti i njima pridružene afektivne strukture izoliraju se od solidarnosti\, razmišljajući u terminima igre nultog zbroja (tvoj dobitak je moj gubitak)\, te projicirajući uzroke društvenih problema na migracije ili društveni liberalizam. Površne aproprijacije kategorija napretka karakteristične su za novu destruktivnost\, kao i njezina nostalgična i radikalna identifikacija sa statusom quo. \nmoderira: Stipe Ćurković \n  \nOliver Nachtwey je profesor sociologije na sveučilištu u Baselu (Švicarska). Njegovi su istraživački interesi procesi društvene modernizacije i individualizacije\, kao i transformacije rada. U svojim istraživanjima i radu također se bavi razvojem društvenih sukoba\, političkom reprezentacijom\, te prosvjedima i društvenim pokretima. Njegova knjiga Offended Freedom: Aspects of Libertarian Authoritarianism (Uvrijeđena sloboda: Aspekti Libertarijanskog autoritarijanizma)\, napisana u koautorstvu s Carolin Amlinger izlazi 2024. godine u izdanju Polity pressa. Autor je i knjige Germany’s Hidden Crisis: Social Decline in the Heart of Europe (Skrivena kriza u Njemačkoj: Društvena regresija u srcu Europe\, Verso\, 2018). URL:https://dokukino.net/film/17-sf-oliver-nachtwey-regresivni-mentaliteti-i-fasisticke-fantazije/ LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5 CATEGORIES:Događaj ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/plakat_B1_2024.jpg END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;TZID=UTC:20240530T194500 DTEND;TZID=UTC:20240530T210000 DTSTAMP:20260604T132143 CREATED:20240512T191136Z LAST-MODIFIED:20240528T174724Z UID:15341-1717098300-1717102800@dokukino.net SUMMARY:17. SF: Alenka Zupančič: „Oče\, zar ne vidiš da gorim?“ DESCRIPTION:Sintagma „noćna mora“ neprestano se pojavljuje u nedavnim nasrtajima različitih kriza\, koje konstituiraju ono što bismo sada već mogli nazvati „serijalnom krizom“: ekonomske krize\, pandemija COVID-19\, rat u Ukrajini\, energetska kriza\, klimatska kriza i ekstremni vremenski uvjeti koji je prate\, drama na Bliskom Istoku… Uvelike kao u slučaju loših\, traumatičnih snova\, probudimo se i ustvrdimo da smo budni\, samo kako bismo mogli nastaviti sanjati\, to jest\, kako bismo mogli nastaviti biti neokrznuti i neometeni realnošću koja se upravo pojavila. U predavanju ću razmotriti na koji se način ovo vezuje s frojdijanskom idejom poricanja (Veleugnung)\, koju je Octave Mannoni objasnio iznimno jezgrovitom formulom: „Dobro znam da je tako\, no ipak…“ Perverzno poricanje koje podržava neko uvjerenje tako što će strastveno proklamirati da ima uvid u njegovu suprotnost postaje dominantna karakteristika našeg društvenog i političkog života\, daleko onkraj osobne psihologije. \nmoderira: Ozren Pupovac \n  \nAlenka Zupančič je slovenska filozofkinja i društvena teoretičarka\, jedna od prominentnih članica „ljubljanske psihoanalitičke škole“. Zaposlena je kao istraživačka savjetnica na Institutu za filozofiju Znanstveno-istraživačkog centra Slovenske akademije znanosti u Ljubljani. Također je profesorica na European Graduate School u Švicarskoj\, a kao gostujuću predavačicu pozivaju je na brojna svjetska sveučilišta. Glavna je urednica slovenskog časopisa Problemi\, kao i serije knjiga biblioteke Analecta (u izdanju Društva za teorijsku psihoanalizu\, Ljubljana)\, kao i urednica serije knjiga biblioteke MIT Pressa „Kratki spojevi“. Poznata je po svojem radu na intersekciji filozofije i psihoanalize\, te kao autorica mnogih knjiga\, uključujući Etika realnega: Kant\, Lacan; Nietzsche: filozofija dvojega; Ubaci uljeza. O komediji; Što je seks? i Pustila bi jih trohneti: Antigonina paralaksa. Njezine su knjige prevedene na brojne jezike\, te su se pojavile u izdanjima aklamiranih međunarodnih izdavača. URL:https://dokukino.net/film/17-sf-alenka-zupancic-oce-zar-ne-vidis-da-gorim/ LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5 CATEGORIES:Događaj ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/plakat_B1_2024.jpg END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;TZID=UTC:20240531T170000 DTEND;TZID=UTC:20240531T183000 DTSTAMP:20260604T132143 CREATED:20240512T191407Z LAST-MODIFIED:20240528T174734Z UID:15339-1717174800-1717180200@dokukino.net SUMMARY:17. SF: Lynne Segal (Care Collective) Politika radikalne skrbi + razgovor o knjizi Manifest skrbi – politika međuovisnosti (Zagreb: AGM\, 2023) DESCRIPTION:Život današnjice zagušen je dramatičnim i izvanrednim situacijama. Svjedočimo tome da su se podivljala nejednakost i nemar ukorijenili\, čineći mnogima osnovne resurse još nedostupnijima u trenutku kada okolišne katastrofe prijete svakome od nas\, pa čak i ako ratovanje i neimaština širom svijeta tjeraju sve veći broj ljudi u potragu za azilom. Jedna je od očiglednih reakcija jačanje desnice i njezinog populističkog nacionalizma te politika isključivanja. \nDrugi odgovor podrazumijeva inkluzivnije prakse otpora i nade\, koje danas često adresiraju ne samo potrebu da se prioritizira skrb\, već i da se razmotri njezine kompleksnosti i značaj\, ukazujući na njezinu neprestanu devaluaciju. U ovom izlaganju oslonit ću se na svoju najrecentniju knjigu\, Lean on Me\, u kojoj tvrdim da je inzistiranje na našoj globalno isprepletenoj međuovisnosti i ranjivosti jedina opcija za borbu protiv pesimizma koji hrani reakcionarne pokrete. \nPoznato nam je da je pandemija COVID-19 objelodanila upravo ovu globalnu međuzavisnost\, kao i našu doživotnu potrebu za različitim oblicima brige i podrške. Na svom vrhuncu\, pandemija je globalno potaknula herojske napore radnica i radnika u području skrbi\, a generirala je i niz terenskih praksi uzajamne pomoći onima kojima je bila potrebna skrb i ljudska podrška – neke od njih čine to i dalje. \nMeđutim\, prepoznavanje naše međuovisnosti pod stalnom je prijetnjom dubokog straha i ograđivanja od iste\, što se potiče iluzornom retorikom o osobnoj autonomiji\, uparenom s tržišnim obećanjima individualnog zadovoljenja želja i potreba\, neovisno o posljedicama po druge. Međutim\, nitko ne može preživjeti bez skrbi i brižnosti drugih\, a one su poduprte raznolikim društvenim infrastrukturama koje ili omogućuju ili ograničavaju razvoj svih živih bića\, kao i svijeta samog. \nPrihvaćanje međupovezane ranjivosti ljudskog postojanja može nam pomoći da učvrstimo svoje veze s drugima\, kako bližnjima tako i udaljenima od nas\, produbljujući našu posvećenost suosjećajnoj\, inkluzivnoj društvenosti\, koja usađuje proširene ideje njege u samo srce naših politika i demokratskog opstanka. \n  \n* Nakon kraćeg predavanja\, održat će se razgovor knjizi Manifest skrbi – politika međuovisnosti\, koju potpisuje The Care Collective\, odnosno Lynne Segal\, Jamie Hakim\, Andreas Chatzidakis\, Catherine Rottenberg i Jo Littler  (AGM d.o.o\, 2023.\, Zagreb\, prev. Vlatka Valentić). \nmoderira: Mika Buljević URL:https://dokukino.net/film/17-sf-lynne-segal-care-collective-politika-radikalne-skrbi-razgovor-o-knjizi-manifest-skrbi-politika-meduovisnosti-zagreb-agm-2023/ LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5 CATEGORIES:Događaj ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/plakat_B1_2024.jpg END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;TZID=UTC:20240531T184500 DTEND;TZID=UTC:20240531T201500 DTSTAMP:20260604T132143 CREATED:20240512T191531Z LAST-MODIFIED:20240528T174755Z UID:15346-1717181100-1717186500@dokukino.net SUMMARY:17. SF: Christoph Henning: Smash Carpitalism! Kako nas automobili spriječavaju da prevladamo kapitalizam\, i što oko toga poduzeti DESCRIPTION:Klimatsko žalovanje vrlo je ozbiljno shvaćena tema u nizozemskom humanizmu. Među mladima i aktivistima_kinjama\, suočenima s neaktivnošću naših društava ususret ekološkoj katastrofi\, nerijetko su prisutni teški oblici depresije. Premda je važno pomagati ljudima da svladaju očaj i vode smislen život unatoč kaosu koje nas okružuje\, i očaj i ljutnja iz filozofske su perspektive više nego opravdani te ih nije potrebno korigirati. Umjesto toga\, tvrdim da su se pokreti Extinction Rebellion i Last Generation iz ispravnog političkog instinkta obrušili na automobilnost kasnog kapitalizma – upravo zbog toga što su pogodili slabu točku\, njihove su blokade izazvale puno snažniju mržnju od većih blokada poljoprivrednika\, koji nisu prosvjedovali za reduciranje već za povećanje emisija plinova. Prosvjedi nisu urodili direktnim rezultatima\, ali su razotkrili Ahilovu petu. \nU svojem predavanju argumentiram kako automobili zaista jesu materijalni simboli kapitalizma\, što ih čini ispravno odabranim predmetima aktivizma: ne samo zato što su izravno odgovorni za veliki udio emisija\, za uništenje prirodnih i javnih površina\, za buku i ljudske te životinjske pogibije u prometu – već zato što indirektno materijaliziraju počesto neopipljive moralne vrijednosti kapitalizma. Automobili simboliziraju individualnu slobodu\, privatno vlasništvo\, služe kao zamjenski objekt muškog identiteta\, ali i ženske emancipacije\, reprezentiraju društveno napredovanje i integraciju\, kao i distinkciju. Garantiraju radna mjesta\, prihode\, prodajna tržišta i trajni rast za razne tipove industrija\, uključujući programe istraživanja i razvoja. Automobili su tako postali najvažniji robni fetiš suvremenih društava\, u kojem se susreće pregršt emocionalnih energija i temeljnih identiteta ogromnog broja ljudi. \nTako sveprisutan predmet\, upisan u naše krajolike\, gradove\, snove\, želje i dnevne rutine (čak i na ljevici)\, gotovo je nemoguće prevladati. No\, moramo ga odbaciti\, želimo li ikada nadići kapitalizam. Bazirajući se na empirijskim podacima iz intervjua provedenih u području ekonomija dijeljenja\, u predavanje ću opisati kako su ljudi uspjeli savladati ovisnost o automobilima i što to znači u političkom smislu. Ovi su uvidi važni za izgradnju pokreta koji kroz nadilaženje automobila – predmeta beznačajnih samo na prvi pogled – može pridonijeti i nadilaženju kapitalizma\, kojemu su automobili u srži. \nmoderira: Ozren Pupovac \n  \nChristoph Henning je profesor filozofije i humanizma u Utrechtu (Nizozemska). Ranije je radio u Erfurtu i Jeni (Njemačka)\, St. Gallenu (Švicarska)\, te u Friedrichshafenu i Dresdenu (Njemačka). Objavio je pozamašnu količinu radova u području političke filozofije\, kritičke teorije i marksizma. Trenutno radi na materijalističkoj rekonceptualizaciji eko-humanizma. URL:https://dokukino.net/film/17-sf-christoph-henning-smash-carpitalism-kako-nas-automobili-sprijecavaju-da-prevladamo-kapitalizam-i-sto-oko-toga-poduzeti/ LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5 CATEGORIES:Događaj ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/plakat_B1_2024.jpg END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;TZID=UTC:20240531T203000 DTEND;TZID=UTC:20240531T220000 DTSTAMP:20260604T132143 CREATED:20240512T191739Z LAST-MODIFIED:20240528T174810Z UID:15349-1717187400-1717192800@dokukino.net SUMMARY:17. SF: Boris Buden: U slijepoj ulici razoružane kritike: Kako smo odbacili ideju revolucije? DESCRIPTION:Eskalirajući ratovi na granicama takozvanog Zapada i rastuće tenzije između vodećih svjetskih sila danas čine izbijanje Trećeg svjetskog rata\, a s njime i tumaranje u nuklearnu apokalipsu\, realnijima no ikada; prijelomna točka nakon koje bi katastrofične posljedice globalnog zatopljenja mogle izbrisati čovječanstvo nazire se iza ugla; rastući jaz između najbogatijih i najsiromašnijih doveo je globalni društveni mir do granice sloma. Ukratko\, sa svih nam strana ponestaje vremena – a ipak\, nitko se ne može prisjetiti povijesnog primjera nagle radikalne promjene ili preobrazbe. Ideja revolucije u potpunosti je izbrisana iz naše historijske imaginacije\, koja je ostala zaglavljena u fantazijama longue durée kulturnih transformacija. Kako? Kada? Zašto? \nPredavanje će se baviti oblicima ovoga brisanja\, njegovom kognitivnom i političkom genealogijom\, kao i dalekosežnim teorijskim i praktičnim posljedicama\, uz tvrdnju da postoji uzročna veza između odsustva revolucionarne imaginacije i porasta desnih te neofašističkih političkih pokreta. Posebnu pozornost posvetit ćemo zanemarenom nasljeđu Praxis filozofije\, konkretnije – konceptu „mišljenja revolucije“ (Gajo Petrović). \nmoderira: Marko Kostanić \n  \nBoris Buden je pisac\, kulturni teoretičar i prevoditelj s prebivalištem u Berlinu. Rođen u bivšoj Jugoslaviji\, studirao je filozofiju u Zagrebu\, a doktorirao u na Humboldtovom sveučilištu u Berlinu\, u polju kulturne teorije. Od početka 1980-ih objavljuje eseje i knjige o kritičkoj i kulturnoj teoriji\, psihoanalizi\, politici i suvremenoj umjetnosti na hrvatskom\, njemačkom i engleskom. Predaje na europskim sveučilištima i drži predavanja diljem svijeta. Nedavno je objavio knjigu pod nazivom Transition to Nowhere: Art in History After 1989\, (Tranzicija prema nigdje: Umjetnost u historiji nakon 1989. godine\, Berlin: Archive Books\, 2020). URL:https://dokukino.net/film/17-sf-boris-buden-u-slijepoj-ulici-razoruzane-kritike-kako-smo-odbacili-ideju-revolucije/ LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5 CATEGORIES:Događaj ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/plakat_B1_2024.jpg END:VEVENT BEGIN:VEVENT DTSTART;TZID=UTC:20240601T190000 DTEND;TZID=UTC:20240601T203000 DTSTAMP:20260604T132143 CREATED:20240512T191927Z LAST-MODIFIED:20240528T174821Z UID:15351-1717268400-1717273800@dokukino.net SUMMARY:17. SF: Lidija Vasiljević – „NEsavršeNE”: mitovi o ženskim mentalnim bolestima i njihovom lečenju DESCRIPTION:Nesavršene predstavlja političku i psihološku\, ali prvenstveno feminističku analizu tradicionalističkog patrijarhalnog razmatranja i tretiranja normalnosti žene te mitova o tzv. ženskim mentalnim bolestima kroz historiju. Sistematizacijom\, koja je kronološki obuhvatila period od prvih podijela na tzv. normalno i tzv. patološko do današnjih višeslojnih i konzumerističkih analiza različitih problema: u prehrani\, u sferi seksualnosti\, u postavljanju granica\, opsesivno – kompulzivnih poremećaja te drugih dijagnostičkih kategorija – ponuđen je alternativni pogled na ženu i njezino psihološko zdravlje\, kao i dekonstrukcija strategija patologizacije u okvirima psihijatrije i psihoterapije. Glavne junakinje ove studije su klijentkinje\, pacijentkinje\, ali i sve žene koje su smještane u navedene kategorije u odnosu na pretpostavljenu prirodu\, otpore i nametnute norme. \nOvom analizom obuhvaćene su i višestruko diskriminirane kategorije klijentkinja\, kao i same psihoterapeutkinje praćene na trnovitom putu kreiranja pristupa i metoda\, okrenutih slobodnom razvoju kapaciteta kako žena\, tako i cijeloga društva.Tema kojom se autorica bavi\, iako je obrađena stručnim jezikom\, ispričana je pitko i jasno te je namenjena širokom krugu čitateljica i čitatelja. \nsudjeluju: Jana Damjanov\, Lidija Vasiljević\nmoderira: Nenad Glišić\, književnik i aktivista \nDogađaj se odvija na BHS jeziku. \n  \n\nDr. Lidija Vasiljević (1971) je psihoterapeutkinja\, psihologinja i aktivistkinja iz Beograda. Masterirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu\, magistrirala na studijama roda na temu Uticaj feminizma na politike mentalnog zdravlja\, a doktorirala na Odseku za socijalni rad i socijalnu politiku Fakulteta političkih nauka na temi Antidiskriminativni pristup i rodna inkluzivnost u politikama mentalnog zdravlja. Već četvrt veka se bavi individualnom i grupnom psihoterapijom\, a poslednjih 15 godina edukacijom i supervizijom budućih psihoterapeuta u zemlji i na prostorima bivše Jugoslavije u sklopu Regionalne asocijacije za psihodramu i integrativnu primenu psihoterapije\, čija je i koosnivačica. Poseduje nacionalni i evropski psihoterapijski sertifikat (ECP) kao i sertifikat Britanske psihodramske asocijacije kao trenerica i supervizorka psihodramske grupe psihoterapije. U aktivizmu je od 2000-ih\, a to iskustvo danas integriše u teoriju i naučni rad na teme roda i klase u mentalnom zdravlju i psihoterapiji. Docentkinja je na odseku za psihologiju na Univerzitetu u Bjeljini i sarađuje sa edukativnim i obrazovnim organizacijama u BiH i Sloveniji. Bavila se novinarstvom\, kojem se i sada vraća u okviru tema koje je najviše zanimaju: politika\, kultura\, rod\, mentalno zdravlje. Članica je mreže za rodno inkluzivnu i feminističku psihoterapiju\, kao i grupe Radio praksa za očuvanje i promociju borbene muzike. \nJana Damjanov\, magistarka kliničke psihologije\, psihoterapeutkinja\, edukatorka sociopsihodrame\, autorka. URL:https://dokukino.net/film/17-sf-lidija-vasiljevic-nesavrsene-mitovi-o-zenskim-mentalnim-bolestima-i-njihovom-lecenju/ LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5 CATEGORIES:Događaj ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/05/plakat_B1_2024.jpg END:VEVENT END:VCALENDAR