BEGIN:VCALENDAR
VERSION:2.0
PRODID:-//Dokukino KIC - Kino sa stavom - ECPv6.8.1//NONSGML v1.0//EN
CALSCALE:GREGORIAN
METHOD:PUBLISH
X-ORIGINAL-URL:https://dokukino.net
X-WR-CALDESC:Events for Dokukino KIC - Kino sa stavom
REFRESH-INTERVAL;VALUE=DURATION:PT1H
X-Robots-Tag:noindex
X-PUBLISHED-TTL:PT1H
BEGIN:VTIMEZONE
TZID:UTC
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0000
TZOFFSETTO:+0000
TZNAME:UTC
DTSTART:20260101T000000
END:STANDARD
END:VTIMEZONE
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260527T203000
DTEND;TZID=UTC:20260527T220000
DTSTAMP:20260603T200102
CREATED:20260516T132301Z
LAST-MODIFIED:20260516T132301Z
UID:27214-1779913800-1779919200@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Otjelovljeni otpor protiv geografija imperija (panel)
DESCRIPTION:sudjeluju: Leila Awadallah\, Linda Al Rajabi\, Samar Zughool\, Anwar Samara \nmoderira: Emina Bužinkić \nOvaj panel isprepliće prakse arhitekture\, pokreta\, umjetnosti u zajednici i kritičke pedagogije kako bi otpor prizvao i gradio kao življenu\, afektivnu\, djelatnu praksu koja se ostvaruje kroz tijela\, prostore i odnose. To čini iz pune svjesnosti kontinuirane brutalizacije Palestine\, gdje nasilni rezovi rascjepljuju zemlju i ostavljaju je da krvari kroz vrijeme i generacije. \nOdbijajući kolonijalno imenovanje tzv. Bliskog istoka kao kartografske pogodnosti imperija\, panel postavlja pitanje što znači misliti i osjećati izvan nametnutih geografija—prema zemljama\, povijestima i solidarnostima koje opstaju unatoč fragmentaciji\, okupaciji i brisanju. \nU dijalogu s Anwar Samara\, Leila Awadallah\, Samar Zughool i Linda Al Rajabi\, panel istražuje kako utjelovljene prakse ponovno zamišljaju povezanost kroz nasilno podijeljene zemlje i živote. Od ponovnog “šivanja” prostora kroz spekulativni urbani dizajn\, preko plesanja tuge i otpora u kolektivni pokret\, do dijasporske umjetnosti kao feminističke metode i učionica kao mjesta kritički probranog stvaranja svijeta—ove intervencije inzistiraju na životu unutar struktura smrti i politika oslabljivanja. \nGlasovi sudionica panela naglašavaju kako tijela pamte ono što granice nastoje prekinuti; kako zemlja čuva povijesti koje nadživljavaju karte imperija; te kako otpor nastaje kroz svakodnevne prakse poučavanja\, kretanja\, izgradnje i zamišljanja drukčijih svjetova. U vremenu obilježenom masovnim nasiljem\, razvlašćivanjem i kontinuiranim genocidom\, ovaj panel afirmira otjelovljeni otpor kao silu koja vraća značenje\, obnavlja odnose i održava politike života izvan geografija imperija. \n  \nLinda Al Rajabi je rođena u malom gradu u Bosni i Hercegovini\, gdje je provela rano djetinjstvo s roditeljima\, sestrom i bratom. Po izbijanju rata\, njezina je obitelj evakuirana iz opkoljenog rodnog grada u Karlovac\, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Visoko obrazovanje nastavila je u Zagrebu\, na Filozofskom fakultetu\, gdje je diplomirala anglistiku i turkologiju. Tijekom djetinjstva i odrastanja\, Linda se svakog ljeta vraćala u Hebron u Palestini\, svjedočeći sustavnom brisanju zemlje koja je generacijama pripadala njezinim precima. \nAnwar Samara je palestinska arhitektica\, urbanistica i istraživačica. Magistrirala je na Sveučilištu u Ljubljani s fokusom na strategije urbanističkog projektiranja u Palestini. U svom radu istražuje arhitekturu kao oblik otpora u uvjetima okupacije. Kroz vlastitu praksu naglašava na koji način prostorni dizajn može očuvati identitet\, potaknuti otpornost te pružiti izazov sustavima kontrole. \nLeila Awadallah je plesačica\, koreografkinja i suradnica u zajednici u Minneapolisu\, Mni Sota Makoce\, a ponekad i u Beirutu. Umjetnička je direktorica plesnog projekta Body Watani zajedno sa svojom sestrom Noelle Awadallah. Njezin umjetnički rad stavlja Palestinu u središte\, ukorjenjujući svoja utjelovljena istraživanja u praksama koje remete kolonijalne narative doseljenika\, istovremeno pozivajući\, prizivajući i zahtijevajući pravo na povratak i kulturnu INTIFADU. Leila je primila više stipendija: DanceUSA\, McKnight\, Jerome Hill i Daring Dances. Na njezin umjetnički rad značajno su utjecale godine rada s Ananya Dance Theatre\, Theatre of Women of the Camp (Libanon) i El-Funoun (Palestina). \nSamar Zughool je istraživačica i umjetnica angažirana u zjednici (community artist) u sklopu organizacije Reka Si\, dijasporne intersekcionalne feminističke organizacije posvećene istraživanju i umjetnosti. Doselila je iz Jordana u Sloveniju 2014. godine\, a svoj je magistarski rad posvetila ulozi pokreta za ženska prava u reformi javnih politika nakon Arapskog proljeća. Trenutačno je doktorandica na Fakultetu za socijalni rad Sveučilišta u Ljubljani\, gdje istražuje umjetničko djelovanje dijaspornih zajednica kao metodologiju kritičkog i feminističkog socijalnog rada.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-otjelovljeni-otpor-protiv-geografija-imperija-panel/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260528T170000
DTEND;TZID=UTC:20260528T180000
DTSTAMP:20260603T200102
CREATED:20260516T132658Z
LAST-MODIFIED:20260516T132658Z
UID:27218-1779987600-1779991200@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Bogdan Denić: Kaljenje identiteta – autobiografija i priča o demokratskoj ljevici u dvije države (SNV i Sandorf)
DESCRIPTION:sudjeluju: Marijana Stojčić\, Branka Šesto \nmoderira: Aneta Vladimirov \nKnjiga Kaljenje identiteta: Autobiografija i priča o demokratskoj ljevici u dvije države autora Bogdana Denića (1929. – 2016.) svjedoči o životu oblikovanom na raskršću zemalja\, jezika i ideologija. Sociolog\, politički teoretičar\, univerzitetski profesor i aktivist\, jedan od osnivača Democratic Socialists of America (DSA) i značajna figura mirovnog pokreta tijekom jugoslavenskih ratova devedesetih\, Denić je veći dio života proveo između Sjedinjenih Američkih Država i prvo Jugoslavije\, a zatim Srbije i Hrvatske — između teorije i političke prakse\, nade i razočarenja. \nOva autobiografija nije sentimentalni pogled unazad\, već promišljanje jednog vijeka i njegovih ideoloških lomova. Denićeva perspektiva\, oblikovana iskustvom aktivizma i akademskog rada\, ali i neumornom životnom energijom i radošću djelovanja\, nudi uvid u sudbinu demokratske ljevice i postavlja pitanja mogućnosti povezivanja socijalne pravde s političkom slobodom. \nU vremenu kada se političke pozicije često svode na slogane\, Kaljenje identiteta podsjeća da mišljenje može biti hrabar politički čin\, da građanstvo nije datost\, već stalni poziv da djelujemo sa strašću\, radoznalošću i vjerom u mogućnost promjena.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-bogdan-denic-kaljenje-identiteta-autobiografija-i-prica-o-demokratskoj-ljevici-u-dvije-drzave-snv-i-sandorf/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260528T180000
DTEND;TZID=UTC:20260528T190000
DTSTAMP:20260603T200102
CREATED:20260516T132827Z
LAST-MODIFIED:20260516T132827Z
UID:27220-1779991200-1779994800@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Cédric Durand: Prekomjerna akumulacija umjetne inteligencije: racionalnost\, linije rasjeda i politika
DESCRIPTION:Na početku 2026.\, sve više se govori o skorom pucanju američkog investicijskog mjehura nastalog oko umjetne inteligencije. Obećanja o radikalnom pomaku u stvaranju post-ljudske inteligencije i fantastičnim porastima produktivnosti rasplamsali su iracionalne strasti (animal spirits) investitora do te mjere da jedan financijski komentator sažima situaciju ovako: «Amerika je sada jedna velika oklada na umjetnu inteligenciju». Tržišna vrijednost kompanija povezanih sa umjetnom inteligencijom porasla je deset puta u proteklom desetljeću\, dok su fiksna ulaganja u sektor u cjelini toliko masivna da su primarni pokretač rasta američke ekonomije u 2025. godini. Trka za izgradnju umjetne inteligencije za sobom povlači ogromnu fizičku izgradnju podatkovnih centara\, računalne opreme\, sustava za hlađenje\, mrežne infrastrukture\, priključaka na električnu mrežu i energetske infrastrukture. Računalni i pohrambeni kapaciteti za treniranje i\, iznad svega\, za rad modela umjetne inteligencije utjelovljeni su u ovoj složenoj i skupoj mašineriji. \nOvo izlaganje predlaže ispitivanje naglog porasta financijske vrijednosti UI povezanih dionica i kapitalnih izdataka za UI povezanu imovinu kroz gledište teorije krize prekomjerne akumulacije te raspravlja o specifičnostima ove UI groznice (rush) u svjetlu debate o intelektualnom monopolu i tehnofeudalnom trendu u prekasnom (too late) kapitalizmu. Nakon što dokumentiram razmjere UI investicijskog mjehura\, predložit ću da je sva ova financijska spekulacija u ovom sektoru ustvari nusproizvod logike ulaganja u svjetlu onoga što je David Harvey nazvao „kapitalističkom nužnom strašću za tehnološkom promjenom koja proizvodi višak vrijednosti“. Zatim ću identificirati ranjivosti koje proizlaze iz viška kapitala uloženog u UI u odnosu na mogućnosti valorizacije\, uzimajući u obzir neravnomjernu izgradnju UI lanca vrijednosti\, neizvjesnosti oko očekivane potražnje za UI proizvodima\, životne cikluse UI računalnih kapaciteta\, nedostatke ekoloških resursa i ozbiljnu opasnost od opće demoralizacije radne snage. Međutim\, samo prepoznavanje ove dinamike prekomjerne akumulacije nije dovoljno. Razvoj UI kapaciteta također treba analizirati u kontekstu kapitalizma koji stari\, gdje povijesna tendencija prema socijalizaciji rezultira kodiranjem onoga što je Pasquinelli nazvao „oblicima društvene suradnje i kolektivne inteligencije“\, čime se zadire u temeljne aspekte načina proizvodnje i podižu novi politički ulozi. \nModerira: Ante Andabak \n  \nCédric Durand profesor je političke ekonomije na Sveučilištu u Ženevi. Predmet njegovog istraživačkog rada promjene su suvremenog kapitalizma. Autor je knjiga Fictitious Capital: How Finance is Appropriating our Future (2017.)\, Techno-feudalism: Critique of the Digital Economy (2024.) i How to Change Course: The Principles of Ecological Planning (u koautorstvu s Razmigom Keucheyanom\, 2027.). Redovito objavljuje u New Left Reviewu i sudjeluje u javnim raspravama.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-cedric-durand-prekomjerna-akumulacija-umjetne-inteligencije-racionalnost-linije-rasjeda-i-politika/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260528T194500
DTEND;TZID=UTC:20260528T210000
DTSTAMP:20260603T200102
CREATED:20260516T133048Z
LAST-MODIFIED:20260516T133048Z
UID:27219-1779997500-1780002000@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Diskusija: O tehnofeudalizmu
DESCRIPTION:sudjeluju: Cédric Durand\, Nick Dyer-Witheford \nmoderira: Mislav Žitko \nTehno-feudalizam je postao nova intelektualna poštapalica. No može li taj pojam izdržati ozbiljniju analizu izvan ležerne upotrebe na društvenim mrežama? S usponom platformi poput Amazona\, Applea\, Googlea\, Mete\, Airbnba i TikToka\, mnogi su autori pokušali dati tom pojmu čvršće teorijsko opravdanje. Tvrde da se digitalni monopoli ne natječu samo unutar tržišta; oni sve više sami posjeduju prostore nalik tržištima. Putem servera\, algoritama\, aplikacija\, podatkovnih sustava\, sustava preporuka i alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji\, te platforme mogu kontrolirati pristup\, oblikovati vidljivost i izvlačiti rentu. \nOtuda usporedba s feudalizmom dolazi gotovo prirodno. U klasičnom shvaćanju kapitalizma\, poduzeća ostvaruju profit proizvodnjom i prodajom dobara ili usluga. U feudalizmu su\, nasuprot tome\, gospodari izvlačili rentu zato što su kontrolirali zemlju. Teza o tehno-feudalizmu tvrdi da današnji tehnološki divovi izvlače novu vrstu “cloud rente” zato što kontroliraju digitalni teritorij: trgovine aplikacijama\, internetska tržišta\, društvene mreže\, vidljivost u tražilicama\, sustave plaćanja\, korisničke podatke i pristup pažnji. \nNo\, znači li uspon Big Techa doista povratak povijesti unatrag? Postoje li dobri razlozi vjerovati da se platformni kapitalizam preobrazio u društveni poredak nalik feudalizmu? Ili je tehno-feudalizam tek moćna metafora za monopolistički kapitalizam u digitalnom obliku? To su pitanja kojima će se baviti ovaj panel. \n  \nCédric Durand profesor je političke ekonomije na Sveučilištu u Ženevi. Predmet njegovog istraživačkog rada promjene su suvremenog kapitalizma. Autor je knjiga Fictitious Capital: How Finance is Appropriating our Future (2017.)\, Techno-feudalism: Critique of the Digital Economy (2024.) i How to Change Course: The Principles of Ecological Planning (u koautorstvu s Razmigom Keucheyanom\, 2027.). Redovito objavljuje u New Left Reviewu i sudjeluje u javnim raspravama. \nNick Dyer-Witheford\, profesor emeritus na Sveučilištu Western Ontario\, autor je knjiga Cyber-Marx: Cycles and Circuits of Struggle in High Technology Capitalism (Chicago: University of Illinois\, 1999) i Cyber-Proletariat: Global Labour in the Digital Vortex (London: Pluto Press\, 2015)\, koautor je knjige Inhuman Power: Artificial Intelligence and the Future of Capitalism (Pluto\, 2019) i\, najnovije\, s Alessandrom Mularoni\, knjige Cybernetic Circulation Complex: Big Tech and Planetary Crisis (Verso\, 2025).
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-diskusija-o-tehnofeudalizmu/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260529T110000
DTEND;TZID=UTC:20260529T130000
DTSTAMP:20260603T200102
CREATED:20240611T201946Z
LAST-MODIFIED:20260528T081309Z
UID:27267-1780052400-1780059600@dokukino.net
SUMMARY:Doku-matineja: U potrazi za srećom
DESCRIPTION:Kako možemo izmjeriti sreću? Država Butan izmislila je indeks bruto nacionalne sreće kako bi učinila upravo to\, a Amber je jedan od agenata koji putuju od vrata do vrata kako bi upoznali ljude i izmjerili koliko su zaista sretni. U dobi od 40 godina još uvijek živi sa svojom starom majkom\, ali je i dalje uporan romantičar koji sanja o tome da će pronaći ljubav: on je agent sreće u potrazi za vlastitom srećom. Zajedno s njim mi krećemo na putovanje po Butanu\, gdje susrećemo ljude iz svih društvenih slojeva koji nas podsjećaju na krhkost i ljepotu naše vlastite sreće. Redatelji pretapaju čin mjerenja sreće u filmsko putovanje koje nas odvodi dalje od grafikona i pokazuje nam misli i dušu ljudi iz Butana. \nNakon projekcije s polaznicima će o filmu porazgovarati filmski kritičar Tibor Đurđev. \n  \nU nastojanju da posjetiteljima treće životne dobi (54+) omogućimo zanimljiv\, kvalitetan i relevantna filmski program\, Dokukino KIC je pokrenulo Doku-matineje. Doku-matineje se održavaju zadnji petak u mjesecu\, u jutarnjem terminu od 11 do 13 sati\, te uključuju projekcije odabranih dokumentarnih filmova i razgovore uz kavu s filmskim autorima i stručnjacima. Smatramo da film\, druženje i razgovor imaju pozitivan utjecaj na mentalno i fizičko zdravlje pojedinaca\, te bismo voljeli našu stariju publiku što više uključiti u programe našeg kina! \nFestivali i nagrade: \nSUNDANCE FF 2024 / CPH:DOX 2024 / TRUE/FALSE FF 2024 / SAN FRANCISCO IFF 2024 – nagrada publike / DOCSBARCELONA 2024 / DOCVILLE 2024 / ZAGREBDOX 2024 \nRecenzije: \n“U potrazi za srećom koristi se značajnim vizualnim kontrastima u svrhu analize Bhutanove priče o sebi. Ponovo unosi život u sliku zemlje koja\, koliko god nominalno usmjerena mjerenju ljudskosti\, prečesto se prezentira kao samo broj” Siddhant Adlakha\, Variety \n“Život na skali od 1 do Sreće” Pat Mullen\, POV Magazine \n 
URL:https://dokukino.net/film/u-potrazi-za-srecom-2026-05-29/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/06/uPotraziZaSrecom_EkranFIN.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260529T170000
DTEND;TZID=UTC:20260529T180000
DTSTAMP:20260603T200102
CREATED:20260516T134018Z
LAST-MODIFIED:20260516T134018Z
UID:27225-1780074000-1780077600@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Zbornik: Pojačana eksploatacija
DESCRIPTION:sudjeluju: Phoebe V. Moore\, Paško Bilić \nmoderira: Toni Prug \n„Umjetna inteligencija prividno je neutralna tehnologija\, ali sve više se koristi kako bi se upravljalo radnom snagom i donosilo odluke u zapošljavanju radnika_ica i davanju otkaza. Njena proliferacija na radnom mjestu stvara dojam poštenijeg i efikasnijeg sustava menadžmenta. Jer\, na kraju krajeva: stroj nikoga ne može diskriminirati. Zbornik Pojačana eksploatacija istražuje realnost učinaka umjetne inteligencije na živote radnika i radnica. Dok konsenzus glasi da UI predstavlja potpuno nov način upravljanja na radnom mjestu\, autori ove knjige pokazuju da se\, upravo suprotno\, UI koristi na isti način na koji se većina tehnologija koristi u kapitalizmu: kao dimna zavjesa koja skriva dubinsko izrabljivanje radnika_ica. Nadilazeći pitanja platformskog rada i gig-ekonomije\, autori i autorice istražuju nastajuće oblike algoritamskog upravljanja i aplikacija pojačanih UI-om\, koji su razvijeni kako bi se iskoristilo inovativne načine za prikupljanje podataka o radnicima i potrošačima\, i kako bi se nadnice i reprezentaciju radnika držalo pod kontrolom. Pokazuju i da radnici_ice to ne primaju bez otpora\, dajući istraživanja slučaja o novim i uzbudljivim oblicima otpora koji se pojavljuju diljem planete.“ Pluto Press.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-zbornik-pojacana-eksploatacija/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260529T183000
DTEND;TZID=UTC:20260529T200000
DTSTAMP:20260603T200102
CREATED:20260516T133848Z
LAST-MODIFIED:20260516T133848Z
UID:27226-1780079400-1780084800@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Adam Hanieh: Kapitalizam i Bliski istok u doba klimatskog sloma
DESCRIPTION:Od Palestine to do Irana do Libanona\, Bliski istok se nalazi u centru sve šire planetarne krize. Ovo predavanje će rekonstruirati kako je regija uvučena u stvaranje suvremenog kapitalizma i uspon američke moći od sredine 20. stoljeća nadalje. Ispitat će i recentnije transformacije\, naročito uspon Zaljevskih država i njihovo mjesto u sve oštrijim geopolitičkim rivalitetima i relativno opadanje američke hegemonije. Završit će razmatranjem što bi ti razboji mogli značiti za antikapitalističke strategije u doba rata i klimatskog sloma. \nModerira: Stipe Ćurković \n  \nAdam Hanieh je profesor na Odjelu razvojnih studija i direktor Instituta za Bliski istok na SOAS-u\, Sveučilišta London. Autor je nekoliko knjiga o političkoj ekonomiji i Bliskom istoku\, uključujući Crude Capitalism: Oil\, Corporate Power\, and the Making of the World Market (Verso Books 2024) i Resisting Erasure: Capital\, Imperialism and Race in Palestine (Verso 2025)\, u koautorstvu s Rafeef Ziadah i Robertom Knowom.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-adam-hanieh-kapitalizam-i-bliski-istok-u-doba-klimatskog-sloma/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260529T201500
DTEND;TZID=UTC:20260529T220000
DTSTAMP:20260603T200102
CREATED:20260516T133721Z
LAST-MODIFIED:20260516T133721Z
UID:27227-1780085700-1780092000@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Svi su ljudi intelektualci\, ali nisu svi intelektualci ljudi – o UI\, algoritmima\, digitalnoj kulturi i dilemama njihova ljudskog supstrata
DESCRIPTION:sudjeluju: Hito Steyerl\, Paolo Caffoni\, Felix Stalder\, Vanja Subotić \nmoderira: Boris Buden \nVrtoglavi razvoj digitalne tehnologije\, pogotovo zapanjujući uspon UI\, prisiljava nas na ponovno promišljanje Gramscijeve slavne tvrdnje da su svi ljudi intelektualci\, ali da nemaju svi u društvu funkciju intelektualaca. Mislio je na historijski specifičnu podjelu rada u kojoj se opći intelekt\, otuđen u obliku zasebne društvene klase\, koristi kako bi se stvorila kulturna hegemonija\, pomirile unutarnje suprotnosti industrijskog kapitalizma\, normalizirala njegova klasna vladavina i spriječila revolucija – za koju se vjerovalo da je jedina u stanju vratiti inteligenciju njezinim izvornim vlasnicima odnosno zajedničkim dobrima čovječanstva. \nSlična nada ponovno se javila u ranim danima interneta\, sada u obliku digitalnih zajedničkih dobara. Ali slatki san neoliberalne globalizacije o svijetu bez granica u kojem će neposredna komunikacija s onu stranu svih prostorno-političkih\, kulturnih i lingvističkih podjela\, uz neograničeni pristup sveukupnom znanju čovječanstva generirati prosperitet i osigurati mir za sve\, uskoro se pretvorio u gorku realnost. U procesu svoje tehnološke aproprijacije\, ljudska intelektualna zajednička dobra postala su „prirodnim resursom“ – samo da bi ih se ogradilo\, ekstrahiralo\, komodificiralo i algoritmički instrumentaliziralo u službi kapitala i moći. Na scenu je stupio novi intelektualni akter\, UI\, navodno superioran svojem ljudskom supstratu. Gdje god se primjenjuje\, radikalno mijenja svijet kakav poznajemo – sve više nagore: čak je ponovno ušla u vrtlog rata\, „majku svih tehnologija velike brzine“ (F. Kittler). Je li nešto pošlo po zlu? Kako i zašto? Ima li izlaza? \n  \nKratki zoom uvod u temu: \nThe Master’s Voice / Glas gospodara\nGenerativna UI\, fleksibilni realizam i podatkovni centar Pantheon u Topuskom \nHito Steyerl\, filmašica i spisateljica\, Berlin \nNiépce je izumio i fotografiju i toplinski stroj – s generativnom umjetnom inteligencijom (GenAI) oboje se napokon spojilo. Pantheon AI je gigavatni velecentar vrijedan 50 milijardi eura koji bi\, kao po dekretu\, 2027. trebao biti instaliran u Topuskom\, hrvatskom mjestašcu s 945 stanovnika. U jednom te istom stoljeću\, Topusko je bilo: ustaško stratište\, partizanski kongresni centar\, poprište masovnog etničkog čišćenja\, mjesto gdje je Ivan Supek održao fascinantno predavanje o kvantnoj fizici\, a uskoro će postati i megatvornica GenAI/robotskih splačina\, utočište za podatkovne centre iz Zaljeva koji bježe pred iranskim projektilima. Policijska jedinica Koridor\, financirana sredstvima EU-a\, noću silom vraća tražitelje azila preko zelene granice. Ali Topusko je jednom imalo sasvim drugi koridor: godine 1944. partizanska ratna fotografska jedinica priredila je izložbu u koridorima tamošnjeg lječilišta. Nasuprot beskrvnom fotorealizmu generativne umjetne inteligencije\, ta estetika otpora i trenja ukazuje na drugu mogućnost – oslobođeni\, udruženi i energetski štedljiv sustav računalstva i znanja. \n  \nPaolo Caffoni je istraživač u poljima filozofije\, medijske teorije i umjetne inteligencije. Trenutno je povezan s grupom AI Forensics na Sveučilištu umjetnosti i designa u Karlsruheu i s projektom AIMODELS Europskog istraživačkog vijeća na Sveučilištu Ca’ Foscari u Veneciji. Njegovo istraživanje usredotočeno je na lingvistički rad i materijalne uvjete prijevodnih tehnologija. Od 2009. do 2021. bio je slobodni urednik u berlinskoj izdavačkoj kući Archive Books\, za koju je bio suorganizator izložbe i javnog programa Archive Kabinett. Njegovi radovi su\, između ostalih publikacija\, objavljeni u AI & Society\, MicroMega\, Arts of the Working Class\, Civic Sociology. \nFelix Stalder je profesor na Sveučilištu umjetnosti u Zürichu\, na Odsjeku za likovnu umjetnost\, u glavnom studijskom smjeru „art:ificial studies“. Njegov rad je fokusiran na sjecišta kulture\, politike i tehnoloških dinamika\, naročito na prakse upravljanja zajedničkim dobrima\, datafikaciju\, UI\, i transformacije prirode i subjektivnosti. Pored akademskog rada aktivan je i kao kulturni proizvođač\, dugogodišnji moderator na forumu <nettime>\, ključnom čvorištu kritičke net kulture\, prvo kao mejling liste\, sada i kao čvora u fediverzumu. Član je World Information Institute i Technopolitics Working Group\, obje sa sjedištem u Beču. Autor je i urednik brojnih knjiga\, između ostalog Digital Solidarity (2014)\, Kultur der Digitalität / Digital Condition /字 状况 (2016 / 2018 / 2023)\, Aesthetics of the Commons (2021)\, Digital Unconscious (2021)\, From Commons to NFTS (2022) i Contemporaneity in Embodied Data Practices (2025) \nVanja Subotić je postdoktorska istraživačica na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju Sveučilišta u Beogradu. Bila je EPSA znanstvena suradnica na Centru za jezik\, logiku\, i kogniciju na Sveučilištu u Torinu. Područje njene ekspertize uključuje filozofiju UI\, filozofiju kognicije\, filozofiju lingvistike\, opću metodologiju\, i eksperimentalnu filozofiju. Stekla je doktorat na Svečučilištu Beograd 2023. disertacijom o izgledima objašnjavanja lingvističke kompetencije korištenjem modelima dubokog učenja u prirodnim jezicima i velikim jezičnim modelima. Dugogodišnja je suradnica Centra za promociju nauka i Centra za bioetičke studije u Beogradu\, i stekla je dva certifikata\, jedan iz Promicanja znanosti (od Centra za promociju nauka iz Beograda\, 2021.)\, drugi iz UI sigurnosti\, etike\, i društva (od Centra za UI sigurnost iz San Francisca\, SAD\, 2026.).
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-svi-su-ljudi-intelektualci-ali-nisu-svi-intelektualci-ljudi-o-ui-algoritmima-digitalnoj-kulturi-i-dilemama-njihova-ljudskog-supstrata/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260530T120000
DTEND;TZID=UTC:20260530T133000
DTSTAMP:20260603T200102
CREATED:20260516T134446Z
LAST-MODIFIED:20260516T134446Z
UID:27233-1780142400-1780147800@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: RAZGOVOR O KNJIZI I ZATVARANJE IZLOŽBE: Dejan Kršić: Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije — Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovića
DESCRIPTION:sudjeluju: Boris Buden\, Ana Dević\, Marko Golub \nmoderira: Đurđica Ćilić \nNa Dan državnosti\, u subotu 30.5. od 12 sati u KIC-u održat će se finissage izložbe Dizajn\, socijalizam\, modernizam i promocija knjige Dejana Kršića Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije: Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovića\, objavljene u izdanju Udruge Bijeli val. \nU osnovi izložbe i knjige leži isti interes za politička značenja odnosa socijalističkog modernizma i socijalističkog estetizma. Upravo djelo Bogdana Bogdanovića utjelovljuje taj rascjep između socijalističkog modernizma i socijalističkog estetizma\, a kroz njega se mogu promatrati i tumačiti društvene i političke promjene jugoslavenskog društva\, od modernističkog univerzalizma\, preko identitetskog zaokreta krajem 60-ih\, do konstrukcije nacionalističkih politika krajem 70-ih i tijekom 80-ih godina. \nNaslov knjige\, naravno\, referenca je na Bogdanovićevu knjigu Ukleti neimar\, kao i na činjenicu da su ga obožavatelji njegova rada često tako nazivali. No\, kako stoji u podnaslovu\, Bogdanovićevo umjetničko djelo prije svega je povod\, odnosno polazna točka za šira\, ali međusobno povezana razmatranja o sudbini spomenika i brisanju tradicija NOB-a\, kulturalizaciji antifašizma i suvremenom revizionizmu\, pitanjima odnosa prema holokaustu i genocidu\, ali i slijepim mrljama te nedosljednostima njegova hvaljenog antimiloševićevskog političkog angažmana tijekom 80-ih i 90-ih. \nUtoliko je Kršićeva knjiga polemika ne samo s revizionistima i nacionalističkim politikama u kulturi\, nego i kritika slijepih mjesta lijeve povijesti umjetnosti; kritika nacionalizma hrvatskih liberala\, ali i kritika kulturalizacije političkog koju su predvodile perjanice tzv. Druge Srbije\, od Latinke Perović do Bogdanovića. Ako je ono čime se bavi domaća akademska\, univerzitetska i intelektualna scena znanost\, onda ovo definitivno nije znanstvena knjiga\, nego čekić. Stoga\, prema drugom Brechtovu naputku\, napisanom u trenutku uspona povijesnog fašizma: „Hungriger\, greif nach dem Buch: es ist eine Waffe!” \n(događaj se odvija na hrvatskom) \n  \nBoris Buden\, filozof\, publicist i kulturni kritičar. Prevoditelj Freuda na hrvatski jezik. Devedesetih kolumnist i urednik u Arkzinu i izdavačkog projekta Biblioteke Bastard. Tekstovi iz tog perioda objavljeni su u ključnoj zbirci eseja pod nazivom “Barikade”. Piše eseje i članke s područja filozofije\, politike\, kritike kulture i umjetnosti s posebnim interesom za probleme tzv. postkomunističke tranzicije\, odnosa prema prošlosti\, nacionalizma i teorije prevođenja. Medijski aktivan i kao komentator aktualnih političkih i kulturnih zbivanja. \nAna Dević\, likovna kritičarka i kustosica. Surađivala je s mnogim kulturnim časopisima i napisala brojne tekstove za izložbene kataloge. Doktorandica je povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Zadru s temom partizanske umjetničke produkcije i antifašističkog otpora tijekom Drugog svjetskog rata. Jedna od osnivačica neovisnog kustoskog kolektiva Što kako i za koga/WHW čije aktivnosti istražuju potencijale kritičke kustoske prakse. Od 2018. WHW vodi međunarodni studijski program za mlade umjetnike WHW Akademija. \nMarko Golub likovni je kritičar\, povjesničar dizajna i kustos. Voditelj Galerije Hrvatskog dizajnerskog društva i glavni urednik stranice dizajn.hr. Urednik je i ko/autor niza knjiga i publikacija u izdanju HDD-a (Fragmenti dizajnerske povijesti\, monografske publikacije o Sanji Iveković\, Daliboru Martinisu\, Mirku Iliću\, Zoranu Pavloviću itd.) i kustos velikog broja izložbi (Ekscentričnost\, dizajn izvan centra\, Mirko Ilić: ‘Time After Time’\, Riječi\, slike i snovi – plakati iz zbirke Petra Smiljanića …) \nÐurđica Ćilić\, profesorica na Katedri za poljski jezik i književnost Filozofskog fakulteta. Izvodi kolegije iz poljske književnosti\, prevođenja i teorije književnosti. Piše stručne i znanstvene radove o poljskoj književnosti i prevodi s poljskoga jezika\, uglavnom suvremenu poeziju. Autorica je hvaljenih proznih knjiga Fafarikul\, Novi kraj i recentne Vidimo se na papiru. u kojima kroz priče i sjaćanja o tzv. običnim životnim i obiteljskim zgodama tematizira niz društveno važnih tema\, rata i nacionalizma\, generacijskih odnosa\, solidarnosti i ljubavi. \nDejan Kršić\, grafički dizajner i publicist. Redovni profesor na Odsjeku dizajna vizualnih komunikacija Umjetničke akademije u Splitu. Prvenstveno se bavi grafičkim oblikovanjem za projekte u kulturi i na nezavisnoj kulturnoj/aktivističkoj sceni. Devedesetih godina jedan od pokretača\, grafički urednik a kasnije i glavni urednik magazina Arkzin i Biblioteke Bastard. Od 2000. kao član udruge za vizualnu kulturu Što\, kako i za koga/WHW. Autor i ko-autor niza tekstova i knjiga o povijesti grafičkog dizajna.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-razgovor-o-knjizi-i-zatvaranje-izlozbe-dejan-krsic-zaludni-neimar-i-slijepa-mrlja-ideologije-povodom-partizanskih-nekropola-bogdana-bogdanovica/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260530T160000
DTEND;TZID=UTC:20260530T173000
DTSTAMP:20260603T200102
CREATED:20260516T134555Z
LAST-MODIFIED:20260516T134555Z
UID:27234-1780156800-1780162200@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Panel zajednice: platformski rad(nici) i izrabljivanje na zahtjev
DESCRIPTION:sudjeluju: Matea Grgurinović (Faktograf)\, Ana Pezelj (SSSH)\, Tomislav Kiš (Novi sindikat)\, Jelena Ostojić (IDIZ) \nmoderira: Emina Bužinkić \nPenetracija platformskog rada u Hrvatsku i njegove nagle promjene radne regulacije razotkriva duboke pukotine na sjecištu radničkih prava\, iregularizacije rada i boravišnog statusa\, rasiziranog nasilja te slabe infrastrukture podrške radnicima. Podmuklo fragmentiranje i strukturiranje paralelnog – stratificiranog\, rasno obilježenog i pravno nestabilnog režima rada\, u kojemu platformski radnici bilo da dolaze iz Globalnoga juga\, postjugoslavenskih zemalja ili iz Hrvatske\, sasvim lako postaju zamjenjiva i iscrpljiva\, lako odbačena radna snaga. Mreža posredničkih firmi\, koje se ubrzano množe\, sustavno iskorištavaju tijela i ranjivost radnika: bespoštedno gomilaju profit uzimajući od pojedinih radnika velike postotke zarade\, dodatno im naplaćuju smještaj u jadnim uvjetima\, pa i najam osnovnih sredstava za rad poput dostavnih bicikala ili automobila za taksi prijevoz\, uskraćuju bolovanje i godišnje odmore\, te primoravaju na iscrpljujući prekovremeni rad. U takvim uvjetima\, rad nije samo prekaran; on postaje prostor discipliniranja tijela\, vremena i kretanja\, gdje se radnici sustavno udaljavaju od odmora\, socijalizacije\, intime i kolektivnog života. \nIstovremeno\, ta silna prekarizacija isprepliće se i s nedostatkom odgovarajućih informacija o radnoj dozvoli\, njezinom trajanju i uvjetovanju boravišnog statusa. U takvim uvjetima\, pravna nesigurnost djeluje kao ključni mehanizam kontrole. Državne politike i zakonodavni okviri ne samo da ne štite radnike\, već aktivno sudjeluju u proizvodnji ovih režima iregularizacije\, čime dodatno otežavaju ili onemogućuju radničko organiziranje i sindikalno djelovanje. Ipak\, prostori i primjeri otpora postoje i razvijaju se: kroz samoorganiziranje radnika\, inicijative solidarnosti\, istraživački i zagovarački rad. Deseci tisuća ljudi u Hrvatskoj trebaju pravnu pomoć\, sindikalnu podršku\, angažirano novinarstvo i odgovorna društvena istraživanja\, ali i političku volju da se postojeći režimi rada transformiraju. \n  \nEmina Bužinkić\, aktivistkinja i znanstvenica koja će podijeliti uvide iz recentnog istraživačkog rada s platformskim radnicima u Hrvatskoj u okviru projekta “DEVELOPER – digitalni podaci\, razvoj i infrastruktura”.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-panel-zajednice-platformski-radnici-i-izrabljivanje-na-zahtjev/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260530T181500
DTEND;TZID=UTC:20260530T194500
DTSTAMP:20260603T200102
CREATED:20260516T134654Z
LAST-MODIFIED:20260516T134654Z
UID:27235-1780164900-1780170300@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Boris Buden: O drugoj strani dvojne revolucije: Ima li za “Praxis” života nakon smrti?
DESCRIPTION:Ako ćemo vjerovati Ericu Hobsbawmu\, Velika revolucija koja je radikalno promijenila svijet prije više od dvjesto godina ustvari je bila „dvojna revolucija“. Ono što je započelo 1789. u Parizu s padom Bastille i razvilo se u Francusku revoluciju\, zapravo je bio sam jedan dio većeg revolucionarnog događaja. Drugi je bila britanska industrijska revolucija\, koju su generirali tehnološki izumi i njihova kapitalistička aproprijacija. Možemo li digitalnu revoluciju koja je započela sredinom 20. stoljeća i još uvijek traje\, također misliti kao tek dio jedne daleko radikalnije „dvojne revolucije“? Ali gdje je onda taj njen drugi dio? Je li već s onu stranu naše imaginacije? \nPredavanje će razmotriti nasljeđe Praxis filozofije iz perspektive jednog od njenih najvažnijih koncepata\, „mišljenja revolucije“. Pretpostavimo da to nije bila samo slijepa ulica moderne filozofije u kojoj se zauvijek pogubila nekolicina intelektualnih lunatika. Ako njihove ideje doista zaslužuju posthumni opstanak\, morat ćemo ih suočiti s drugom stranom današnjeg dvojnog događaja – s digitalnom revolucijom. Istina\, taj se napor na prvi pogled doima uzaludno\, ali vrijedi pokušati. \nModerira: Luka Bogdanić \n  \nBoris Buden je autor i kulturalni teoretičar s prebivalištem u Berlinu. Rođen u bivšoj Jugoslaviji\, studirao je filozofiju u Zagrebu i stekao doktorat iz kulturalne teorije na Sveučilištu Humboldt u Berlinu. Od početka 1980-ih\, objavljuje eseje i knjige o kritičkoj i kulturalnoj teoriji\, psihoanalizi\, politici i suvremenoj umjetnosti na hrvatskom\, njemačkom i engleskom. Stalni je suradnik Europskog instituta za progresivne kulturne politike u Beču\, i predaje na raznim sveučilištima u Europi. Njegova posljednja knjiga je Transition to Nowhere: Art in History after 1989\, Berlin\, 2020.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-boris-buden-o-drugoj-strani-dvojne-revolucije-ima-li-za-praxis-zivota-nakon-smrti/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260604T180000
DTEND;TZID=UTC:20260604T200000
DTSTAMP:20260603T200102
CREATED:20260528T083053Z
LAST-MODIFIED:20260531T085818Z
UID:27310-1780596000-1780603200@dokukino.net
SUMMARY:Queer Shorts Program
DESCRIPTION:U suradnji Zagreb Pridea\, Dokukina KIC i festivala Écrans Mixtes predstavljamo program queer kratkometražnih filmova koji kroz različite filmske jezike istražuju identitet\, migraciju\, obitelj\, tijelo i slobodu. \nWarsha (Libanon\, 2021.\, 15’)\nRežija: Dania Bdeir\nGlume: Hassan Aqqoul\, Khansa\, Kamal Saleh\nSirijski migrant Mohammad radi na građevini u Bejrutu\, no jednog dana dobrovoljno preuzima upravljanje najvišom i najopasnijom dizalicom u Libanonu. Visoko iznad grada pronalazi prostor slobode\, intime i osobnog izraza. \nTank Fairy (Tajvan / SAD\, 2021.\, 10’)\nRežija: Erich Rettstadt\nEkscentrična vilinska dostavljačica plina\, u štiklama i šljokicama\, ulazi u život desetogodišnjeg dječaka i potiče njegovu maštu\, samoprihvaćanje i osjećaj mogućnosti drugačijeg svijeta. \nGrandma Nai Who Played Favorites (Kambodža / Francuska / SAD\, 2025.\, 19’)\nRežija: Chheangkea\nGlume: Phalla Im\, Bonrotanak Rith\, Saroeun Nay\nTijekom obiteljskog okupljanja duh bake Nai uznemiri vijest da njezin queer unuk planira zaruke sa ženom. Film nježno i duhovito propituje odnos tradicije\, obiteljskih očekivanja i queer identiteta. \nGorgones / Mermaids (Grčka\, 2025.\, 15’)\nRežija i scenarij: Lida Vartzioti\, Dimitris Tsakaleas\nKamera: Dimitris Lambridis\nProdukcija: Atalante Productions\nTijekom ljetnih praznika u Grčkoj susret dviju grupa mladih pokreće istraživanje seksualnosti\, pristanka\, intimnosti i međusobnih odnosa. Smješten u sparnu atmosferu mediteranskog ljeta\, film kroz senzualan i fluidan pristup tematizira queer žudnju\, transformaciju i kolektivno iskustvo odrastanja. \nAliens in Beirut (Libanon / Kanada\, 2025.\, 17’)\nScenarij i režija: Raghed Charabaty\nGlume: Raghed (Ray) Charabaty\, Fabio Makary\nProdukcija: Karel Malkoun\nKamera: Xin Li\nFilm prati Amira koji se vraća iz Toronta u Beirut uoči katastrofalne eksplozije u bejrutskoj luci 2020. godine. U potrazi za vlastitim korijenima i osjećajem pripadanja\, Amir započinje intiman odnos sa strancem kojeg upoznaje uz more. \nTitlovi su na hrvatskom jeziku a ulaz je besplatan.  \n  \nZagreb Pride već više od dva desetljeća djeluje kao platforma vidljivosti\, solidarnosti i borbe za prava LGBTIQ osoba u Hrvatskoj\, stvara prostor za politički i kulturni dijalog queer zajednice. \nÉcrans Mixtes\, međunarodni queer filmski festival iz Lyona\, festival posvećen queer filmu\, s fokusom na autorski\, angažirani i eksperimentalni filmski izraz te povezivanje queer filmskih scena iz različitih dijelova svijeta.
URL:https://dokukino.net/film/queer-shorts-program/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Kratkometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/MV5BYjQ3ZWFmMjMtMWZiZi00ZWU2LTk3ZDgtZmY5OGE0MjllZWYwXkEyXkFqcGc@._V1_FMjpg_UX1000_.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260604T200000
DTEND;TZID=UTC:20260604T220000
DTSTAMP:20260603T200102
CREATED:20260527T131958Z
LAST-MODIFIED:20260527T181107Z
UID:27275-1780603200-1780610400@dokukino.net
SUMMARY:Desolation Center (hrvatska premijera)
DESCRIPTION:Neispričana priča o gerilskoj muzici i umjetničkim performansima koji su se odvijali ranih 1980-ih u kalifornijskoj pustinji te su prethodili i inspirirali festivale poput Burning Mana\, Lollapalooze i Coachelle. Gerilski pustinjski happenings zbivali su se tijekom Reaganove ere i u njima su sudjelovali bendovi poput Sonic Youth\, Minutemen\, Meat Puppets\, Swans\, Redd Kross\, Einstürzende Neubauten\, Survival Research Laboratories\, Savage Republic i drugih. Ova kolektivna iskustva postala su ključni elementi alternativne kulture u 21. stoljeću.  Film uključuje rijetke koncertne snimke i intervjue s Perryjem Farrellom\, Thurstonom Mooreom\, Mikeom Wattom\, Blixom Bargeldom\, Curtom Kirkwoodom i Leejem Ranaldom. Desolation Center dokumentira doba u kojem se pomicanje granica muzike\, umjetnosti i i koncertnih nastupa podrazumijevalo kao neizrečena obveza. Magija ovih koncerata proizlazi iz toga što ih nisu stigli pokvariti novac i vrijeme: bili su sirovi\, stvarni i\, najvažnije\, potpuno originalni. \nNakon projekcije slijedi razgovor s redateljem Stuartom Swezeyjem koji će moderirati glazbeni i filmski kritičar Željko Luketić. \nFestivali i nagrade: \nCPH:DOX – svjetska premijera\, INDIELISBOA\, SF INDIEFEST – nagrada publike\, najbolji dokumentarac\, CHICAGO UNDERGROUND FILM FESTIVAL – nagrada publike\, najbolji dokumentarac\, SLAMDANCE – nominacija za glavnu nagradu žirija\, najbolji dokumentarac. \nRecenzije: \n„Fascinantan uvid u nastanak fenomena“ — The Hollywood Reporter \n„Stotine pankera zaletilo se u pustinju i nastao je prvi moderni glazbeni festival“ — New York Times \n„Tople preporuke… temeljit prikaz nevjerojatnog poglavlja iz glazbene povijesti\, ispričan iz prve ruke… muzika je izričito usmjerena protiv establišmenta\, nastupi su prava umjetnička djela\, a cijela DIY organizacija iznenađujuće i opetovano učinkovita. — Rogerebert.com \n„Bilo je to potpuno gerilski. Današnji festivali tako su čistunski nastrojeni ali tada je doista sve bilo moguće. Nasljeđe tih pustinjskih noći podsjeća me na ljude koji tvrde da su vidjeli Velvet Underground uživo. Ima taj legendarni prizvuk.“ – Lee Ranaldo\, Sonic Youth za The Guardian
URL:https://dokukino.net/film/desolation-center-hrvatska-premijera/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/desolation_poster_5c6_27x40.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260605T190000
DTEND;TZID=UTC:20260605T210000
DTSTAMP:20260603T200102
CREATED:20260527T140538Z
LAST-MODIFIED:20260531T111103Z
UID:27290-1780686000-1780693200@dokukino.net
SUMMARY:Kritika i društvo: Print i film – uloga i pozicija filmskog izdavaštva
DESCRIPTION:U petak\, 5. lipnja\, u 19 sati u Dokukinu KIC\, Hrvatsko društvo filmskih kritičara organizira kustoski i filmski program Print i film – uloga i pozicija filmskog izdavaštva\, posvećen suvremenim praksama nezavisnog i eksperimentalnog umjetničkog izdavaštva u području audiovizualne umjetnosti i filma. Program proizlazi iz recentnog procvata nezavisnih izdavačkih inicijativa i artist’s book formata\, koji tiskani medij ponovno uspostavljaju kao prostor kritičke refleksije\, trajnosti i intermedijalnog umjetničkog istraživanja. \nKroz izbor publikacija različitih formata\, program istražuje načine na koje se filmski jezik danas proširuje izvan same projekcije te prelazi u područje tiska\, arhiva i umjetničke knjige. Poseban naglasak stavljen je na autore\, autorice i izdavačke platforme koje filmska istraživanja\, vizualne eseje i teorijske refleksije prevode u tiskane formate\, među kojima se izdvajaju publikacija Memoria o istoimenom filmu Apichatponga Weerasethakula u izdanju Fireflies Press-a te časopis Another Gaze\, koji kroz svoje izdavačke projekte sustavno otvara prostor manje poznatoj i zanemarenoj filmskoj baštini autorica iz različitih geografskih i povijesnih konteksta. Program nastoji potaknuti promišljanje izdavaštva kao integralnog segmenta suvremene filmske i umjetničke produkcije\, ali i kao alternativnog modela distribucije\, arhiviranja i interpretacije filma izvan dominantnih institucionalnih i tržišnih okvira. Predstavljanjem manje poznatih izdavačkih kuća i nezavisnih inicijativa publika će imati priliku upoznati raznolike modele produkcije koji povezuju film\, vizualnu umjetnost\, teoriju i kustoske prakse. \nProgram se sastoji od panel-diskusije sa gostima Giovannijem Marchinijem\, glavnim urednikom Fireflies Press izdavačke kuće) te Daniellom Shreir\, glavnom urednicom časopisa Another Gaze i online filmske platforme Another Screen. \nNakon panela\, prema Shreirinom izboru\, predviđena je projekcija filma mađarske eksperimentalne redateljice Dóre Maurer Hétpróba (1982\, 53’) . Film donosi intiman portret operne pjevačice i samohrane majke Póke Eszter te njezino četvero djece\, kroz niz performativnih zadataka i razgovora koji postupno otkrivaju složene obiteljske dinamike\, emocionalne napetosti i osobne traume. Koristeći eksperimentalne filmske postupke poput ponavljanja\, superimpozicija i fragmentacije slike\, Maurer istražuje odnose između individualnog identiteta i obiteljskih struktura\, dok ispod zaigrane forme otvara teme emocionalne distance\, nasilja i psihološke ranjivosti. Rijetko prikazivan film restauriran je i digitaliziran 2021. godine u suradnji s Mađarskim nacionalnim filmskim arhivom. \nKustosica programa je Sara Simić. \nOvaj program provodi se u okviru projekta „Kritika i društvo”\, u organizaciji Hrvatskog društva filmskih kritičara.
URL:https://dokukino.net/film/kritika-i-drustvo-print-i-film-uloga-i-pozicija-filmskog-izdavastva/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj,Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/HDFK_P_F_IG.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260606T170000
DTEND;TZID=UTC:20260606T190000
DTSTAMP:20260603T200102
CREATED:20260514T084424Z
LAST-MODIFIED:20260531T090203Z
UID:27301-1780765200-1780772400@dokukino.net
SUMMARY:Keltska utopija
DESCRIPTION:Nakon 100 godina neovisnosti\, nova i smiona generacija mladih irskih umjetnika redefinira folk glazbu i promišlja utjecaj svoje kolonijalne povijesti. \nKeltska utopija prati novi uzlet alternativnih folk i tradicionalnih glazbenika koji stvaraju glazbu „kako bi uplašili svećenike i političare“. Dok stvaraju melankolične nove zvukove\, oni redefiniraju i problematiziraju samu formu te oblikuju kulturu prema vlastitoj viziji. Odvažni\, otvoreni i duhoviti mladi glazbenici postupno preuzimaju narativ filma\, prenoseći ga jedni na druge\, baš kao što bi u tradicionalnoj glazbenoj sesiji jedni drugima prenosili melodiju. Kroz svoju glazbu oni pripovijedaju priču o sto godina povijesti zemlje koja je prošla kroz velike društvene\, političke i ekonomske promjene. \nRiječima filmske kritičarke Sofie Topi: „Na kraju\, ono što ostaje nije zaključak već osjećaj; da je kulturni opstanak kaotičan\, da baština često nosi proturječja i da glazba\, iako nije iskupljujuća\, može biti sredstvo za dostojanstvo\, prkos i pripadnost. Jedna ideja ostaje: da je moguće voljeti mjesto koje nije napravilo mjesta za vas. I da vam umjetnost\, u svom najjednostavnijem obliku\, može pomoći da opstanete.“ Keltska utopija demonstrira kakvi glazbeni dokumentarci mogu biti kada se odupru žanrovskim konvencijama i puste teksturu svakodnevnog života da izađe na površinu. \nNeki od irskih glazbenika koji se pojavljuju u filmu uključuju The Mary Wallopers\, The Deadlians\, Poor Creature\, Negro Impacto i Lankum.
URL:https://dokukino.net/film/keltska-utopija2/2026-06-06/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/KU_Plakat-EKRAN2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260606T190000
DTEND;TZID=UTC:20260606T210000
DTSTAMP:20260603T200102
CREATED:20260528T084154Z
LAST-MODIFIED:20260531T085941Z
UID:27323-1780772400-1780779600@dokukino.net
SUMMARY:Broken English
DESCRIPTION:Film je jedinstvena posveta umjetnici i glazbenici koja je obilježila generacije i ujedno još jedno hibridno\, žanrovski razigrano ostvarenje redateljskog dvojca Iaina Forsytha i Jane Pollard (20\,000 Days on Earth)\, nastalo u bliskoj suradnji s Marianne Faithfull. \nRiječ je o intimnom i beskompromisnom portretu života oblikovanog slavom\, kreativnošću i neumoljivim pogledom javnosti\, koji prati umjetnicu koja je više od šest desetljeća prkosila očekivanjima\, neprestano se mijenjajući i iznova definirajući vlastiti izraz. Film nas uvodi u Ministarstvo nezaborava\, izmišljenu istraživačku instituciju u kojoj Tilda Swinton i George MacKay započinju istraživanje života i karijere Marianne Faithfull\, u prostoru gdje se susreću sjećanje i mit. Ova britanska ikona sudjeluje kao britka i duhovita sugovornica\, a njezina snažna prisutnost nadopunjuje se bogatim arhivskim materijalima i dojmljivim glazbenim izvedbama\, kako same Faithfull tako i Nicka Cavea\, Beth Orton\, Courtney Love\, Jehnny Beth i Suki Waterhouse. \nBroken English zaigran je i izrazito originalan portret umjetnice koja je odbijala pristati na kompromise te čije nasljeđe ostaje snažno i danas\, ali je i snažna filmska gesta otpora i stvaralačke slobode. \n  \nFestivali i nagrade: \nSUNDANCE 2025 / IDFA 2025 / VENICE FILM FESTIVAL 2025 / BFI LONDON FILM FESTIVAL 2025
URL:https://dokukino.net/film/broken-english/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/9f7e0d876613c2274e1935bb4db18db93df2f598.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260607T190000
DTEND;TZID=UTC:20260607T210000
DTSTAMP:20260603T200102
CREATED:20260514T084424Z
LAST-MODIFIED:20260531T090203Z
UID:27306-1780858800-1780866000@dokukino.net
SUMMARY:Keltska utopija
DESCRIPTION:Nakon 100 godina neovisnosti\, nova i smiona generacija mladih irskih umjetnika redefinira folk glazbu i promišlja utjecaj svoje kolonijalne povijesti. \nKeltska utopija prati novi uzlet alternativnih folk i tradicionalnih glazbenika koji stvaraju glazbu „kako bi uplašili svećenike i političare“. Dok stvaraju melankolične nove zvukove\, oni redefiniraju i problematiziraju samu formu te oblikuju kulturu prema vlastitoj viziji. Odvažni\, otvoreni i duhoviti mladi glazbenici postupno preuzimaju narativ filma\, prenoseći ga jedni na druge\, baš kao što bi u tradicionalnoj glazbenoj sesiji jedni drugima prenosili melodiju. Kroz svoju glazbu oni pripovijedaju priču o sto godina povijesti zemlje koja je prošla kroz velike društvene\, političke i ekonomske promjene. \nRiječima filmske kritičarke Sofie Topi: „Na kraju\, ono što ostaje nije zaključak već osjećaj; da je kulturni opstanak kaotičan\, da baština često nosi proturječja i da glazba\, iako nije iskupljujuća\, može biti sredstvo za dostojanstvo\, prkos i pripadnost. Jedna ideja ostaje: da je moguće voljeti mjesto koje nije napravilo mjesta za vas. I da vam umjetnost\, u svom najjednostavnijem obliku\, može pomoći da opstanete.“ Keltska utopija demonstrira kakvi glazbeni dokumentarci mogu biti kada se odupru žanrovskim konvencijama i puste teksturu svakodnevnog života da izađe na površinu. \nNeki od irskih glazbenika koji se pojavljuju u filmu uključuju The Mary Wallopers\, The Deadlians\, Poor Creature\, Negro Impacto i Lankum.
URL:https://dokukino.net/film/keltska-utopija2/2026-06-07/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/KU_Plakat-EKRAN2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260611T200000
DTEND;TZID=UTC:20260611T213000
DTSTAMP:20260603T200102
CREATED:20251027T182625Z
LAST-MODIFIED:20260527T122959Z
UID:27245-1781208000-1781213400@dokukino.net
SUMMARY:Animafest: Pelikan plava
DESCRIPTION:Devedesetih godina u Mađarskoj putovanja van države konačno postaju moguća\, ali većini i dalje nepriuštiva. Krivotvoreći međunarodne željezničke karte\, tri mladića proputovala su Europu\, a putovanja su omogućila i čitavoj svojoj generaciji. \nFilm prikazujemo u suradnji s KineDokom\, alternativnom distribucijom europskih dokumentarnih filmova koja okuplja oko 200 netradicionalnih prikazivačkih mjesta u šest europskih zemalja. \n  \nCiklus Animadoks odaje posvetu imaginativnoj moći animacije kao snažnom oruđu za pripovijedanje nefikcijskih priča i donosi šaroliki izbor koji uključuje tri hibridna animirano-dokumentaristička ostvarenja. Fleksibilnost animacijskih konvencija omogućuje da se uvjerljivo ožive zaboravljena događanja iz prošlosti i nesvakidašnje ljudske egzistencije\, često i opipljivije nego li stvarne snimke. Animacija omogućuje ogroman stupanj kreativne slobode u načinu na koji se ljudske emocije i sjećanja vizualno dočaravaju. Stoga animirani dokumentarci na evokativan način zadržavaju povijesnu vjerodostojnost dok mijenjaju vizualne stilove\, miješanjem činjenično utemeljenog realizma i apstraktne\, gotovo nadrealne animacije. U ciklusu donosimo istinitu priču o tri mladića koji krivotvoreći željezničke karte iza Željezne zavjese čitavoj generaciji daju priliku da doživi vanjski svijet (Pelikan plava). Zatim animirani mjuzikl o stvarnom ubojstvu bossa nova pijanista (Pucali su na pijanista) te slojevitu odu ljubavnim peripetijama i nepouzdanosti sjećanja ispričanu kroz Rašomon-efekt (Olivia i oblaci). Dina Pokrajac \n  \nFestivali i nagrade: \nANNECY INT’L ANIMATED FILM FESTIVAL 2024 / ANIMAFEST ZAGREB 2024 – posebno priznanje / TALLINN BLACK NIGHTS FF 2023 / DOCSBARCELONA 2024 – nagrada mladog žirija / GUANAJUATO IFF 2024 / TORINO FILM FESTIVAL 2023 / SILK ROAD INT’L FF CHINA 2024
URL:https://dokukino.net/film/kinedok-pelikan-plava-2026-06-11/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/10/Animafest_2026_B1_bez-sponzora.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260612T200000
DTEND;TZID=UTC:20260612T220000
DTSTAMP:20260603T200102
CREATED:20260526T220247Z
LAST-MODIFIED:20260526T220816Z
UID:27244-1781294400-1781301600@dokukino.net
SUMMARY:Animafest: Pucali su na pijanista
DESCRIPTION:Glazbeni novinar iz New Yorka kreće u potragu za istinom o tajanstvenom nestanku mladog brazilskog pijanističkog virtuoza Tenoria Jr.-a. Film je slavna priča o podrijetlu svjetski poznatog latinoameričkog glazbenog pokreta bossa nova. Pucali su na pijanista bilježi prolazno razdoblje ispunjeno kreativnom slobodom na prekretnici latinoameričke povijesti 60-ih i 70-ih godina\, neposredno prije nego što je kontinent zahvaćen totalitarnim režimima. \nCiklus Animadoks odaje posvetu imaginativnoj moći animacije kao snažnom oruđu za pripovijedanje nefikcijskih priča i donosi šaroliki izbor koji uključuje tri hibridna animirano-dokumentaristička ostvarenja. Fleksibilnost animacijskih konvencija omogućuje da se uvjerljivo ožive zaboravljena događanja iz prošlosti i nesvakidašnje ljudske egzistencije\, često i opipljivije nego li stvarne snimke. Animacija omogućuje ogroman stupanj kreativne slobode u načinu na koji se ljudske emocije i sjećanja vizualno dočaravaju. Stoga animirani dokumentarci na evokativan način zadržavaju povijesnu vjerodostojnost dok mijenjaju vizualne stilove\, miješanjem činjenično utemeljenog realizma i apstraktne\, gotovo nadrealne animacije. U ciklusu donosimo istinitu priču o tri mladića koji krivotvoreći željezničke karte iza Željezne zavjese čitavoj generaciji daju priliku da doživi vanjski svijet (Pelikan plava). Zatim animirani mjuzikl o stvarnom ubojstvu bossa nova pijanista (Pucali su na pijanista) te slojevitu odu ljubavnim peripetijama i nepouzdanosti sjećanja ispričanu kroz Rašomon-efekt (Olivia i oblaci). Dina Pokrajac
URL:https://dokukino.net/film/animafest-pucali-su-na-pijanista/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/10/Animafest_2026_B1_bez-sponzora.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260613T200000
DTEND;TZID=UTC:20260613T213000
DTSTAMP:20260603T200102
CREATED:20260526T220744Z
LAST-MODIFIED:20260526T220744Z
UID:27253-1781380800-1781386200@dokukino.net
SUMMARY:Animafest: Olivia i oblaci
DESCRIPTION:Film Olivia i oblaci nadrealno je istraživanje složenosti ljubavi. Prati priče Olivije\, Ramóna\, Bárbare i Mauricija dok se međusobno povezuju\, a da se pritom zapravo ne razumiju. \nCiklus Animadoks odaje posvetu imaginativnoj moći animacije kao snažnom oruđu za pripovijedanje nefikcijskih priča i donosi šaroliki izbor koji uključuje tri hibridna animirano-dokumentaristička ostvarenja. Fleksibilnost animacijskih konvencija omogućuje da se uvjerljivo ožive zaboravljena događanja iz prošlosti i nesvakidašnje ljudske egzistencije\, često i opipljivije nego li stvarne snimke. Animacija omogućuje ogroman stupanj kreativne slobode u načinu na koji se ljudske emocije i sjećanja vizualno dočaravaju. Stoga animirani dokumentarci na evokativan način zadržavaju povijesnu vjerodostojnost dok mijenjaju vizualne stilove\, miješanjem činjenično utemeljenog realizma i apstraktne\, gotovo nadrealne animacije. U ciklusu donosimo istinitu priču o tri mladića koji krivotvoreći željezničke karte iza Željezne zavjese čitavoj generaciji daju priliku da doživi vanjski svijet (Pelikan plava). Zatim animirani mjuzikl o stvarnom ubojstvu bossa nova pijanista (Pucali su na pijanista) te slojevitu odu ljubavnim peripetijama i nepouzdanosti sjećanja ispričanu kroz Rašomon-efekt (Olivia i oblaci). Dina Pokrajac
URL:https://dokukino.net/film/animafest-olivia-i-oblaci/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/10/Animafest_2026_B1_bez-sponzora.jpg
END:VEVENT
END:VCALENDAR