BEGIN:VCALENDAR
VERSION:2.0
PRODID:-//Dokukino KIC - Kino sa stavom - ECPv6.8.1//NONSGML v1.0//EN
CALSCALE:GREGORIAN
METHOD:PUBLISH
X-ORIGINAL-URL:https://dokukino.net
X-WR-CALDESC:Events for Dokukino KIC - Kino sa stavom
REFRESH-INTERVAL;VALUE=DURATION:PT1H
X-Robots-Tag:noindex
X-PUBLISHED-TTL:PT1H
BEGIN:VTIMEZONE
TZID:UTC
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0000
TZOFFSETTO:+0000
TZNAME:UTC
DTSTART:20260101T000000
END:STANDARD
END:VTIMEZONE
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260528T170000
DTEND;TZID=UTC:20260528T180000
DTSTAMP:20260518T071632
CREATED:20260516T132658Z
LAST-MODIFIED:20260516T132658Z
UID:27218-1779987600-1779991200@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Bogdan Denić: Kaljenje identiteta – autobiografija i priča o demokratskoj ljevici u dvije države (SNV i Sandorf)
DESCRIPTION:sudjeluju: Marijana Stojčić\, Branka Šesto \nmoderira: Aneta Vladimirov \nKnjiga Kaljenje identiteta: Autobiografija i priča o demokratskoj ljevici u dvije države autora Bogdana Denića (1929. – 2016.) svjedoči o životu oblikovanom na raskršću zemalja\, jezika i ideologija. Sociolog\, politički teoretičar\, univerzitetski profesor i aktivist\, jedan od osnivača Democratic Socialists of America (DSA) i značajna figura mirovnog pokreta tijekom jugoslavenskih ratova devedesetih\, Denić je veći dio života proveo između Sjedinjenih Američkih Država i prvo Jugoslavije\, a zatim Srbije i Hrvatske — između teorije i političke prakse\, nade i razočarenja. \nOva autobiografija nije sentimentalni pogled unazad\, već promišljanje jednog vijeka i njegovih ideoloških lomova. Denićeva perspektiva\, oblikovana iskustvom aktivizma i akademskog rada\, ali i neumornom životnom energijom i radošću djelovanja\, nudi uvid u sudbinu demokratske ljevice i postavlja pitanja mogućnosti povezivanja socijalne pravde s političkom slobodom. \nU vremenu kada se političke pozicije često svode na slogane\, Kaljenje identiteta podsjeća da mišljenje može biti hrabar politički čin\, da građanstvo nije datost\, već stalni poziv da djelujemo sa strašću\, radoznalošću i vjerom u mogućnost promjena.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-bogdan-denic-kaljenje-identiteta-autobiografija-i-prica-o-demokratskoj-ljevici-u-dvije-drzave-snv-i-sandorf/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260528T180000
DTEND;TZID=UTC:20260528T190000
DTSTAMP:20260518T071632
CREATED:20260516T132827Z
LAST-MODIFIED:20260516T132827Z
UID:27220-1779991200-1779994800@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Cédric Durand: Prekomjerna akumulacija umjetne inteligencije: racionalnost\, linije rasjeda i politika
DESCRIPTION:Na početku 2026.\, sve više se govori o skorom pucanju američkog investicijskog mjehura nastalog oko umjetne inteligencije. Obećanja o radikalnom pomaku u stvaranju post-ljudske inteligencije i fantastičnim porastima produktivnosti rasplamsali su iracionalne strasti (animal spirits) investitora do te mjere da jedan financijski komentator sažima situaciju ovako: «Amerika je sada jedna velika oklada na umjetnu inteligenciju». Tržišna vrijednost kompanija povezanih sa umjetnom inteligencijom porasla je deset puta u proteklom desetljeću\, dok su fiksna ulaganja u sektor u cjelini toliko masivna da su primarni pokretač rasta američke ekonomije u 2025. godini. Trka za izgradnju umjetne inteligencije za sobom povlači ogromnu fizičku izgradnju podatkovnih centara\, računalne opreme\, sustava za hlađenje\, mrežne infrastrukture\, priključaka na električnu mrežu i energetske infrastrukture. Računalni i pohrambeni kapaciteti za treniranje i\, iznad svega\, za rad modela umjetne inteligencije utjelovljeni su u ovoj složenoj i skupoj mašineriji. \nOvo izlaganje predlaže ispitivanje naglog porasta financijske vrijednosti UI povezanih dionica i kapitalnih izdataka za UI povezanu imovinu kroz gledište teorije krize prekomjerne akumulacije te raspravlja o specifičnostima ove UI groznice (rush) u svjetlu debate o intelektualnom monopolu i tehnofeudalnom trendu u prekasnom (too late) kapitalizmu. Nakon što dokumentiram razmjere UI investicijskog mjehura\, predložit ću da je sva ova financijska spekulacija u ovom sektoru ustvari nusproizvod logike ulaganja u svjetlu onoga što je David Harvey nazvao „kapitalističkom nužnom strašću za tehnološkom promjenom koja proizvodi višak vrijednosti“. Zatim ću identificirati ranjivosti koje proizlaze iz viška kapitala uloženog u UI u odnosu na mogućnosti valorizacije\, uzimajući u obzir neravnomjernu izgradnju UI lanca vrijednosti\, neizvjesnosti oko očekivane potražnje za UI proizvodima\, životne cikluse UI računalnih kapaciteta\, nedostatke ekoloških resursa i ozbiljnu opasnost od opće demoralizacije radne snage. Međutim\, samo prepoznavanje ove dinamike prekomjerne akumulacije nije dovoljno. Razvoj UI kapaciteta također treba analizirati u kontekstu kapitalizma koji stari\, gdje povijesna tendencija prema socijalizaciji rezultira kodiranjem onoga što je Pasquinelli nazvao „oblicima društvene suradnje i kolektivne inteligencije“\, čime se zadire u temeljne aspekte načina proizvodnje i podižu novi politički ulozi. \nModerira: Ante Andabak \n  \nCédric Durand profesor je političke ekonomije na Sveučilištu u Ženevi. Predmet njegovog istraživačkog rada promjene su suvremenog kapitalizma. Autor je knjiga Fictitious Capital: How Finance is Appropriating our Future (2017.)\, Techno-feudalism: Critique of the Digital Economy (2024.) i How to Change Course: The Principles of Ecological Planning (u koautorstvu s Razmigom Keucheyanom\, 2027.). Redovito objavljuje u New Left Reviewu i sudjeluje u javnim raspravama.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-cedric-durand-prekomjerna-akumulacija-umjetne-inteligencije-racionalnost-linije-rasjeda-i-politika/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260528T194500
DTEND;TZID=UTC:20260528T210000
DTSTAMP:20260518T071632
CREATED:20260516T133048Z
LAST-MODIFIED:20260516T133048Z
UID:27219-1779997500-1780002000@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Diskusija: O tehnofeudalizmu
DESCRIPTION:sudjeluju: Cédric Durand\, Nick Dyer-Witheford \nmoderira: Mislav Žitko \nTehno-feudalizam je postao nova intelektualna poštapalica. No može li taj pojam izdržati ozbiljniju analizu izvan ležerne upotrebe na društvenim mrežama? S usponom platformi poput Amazona\, Applea\, Googlea\, Mete\, Airbnba i TikToka\, mnogi su autori pokušali dati tom pojmu čvršće teorijsko opravdanje. Tvrde da se digitalni monopoli ne natječu samo unutar tržišta; oni sve više sami posjeduju prostore nalik tržištima. Putem servera\, algoritama\, aplikacija\, podatkovnih sustava\, sustava preporuka i alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji\, te platforme mogu kontrolirati pristup\, oblikovati vidljivost i izvlačiti rentu. \nOtuda usporedba s feudalizmom dolazi gotovo prirodno. U klasičnom shvaćanju kapitalizma\, poduzeća ostvaruju profit proizvodnjom i prodajom dobara ili usluga. U feudalizmu su\, nasuprot tome\, gospodari izvlačili rentu zato što su kontrolirali zemlju. Teza o tehno-feudalizmu tvrdi da današnji tehnološki divovi izvlače novu vrstu “cloud rente” zato što kontroliraju digitalni teritorij: trgovine aplikacijama\, internetska tržišta\, društvene mreže\, vidljivost u tražilicama\, sustave plaćanja\, korisničke podatke i pristup pažnji. \nNo\, znači li uspon Big Techa doista povratak povijesti unatrag? Postoje li dobri razlozi vjerovati da se platformni kapitalizam preobrazio u društveni poredak nalik feudalizmu? Ili je tehno-feudalizam tek moćna metafora za monopolistički kapitalizam u digitalnom obliku? To su pitanja kojima će se baviti ovaj panel. \n  \nCédric Durand profesor je političke ekonomije na Sveučilištu u Ženevi. Predmet njegovog istraživačkog rada promjene su suvremenog kapitalizma. Autor je knjiga Fictitious Capital: How Finance is Appropriating our Future (2017.)\, Techno-feudalism: Critique of the Digital Economy (2024.) i How to Change Course: The Principles of Ecological Planning (u koautorstvu s Razmigom Keucheyanom\, 2027.). Redovito objavljuje u New Left Reviewu i sudjeluje u javnim raspravama. \nNick Dyer-Witheford\, profesor emeritus na Sveučilištu Western Ontario\, autor je knjiga Cyber-Marx: Cycles and Circuits of Struggle in High Technology Capitalism (Chicago: University of Illinois\, 1999) i Cyber-Proletariat: Global Labour in the Digital Vortex (London: Pluto Press\, 2015)\, koautor je knjige Inhuman Power: Artificial Intelligence and the Future of Capitalism (Pluto\, 2019) i\, najnovije\, s Alessandrom Mularoni\, knjige Cybernetic Circulation Complex: Big Tech and Planetary Crisis (Verso\, 2025).
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-diskusija-o-tehnofeudalizmu/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260529T170000
DTEND;TZID=UTC:20260529T180000
DTSTAMP:20260518T071632
CREATED:20260516T134018Z
LAST-MODIFIED:20260516T134018Z
UID:27225-1780074000-1780077600@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Zbornik: Pojačana eksploatacija
DESCRIPTION:sudjeluju: Phoebe V. Moore\, Paško Bilić \nmoderira: Toni Prug \n„Umjetna inteligencija prividno je neutralna tehnologija\, ali sve više se koristi kako bi se upravljalo radnom snagom i donosilo odluke u zapošljavanju radnika_ica i davanju otkaza. Njena proliferacija na radnom mjestu stvara dojam poštenijeg i efikasnijeg sustava menadžmenta. Jer\, na kraju krajeva: stroj nikoga ne može diskriminirati. Zbornik Pojačana eksploatacija istražuje realnost učinaka umjetne inteligencije na živote radnika i radnica. Dok konsenzus glasi da UI predstavlja potpuno nov način upravljanja na radnom mjestu\, autori ove knjige pokazuju da se\, upravo suprotno\, UI koristi na isti način na koji se većina tehnologija koristi u kapitalizmu: kao dimna zavjesa koja skriva dubinsko izrabljivanje radnika_ica. Nadilazeći pitanja platformskog rada i gig-ekonomije\, autori i autorice istražuju nastajuće oblike algoritamskog upravljanja i aplikacija pojačanih UI-om\, koji su razvijeni kako bi se iskoristilo inovativne načine za prikupljanje podataka o radnicima i potrošačima\, i kako bi se nadnice i reprezentaciju radnika držalo pod kontrolom. Pokazuju i da radnici_ice to ne primaju bez otpora\, dajući istraživanja slučaja o novim i uzbudljivim oblicima otpora koji se pojavljuju diljem planete.“ Pluto Press.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-zbornik-pojacana-eksploatacija/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260529T183000
DTEND;TZID=UTC:20260529T200000
DTSTAMP:20260518T071632
CREATED:20260516T133848Z
LAST-MODIFIED:20260516T133848Z
UID:27226-1780079400-1780084800@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Adam Hanieh: Kapitalizam i Bliski istok u doba klimatskog sloma
DESCRIPTION:Od Palestine to do Irana do Libanona\, Bliski istok se nalazi u centru sve šire planetarne krize. Ovo predavanje će rekonstruirati kako je regija uvučena u stvaranje suvremenog kapitalizma i uspon američke moći od sredine 20. stoljeća nadalje. Ispitat će i recentnije transformacije\, naročito uspon Zaljevskih država i njihovo mjesto u sve oštrijim geopolitičkim rivalitetima i relativno opadanje američke hegemonije. Završit će razmatranjem što bi ti razboji mogli značiti za antikapitalističke strategije u doba rata i klimatskog sloma. \nModerira: Stipe Ćurković \n  \nAdam Hanieh je profesor na Odjelu razvojnih studija i direktor Instituta za Bliski istok na SOAS-u\, Sveučilišta London. Autor je nekoliko knjiga o političkoj ekonomiji i Bliskom istoku\, uključujući Crude Capitalism: Oil\, Corporate Power\, and the Making of the World Market (Verso Books 2024) i Resisting Erasure: Capital\, Imperialism and Race in Palestine (Verso 2025)\, u koautorstvu s Rafeef Ziadah i Robertom Knowom.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-adam-hanieh-kapitalizam-i-bliski-istok-u-doba-klimatskog-sloma/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260529T201500
DTEND;TZID=UTC:20260529T220000
DTSTAMP:20260518T071632
CREATED:20260516T133721Z
LAST-MODIFIED:20260516T133721Z
UID:27227-1780085700-1780092000@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Svi su ljudi intelektualci\, ali nisu svi intelektualci ljudi – o UI\, algoritmima\, digitalnoj kulturi i dilemama njihova ljudskog supstrata
DESCRIPTION:sudjeluju: Hito Steyerl\, Paolo Caffoni\, Felix Stalder\, Vanja Subotić \nmoderira: Boris Buden \nVrtoglavi razvoj digitalne tehnologije\, pogotovo zapanjujući uspon UI\, prisiljava nas na ponovno promišljanje Gramscijeve slavne tvrdnje da su svi ljudi intelektualci\, ali da nemaju svi u društvu funkciju intelektualaca. Mislio je na historijski specifičnu podjelu rada u kojoj se opći intelekt\, otuđen u obliku zasebne društvene klase\, koristi kako bi se stvorila kulturna hegemonija\, pomirile unutarnje suprotnosti industrijskog kapitalizma\, normalizirala njegova klasna vladavina i spriječila revolucija – za koju se vjerovalo da je jedina u stanju vratiti inteligenciju njezinim izvornim vlasnicima odnosno zajedničkim dobrima čovječanstva. \nSlična nada ponovno se javila u ranim danima interneta\, sada u obliku digitalnih zajedničkih dobara. Ali slatki san neoliberalne globalizacije o svijetu bez granica u kojem će neposredna komunikacija s onu stranu svih prostorno-političkih\, kulturnih i lingvističkih podjela\, uz neograničeni pristup sveukupnom znanju čovječanstva generirati prosperitet i osigurati mir za sve\, uskoro se pretvorio u gorku realnost. U procesu svoje tehnološke aproprijacije\, ljudska intelektualna zajednička dobra postala su „prirodnim resursom“ – samo da bi ih se ogradilo\, ekstrahiralo\, komodificiralo i algoritmički instrumentaliziralo u službi kapitala i moći. Na scenu je stupio novi intelektualni akter\, UI\, navodno superioran svojem ljudskom supstratu. Gdje god se primjenjuje\, radikalno mijenja svijet kakav poznajemo – sve više nagore: čak je ponovno ušla u vrtlog rata\, „majku svih tehnologija velike brzine“ (F. Kittler). Je li nešto pošlo po zlu? Kako i zašto? Ima li izlaza? \n  \nKratki zoom uvod u temu: \nThe Master’s Voice / Glas gospodara\nGenerativna UI\, fleksibilni realizam i podatkovni centar Pantheon u Topuskom \nHito Steyerl\, filmašica i spisateljica\, Berlin \nNiépce je izumio i fotografiju i toplinski stroj – s generativnom umjetnom inteligencijom (GenAI) oboje se napokon spojilo. Pantheon AI je gigavatni velecentar vrijedan 50 milijardi eura koji bi\, kao po dekretu\, 2027. trebao biti instaliran u Topuskom\, hrvatskom mjestašcu s 945 stanovnika. U jednom te istom stoljeću\, Topusko je bilo: ustaško stratište\, partizanski kongresni centar\, poprište masovnog etničkog čišćenja\, mjesto gdje je Ivan Supek održao fascinantno predavanje o kvantnoj fizici\, a uskoro će postati i megatvornica GenAI/robotskih splačina\, utočište za podatkovne centre iz Zaljeva koji bježe pred iranskim projektilima. Policijska jedinica Koridor\, financirana sredstvima EU-a\, noću silom vraća tražitelje azila preko zelene granice. Ali Topusko je jednom imalo sasvim drugi koridor: godine 1944. partizanska ratna fotografska jedinica priredila je izložbu u koridorima tamošnjeg lječilišta. Nasuprot beskrvnom fotorealizmu generativne umjetne inteligencije\, ta estetika otpora i trenja ukazuje na drugu mogućnost – oslobođeni\, udruženi i energetski štedljiv sustav računalstva i znanja. \n  \nPaolo Caffoni je istraživač u poljima filozofije\, medijske teorije i umjetne inteligencije. Trenutno je povezan s grupom AI Forensics na Sveučilištu umjetnosti i designa u Karlsruheu i s projektom AIMODELS Europskog istraživačkog vijeća na Sveučilištu Ca’ Foscari u Veneciji. Njegovo istraživanje usredotočeno je na lingvistički rad i materijalne uvjete prijevodnih tehnologija. Od 2009. do 2021. bio je slobodni urednik u berlinskoj izdavačkoj kući Archive Books\, za koju je bio suorganizator izložbe i javnog programa Archive Kabinett. Njegovi radovi su\, između ostalih publikacija\, objavljeni u AI & Society\, MicroMega\, Arts of the Working Class\, Civic Sociology. \nFelix Stalder je profesor na Sveučilištu umjetnosti u Zürichu\, na Odsjeku za likovnu umjetnost\, u glavnom studijskom smjeru „art:ificial studies“. Njegov rad je fokusiran na sjecišta kulture\, politike i tehnoloških dinamika\, naročito na prakse upravljanja zajedničkim dobrima\, datafikaciju\, UI\, i transformacije prirode i subjektivnosti. Pored akademskog rada aktivan je i kao kulturni proizvođač\, dugogodišnji moderator na forumu <nettime>\, ključnom čvorištu kritičke net kulture\, prvo kao mejling liste\, sada i kao čvora u fediverzumu. Član je World Information Institute i Technopolitics Working Group\, obje sa sjedištem u Beču. Autor je i urednik brojnih knjiga\, između ostalog Digital Solidarity (2014)\, Kultur der Digitalität / Digital Condition /字 状况 (2016 / 2018 / 2023)\, Aesthetics of the Commons (2021)\, Digital Unconscious (2021)\, From Commons to NFTS (2022) i Contemporaneity in Embodied Data Practices (2025) \nVanja Subotić je postdoktorska istraživačica na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju Sveučilišta u Beogradu. Bila je EPSA znanstvena suradnica na Centru za jezik\, logiku\, i kogniciju na Sveučilištu u Torinu. Područje njene ekspertize uključuje filozofiju UI\, filozofiju kognicije\, filozofiju lingvistike\, opću metodologiju\, i eksperimentalnu filozofiju. Stekla je doktorat na Svečučilištu Beograd 2023. disertacijom o izgledima objašnjavanja lingvističke kompetencije korištenjem modelima dubokog učenja u prirodnim jezicima i velikim jezičnim modelima. Dugogodišnja je suradnica Centra za promociju nauka i Centra za bioetičke studije u Beogradu\, i stekla je dva certifikata\, jedan iz Promicanja znanosti (od Centra za promociju nauka iz Beograda\, 2021.)\, drugi iz UI sigurnosti\, etike\, i društva (od Centra za UI sigurnost iz San Francisca\, SAD\, 2026.).
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-svi-su-ljudi-intelektualci-ali-nisu-svi-intelektualci-ljudi-o-ui-algoritmima-digitalnoj-kulturi-i-dilemama-njihova-ljudskog-supstrata/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260530T120000
DTEND;TZID=UTC:20260530T133000
DTSTAMP:20260518T071632
CREATED:20260516T134446Z
LAST-MODIFIED:20260516T134446Z
UID:27233-1780142400-1780147800@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: RAZGOVOR O KNJIZI I ZATVARANJE IZLOŽBE: Dejan Kršić: Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije — Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovića
DESCRIPTION:sudjeluju: Boris Buden\, Ana Dević\, Marko Golub \nmoderira: Đurđica Ćilić \nNa Dan državnosti\, u subotu 30.5. od 12 sati u KIC-u održat će se finissage izložbe Dizajn\, socijalizam\, modernizam i promocija knjige Dejana Kršića Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije: Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovića\, objavljene u izdanju Udruge Bijeli val. \nU osnovi izložbe i knjige leži isti interes za politička značenja odnosa socijalističkog modernizma i socijalističkog estetizma. Upravo djelo Bogdana Bogdanovića utjelovljuje taj rascjep između socijalističkog modernizma i socijalističkog estetizma\, a kroz njega se mogu promatrati i tumačiti društvene i političke promjene jugoslavenskog društva\, od modernističkog univerzalizma\, preko identitetskog zaokreta krajem 60-ih\, do konstrukcije nacionalističkih politika krajem 70-ih i tijekom 80-ih godina. \nNaslov knjige\, naravno\, referenca je na Bogdanovićevu knjigu Ukleti neimar\, kao i na činjenicu da su ga obožavatelji njegova rada često tako nazivali. No\, kako stoji u podnaslovu\, Bogdanovićevo umjetničko djelo prije svega je povod\, odnosno polazna točka za šira\, ali međusobno povezana razmatranja o sudbini spomenika i brisanju tradicija NOB-a\, kulturalizaciji antifašizma i suvremenom revizionizmu\, pitanjima odnosa prema holokaustu i genocidu\, ali i slijepim mrljama te nedosljednostima njegova hvaljenog antimiloševićevskog političkog angažmana tijekom 80-ih i 90-ih. \nUtoliko je Kršićeva knjiga polemika ne samo s revizionistima i nacionalističkim politikama u kulturi\, nego i kritika slijepih mjesta lijeve povijesti umjetnosti; kritika nacionalizma hrvatskih liberala\, ali i kritika kulturalizacije političkog koju su predvodile perjanice tzv. Druge Srbije\, od Latinke Perović do Bogdanovića. Ako je ono čime se bavi domaća akademska\, univerzitetska i intelektualna scena znanost\, onda ovo definitivno nije znanstvena knjiga\, nego čekić. Stoga\, prema drugom Brechtovu naputku\, napisanom u trenutku uspona povijesnog fašizma: „Hungriger\, greif nach dem Buch: es ist eine Waffe!” \n(događaj se odvija na hrvatskom) \n  \nBoris Buden\, filozof\, publicist i kulturni kritičar. Prevoditelj Freuda na hrvatski jezik. Devedesetih kolumnist i urednik u Arkzinu i izdavačkog projekta Biblioteke Bastard. Tekstovi iz tog perioda objavljeni su u ključnoj zbirci eseja pod nazivom “Barikade”. Piše eseje i članke s područja filozofije\, politike\, kritike kulture i umjetnosti s posebnim interesom za probleme tzv. postkomunističke tranzicije\, odnosa prema prošlosti\, nacionalizma i teorije prevođenja. Medijski aktivan i kao komentator aktualnih političkih i kulturnih zbivanja. \nAna Dević\, likovna kritičarka i kustosica. Surađivala je s mnogim kulturnim časopisima i napisala brojne tekstove za izložbene kataloge. Doktorandica je povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Zadru s temom partizanske umjetničke produkcije i antifašističkog otpora tijekom Drugog svjetskog rata. Jedna od osnivačica neovisnog kustoskog kolektiva Što kako i za koga/WHW čije aktivnosti istražuju potencijale kritičke kustoske prakse. Od 2018. WHW vodi međunarodni studijski program za mlade umjetnike WHW Akademija. \nMarko Golub likovni je kritičar\, povjesničar dizajna i kustos. Voditelj Galerije Hrvatskog dizajnerskog društva i glavni urednik stranice dizajn.hr. Urednik je i ko/autor niza knjiga i publikacija u izdanju HDD-a (Fragmenti dizajnerske povijesti\, monografske publikacije o Sanji Iveković\, Daliboru Martinisu\, Mirku Iliću\, Zoranu Pavloviću itd.) i kustos velikog broja izložbi (Ekscentričnost\, dizajn izvan centra\, Mirko Ilić: ‘Time After Time’\, Riječi\, slike i snovi – plakati iz zbirke Petra Smiljanića …) \nÐurđica Ćilić\, profesorica na Katedri za poljski jezik i književnost Filozofskog fakulteta. Izvodi kolegije iz poljske književnosti\, prevođenja i teorije književnosti. Piše stručne i znanstvene radove o poljskoj književnosti i prevodi s poljskoga jezika\, uglavnom suvremenu poeziju. Autorica je hvaljenih proznih knjiga Fafarikul\, Novi kraj i recentne Vidimo se na papiru. u kojima kroz priče i sjaćanja o tzv. običnim životnim i obiteljskim zgodama tematizira niz društveno važnih tema\, rata i nacionalizma\, generacijskih odnosa\, solidarnosti i ljubavi. \nDejan Kršić\, grafički dizajner i publicist. Redovni profesor na Odsjeku dizajna vizualnih komunikacija Umjetničke akademije u Splitu. Prvenstveno se bavi grafičkim oblikovanjem za projekte u kulturi i na nezavisnoj kulturnoj/aktivističkoj sceni. Devedesetih godina jedan od pokretača\, grafički urednik a kasnije i glavni urednik magazina Arkzin i Biblioteke Bastard. Od 2000. kao član udruge za vizualnu kulturu Što\, kako i za koga/WHW. Autor i ko-autor niza tekstova i knjiga o povijesti grafičkog dizajna.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-razgovor-o-knjizi-i-zatvaranje-izlozbe-dejan-krsic-zaludni-neimar-i-slijepa-mrlja-ideologije-povodom-partizanskih-nekropola-bogdana-bogdanovica/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260530T160000
DTEND;TZID=UTC:20260530T173000
DTSTAMP:20260518T071632
CREATED:20260516T134555Z
LAST-MODIFIED:20260516T134555Z
UID:27234-1780156800-1780162200@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Panel zajednice: platformski rad(nici) i izrabljivanje na zahtjev
DESCRIPTION:sudjeluju: Matea Grgurinović (Faktograf)\, Ana Pezelj (SSSH)\, Tomislav Kiš (Novi sindikat)\, Jelena Ostojić (IDIZ) \nmoderira: Emina Bužinkić \nPenetracija platformskog rada u Hrvatsku i njegove nagle promjene radne regulacije razotkriva duboke pukotine na sjecištu radničkih prava\, iregularizacije rada i boravišnog statusa\, rasiziranog nasilja te slabe infrastrukture podrške radnicima. Podmuklo fragmentiranje i strukturiranje paralelnog – stratificiranog\, rasno obilježenog i pravno nestabilnog režima rada\, u kojemu platformski radnici bilo da dolaze iz Globalnoga juga\, postjugoslavenskih zemalja ili iz Hrvatske\, sasvim lako postaju zamjenjiva i iscrpljiva\, lako odbačena radna snaga. Mreža posredničkih firmi\, koje se ubrzano množe\, sustavno iskorištavaju tijela i ranjivost radnika: bespoštedno gomilaju profit uzimajući od pojedinih radnika velike postotke zarade\, dodatno im naplaćuju smještaj u jadnim uvjetima\, pa i najam osnovnih sredstava za rad poput dostavnih bicikala ili automobila za taksi prijevoz\, uskraćuju bolovanje i godišnje odmore\, te primoravaju na iscrpljujući prekovremeni rad. U takvim uvjetima\, rad nije samo prekaran; on postaje prostor discipliniranja tijela\, vremena i kretanja\, gdje se radnici sustavno udaljavaju od odmora\, socijalizacije\, intime i kolektivnog života. \nIstovremeno\, ta silna prekarizacija isprepliće se i s nedostatkom odgovarajućih informacija o radnoj dozvoli\, njezinom trajanju i uvjetovanju boravišnog statusa. U takvim uvjetima\, pravna nesigurnost djeluje kao ključni mehanizam kontrole. Državne politike i zakonodavni okviri ne samo da ne štite radnike\, već aktivno sudjeluju u proizvodnji ovih režima iregularizacije\, čime dodatno otežavaju ili onemogućuju radničko organiziranje i sindikalno djelovanje. Ipak\, prostori i primjeri otpora postoje i razvijaju se: kroz samoorganiziranje radnika\, inicijative solidarnosti\, istraživački i zagovarački rad. Deseci tisuća ljudi u Hrvatskoj trebaju pravnu pomoć\, sindikalnu podršku\, angažirano novinarstvo i odgovorna društvena istraživanja\, ali i političku volju da se postojeći režimi rada transformiraju. \n  \nEmina Bužinkić\, aktivistkinja i znanstvenica koja će podijeliti uvide iz recentnog istraživačkog rada s platformskim radnicima u Hrvatskoj u okviru projekta “DEVELOPER – digitalni podaci\, razvoj i infrastruktura”.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-panel-zajednice-platformski-radnici-i-izrabljivanje-na-zahtjev/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260530T181500
DTEND;TZID=UTC:20260530T194500
DTSTAMP:20260518T071632
CREATED:20260516T134654Z
LAST-MODIFIED:20260516T134654Z
UID:27235-1780164900-1780170300@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Boris Buden: O drugoj strani dvojne revolucije: Ima li za “Praxis” života nakon smrti?
DESCRIPTION:Ako ćemo vjerovati Ericu Hobsbawmu\, Velika revolucija koja je radikalno promijenila svijet prije više od dvjesto godina ustvari je bila „dvojna revolucija“. Ono što je započelo 1789. u Parizu s padom Bastille i razvilo se u Francusku revoluciju\, zapravo je bio sam jedan dio većeg revolucionarnog događaja. Drugi je bila britanska industrijska revolucija\, koju su generirali tehnološki izumi i njihova kapitalistička aproprijacija. Možemo li digitalnu revoluciju koja je započela sredinom 20. stoljeća i još uvijek traje\, također misliti kao tek dio jedne daleko radikalnije „dvojne revolucije“? Ali gdje je onda taj njen drugi dio? Je li već s onu stranu naše imaginacije? \nPredavanje će razmotriti nasljeđe Praxis filozofije iz perspektive jednog od njenih najvažnijih koncepata\, „mišljenja revolucije“. Pretpostavimo da to nije bila samo slijepa ulica moderne filozofije u kojoj se zauvijek pogubila nekolicina intelektualnih lunatika. Ako njihove ideje doista zaslužuju posthumni opstanak\, morat ćemo ih suočiti s drugom stranom današnjeg dvojnog događaja – s digitalnom revolucijom. Istina\, taj se napor na prvi pogled doima uzaludno\, ali vrijedi pokušati. \nModerira: Luka Bogdanić \n  \nBoris Buden je autor i kulturalni teoretičar s prebivalištem u Berlinu. Rođen u bivšoj Jugoslaviji\, studirao je filozofiju u Zagrebu i stekao doktorat iz kulturalne teorije na Sveučilištu Humboldt u Berlinu. Od početka 1980-ih\, objavljuje eseje i knjige o kritičkoj i kulturalnoj teoriji\, psihoanalizi\, politici i suvremenoj umjetnosti na hrvatskom\, njemačkom i engleskom. Stalni je suradnik Europskog instituta za progresivne kulturne politike u Beču\, i predaje na raznim sveučilištima u Europi. Njegova posljednja knjiga je Transition to Nowhere: Art in History after 1989\, Berlin\, 2020.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-boris-buden-o-drugoj-strani-dvojne-revolucije-ima-li-za-praxis-zivota-nakon-smrti/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
END:VCALENDAR