BEGIN:VCALENDAR
VERSION:2.0
PRODID:-//Dokukino KIC - Kino sa stavom - ECPv6.8.1//NONSGML v1.0//EN
CALSCALE:GREGORIAN
METHOD:PUBLISH
X-WR-CALNAME:Dokukino KIC - Kino sa stavom
X-ORIGINAL-URL:https://dokukino.net
X-WR-CALDESC:Events for Dokukino KIC - Kino sa stavom
REFRESH-INTERVAL;VALUE=DURATION:PT1H
X-Robots-Tag:noindex
X-PUBLISHED-TTL:PT1H
BEGIN:VTIMEZONE
TZID:UTC
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0000
TZOFFSETTO:+0000
TZNAME:UTC
DTSTART:20260101T000000
END:STANDARD
END:VTIMEZONE
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260530T120000
DTEND;TZID=UTC:20260530T133000
DTSTAMP:20260518T071216
CREATED:20260516T134446Z
LAST-MODIFIED:20260516T134446Z
UID:27233-1780142400-1780147800@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: RAZGOVOR O KNJIZI I ZATVARANJE IZLOŽBE: Dejan Kršić: Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije — Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovića
DESCRIPTION:sudjeluju: Boris Buden\, Ana Dević\, Marko Golub \nmoderira: Đurđica Ćilić \nNa Dan državnosti\, u subotu 30.5. od 12 sati u KIC-u održat će se finissage izložbe Dizajn\, socijalizam\, modernizam i promocija knjige Dejana Kršića Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije: Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovića\, objavljene u izdanju Udruge Bijeli val. \nU osnovi izložbe i knjige leži isti interes za politička značenja odnosa socijalističkog modernizma i socijalističkog estetizma. Upravo djelo Bogdana Bogdanovića utjelovljuje taj rascjep između socijalističkog modernizma i socijalističkog estetizma\, a kroz njega se mogu promatrati i tumačiti društvene i političke promjene jugoslavenskog društva\, od modernističkog univerzalizma\, preko identitetskog zaokreta krajem 60-ih\, do konstrukcije nacionalističkih politika krajem 70-ih i tijekom 80-ih godina. \nNaslov knjige\, naravno\, referenca je na Bogdanovićevu knjigu Ukleti neimar\, kao i na činjenicu da su ga obožavatelji njegova rada često tako nazivali. No\, kako stoji u podnaslovu\, Bogdanovićevo umjetničko djelo prije svega je povod\, odnosno polazna točka za šira\, ali međusobno povezana razmatranja o sudbini spomenika i brisanju tradicija NOB-a\, kulturalizaciji antifašizma i suvremenom revizionizmu\, pitanjima odnosa prema holokaustu i genocidu\, ali i slijepim mrljama te nedosljednostima njegova hvaljenog antimiloševićevskog političkog angažmana tijekom 80-ih i 90-ih. \nUtoliko je Kršićeva knjiga polemika ne samo s revizionistima i nacionalističkim politikama u kulturi\, nego i kritika slijepih mjesta lijeve povijesti umjetnosti; kritika nacionalizma hrvatskih liberala\, ali i kritika kulturalizacije političkog koju su predvodile perjanice tzv. Druge Srbije\, od Latinke Perović do Bogdanovića. Ako je ono čime se bavi domaća akademska\, univerzitetska i intelektualna scena znanost\, onda ovo definitivno nije znanstvena knjiga\, nego čekić. Stoga\, prema drugom Brechtovu naputku\, napisanom u trenutku uspona povijesnog fašizma: „Hungriger\, greif nach dem Buch: es ist eine Waffe!” \n(događaj se odvija na hrvatskom) \n  \nBoris Buden\, filozof\, publicist i kulturni kritičar. Prevoditelj Freuda na hrvatski jezik. Devedesetih kolumnist i urednik u Arkzinu i izdavačkog projekta Biblioteke Bastard. Tekstovi iz tog perioda objavljeni su u ključnoj zbirci eseja pod nazivom “Barikade”. Piše eseje i članke s područja filozofije\, politike\, kritike kulture i umjetnosti s posebnim interesom za probleme tzv. postkomunističke tranzicije\, odnosa prema prošlosti\, nacionalizma i teorije prevođenja. Medijski aktivan i kao komentator aktualnih političkih i kulturnih zbivanja. \nAna Dević\, likovna kritičarka i kustosica. Surađivala je s mnogim kulturnim časopisima i napisala brojne tekstove za izložbene kataloge. Doktorandica je povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Zadru s temom partizanske umjetničke produkcije i antifašističkog otpora tijekom Drugog svjetskog rata. Jedna od osnivačica neovisnog kustoskog kolektiva Što kako i za koga/WHW čije aktivnosti istražuju potencijale kritičke kustoske prakse. Od 2018. WHW vodi međunarodni studijski program za mlade umjetnike WHW Akademija. \nMarko Golub likovni je kritičar\, povjesničar dizajna i kustos. Voditelj Galerije Hrvatskog dizajnerskog društva i glavni urednik stranice dizajn.hr. Urednik je i ko/autor niza knjiga i publikacija u izdanju HDD-a (Fragmenti dizajnerske povijesti\, monografske publikacije o Sanji Iveković\, Daliboru Martinisu\, Mirku Iliću\, Zoranu Pavloviću itd.) i kustos velikog broja izložbi (Ekscentričnost\, dizajn izvan centra\, Mirko Ilić: ‘Time After Time’\, Riječi\, slike i snovi – plakati iz zbirke Petra Smiljanića …) \nÐurđica Ćilić\, profesorica na Katedri za poljski jezik i književnost Filozofskog fakulteta. Izvodi kolegije iz poljske književnosti\, prevođenja i teorije književnosti. Piše stručne i znanstvene radove o poljskoj književnosti i prevodi s poljskoga jezika\, uglavnom suvremenu poeziju. Autorica je hvaljenih proznih knjiga Fafarikul\, Novi kraj i recentne Vidimo se na papiru. u kojima kroz priče i sjaćanja o tzv. običnim životnim i obiteljskim zgodama tematizira niz društveno važnih tema\, rata i nacionalizma\, generacijskih odnosa\, solidarnosti i ljubavi. \nDejan Kršić\, grafički dizajner i publicist. Redovni profesor na Odsjeku dizajna vizualnih komunikacija Umjetničke akademije u Splitu. Prvenstveno se bavi grafičkim oblikovanjem za projekte u kulturi i na nezavisnoj kulturnoj/aktivističkoj sceni. Devedesetih godina jedan od pokretača\, grafički urednik a kasnije i glavni urednik magazina Arkzin i Biblioteke Bastard. Od 2000. kao član udruge za vizualnu kulturu Što\, kako i za koga/WHW. Autor i ko-autor niza tekstova i knjiga o povijesti grafičkog dizajna.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-razgovor-o-knjizi-i-zatvaranje-izlozbe-dejan-krsic-zaludni-neimar-i-slijepa-mrlja-ideologije-povodom-partizanskih-nekropola-bogdana-bogdanovica/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260530T160000
DTEND;TZID=UTC:20260530T173000
DTSTAMP:20260518T071216
CREATED:20260516T134555Z
LAST-MODIFIED:20260516T134555Z
UID:27234-1780156800-1780162200@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Panel zajednice: platformski rad(nici) i izrabljivanje na zahtjev
DESCRIPTION:sudjeluju: Matea Grgurinović (Faktograf)\, Ana Pezelj (SSSH)\, Tomislav Kiš (Novi sindikat)\, Jelena Ostojić (IDIZ) \nmoderira: Emina Bužinkić \nPenetracija platformskog rada u Hrvatsku i njegove nagle promjene radne regulacije razotkriva duboke pukotine na sjecištu radničkih prava\, iregularizacije rada i boravišnog statusa\, rasiziranog nasilja te slabe infrastrukture podrške radnicima. Podmuklo fragmentiranje i strukturiranje paralelnog – stratificiranog\, rasno obilježenog i pravno nestabilnog režima rada\, u kojemu platformski radnici bilo da dolaze iz Globalnoga juga\, postjugoslavenskih zemalja ili iz Hrvatske\, sasvim lako postaju zamjenjiva i iscrpljiva\, lako odbačena radna snaga. Mreža posredničkih firmi\, koje se ubrzano množe\, sustavno iskorištavaju tijela i ranjivost radnika: bespoštedno gomilaju profit uzimajući od pojedinih radnika velike postotke zarade\, dodatno im naplaćuju smještaj u jadnim uvjetima\, pa i najam osnovnih sredstava za rad poput dostavnih bicikala ili automobila za taksi prijevoz\, uskraćuju bolovanje i godišnje odmore\, te primoravaju na iscrpljujući prekovremeni rad. U takvim uvjetima\, rad nije samo prekaran; on postaje prostor discipliniranja tijela\, vremena i kretanja\, gdje se radnici sustavno udaljavaju od odmora\, socijalizacije\, intime i kolektivnog života. \nIstovremeno\, ta silna prekarizacija isprepliće se i s nedostatkom odgovarajućih informacija o radnoj dozvoli\, njezinom trajanju i uvjetovanju boravišnog statusa. U takvim uvjetima\, pravna nesigurnost djeluje kao ključni mehanizam kontrole. Državne politike i zakonodavni okviri ne samo da ne štite radnike\, već aktivno sudjeluju u proizvodnji ovih režima iregularizacije\, čime dodatno otežavaju ili onemogućuju radničko organiziranje i sindikalno djelovanje. Ipak\, prostori i primjeri otpora postoje i razvijaju se: kroz samoorganiziranje radnika\, inicijative solidarnosti\, istraživački i zagovarački rad. Deseci tisuća ljudi u Hrvatskoj trebaju pravnu pomoć\, sindikalnu podršku\, angažirano novinarstvo i odgovorna društvena istraživanja\, ali i političku volju da se postojeći režimi rada transformiraju. \n  \nEmina Bužinkić\, aktivistkinja i znanstvenica koja će podijeliti uvide iz recentnog istraživačkog rada s platformskim radnicima u Hrvatskoj u okviru projekta “DEVELOPER – digitalni podaci\, razvoj i infrastruktura”.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-panel-zajednice-platformski-radnici-i-izrabljivanje-na-zahtjev/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260530T181500
DTEND;TZID=UTC:20260530T194500
DTSTAMP:20260518T071216
CREATED:20260516T134654Z
LAST-MODIFIED:20260516T134654Z
UID:27235-1780164900-1780170300@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Boris Buden: O drugoj strani dvojne revolucije: Ima li za “Praxis” života nakon smrti?
DESCRIPTION:Ako ćemo vjerovati Ericu Hobsbawmu\, Velika revolucija koja je radikalno promijenila svijet prije više od dvjesto godina ustvari je bila „dvojna revolucija“. Ono što je započelo 1789. u Parizu s padom Bastille i razvilo se u Francusku revoluciju\, zapravo je bio sam jedan dio većeg revolucionarnog događaja. Drugi je bila britanska industrijska revolucija\, koju su generirali tehnološki izumi i njihova kapitalistička aproprijacija. Možemo li digitalnu revoluciju koja je započela sredinom 20. stoljeća i još uvijek traje\, također misliti kao tek dio jedne daleko radikalnije „dvojne revolucije“? Ali gdje je onda taj njen drugi dio? Je li već s onu stranu naše imaginacije? \nPredavanje će razmotriti nasljeđe Praxis filozofije iz perspektive jednog od njenih najvažnijih koncepata\, „mišljenja revolucije“. Pretpostavimo da to nije bila samo slijepa ulica moderne filozofije u kojoj se zauvijek pogubila nekolicina intelektualnih lunatika. Ako njihove ideje doista zaslužuju posthumni opstanak\, morat ćemo ih suočiti s drugom stranom današnjeg dvojnog događaja – s digitalnom revolucijom. Istina\, taj se napor na prvi pogled doima uzaludno\, ali vrijedi pokušati. \nModerira: Luka Bogdanić \n  \nBoris Buden je autor i kulturalni teoretičar s prebivalištem u Berlinu. Rođen u bivšoj Jugoslaviji\, studirao je filozofiju u Zagrebu i stekao doktorat iz kulturalne teorije na Sveučilištu Humboldt u Berlinu. Od početka 1980-ih\, objavljuje eseje i knjige o kritičkoj i kulturalnoj teoriji\, psihoanalizi\, politici i suvremenoj umjetnosti na hrvatskom\, njemačkom i engleskom. Stalni je suradnik Europskog instituta za progresivne kulturne politike u Beču\, i predaje na raznim sveučilištima u Europi. Njegova posljednja knjiga je Transition to Nowhere: Art in History after 1989\, Berlin\, 2020.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-boris-buden-o-drugoj-strani-dvojne-revolucije-ima-li-za-praxis-zivota-nakon-smrti/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
END:VCALENDAR