BEGIN:VCALENDAR
VERSION:2.0
PRODID:-//Dokukino KIC - Kino sa stavom - ECPv6.8.1//NONSGML v1.0//EN
CALSCALE:GREGORIAN
METHOD:PUBLISH
X-WR-CALNAME:Dokukino KIC - Kino sa stavom
X-ORIGINAL-URL:https://dokukino.net
X-WR-CALDESC:Events for Dokukino KIC - Kino sa stavom
REFRESH-INTERVAL;VALUE=DURATION:PT1H
X-Robots-Tag:noindex
X-PUBLISHED-TTL:PT1H
BEGIN:VTIMEZONE
TZID:UTC
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0000
TZOFFSETTO:+0000
TZNAME:UTC
DTSTART:20260101T000000
END:STANDARD
END:VTIMEZONE
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260529T170000
DTEND;TZID=UTC:20260529T180000
DTSTAMP:20260518T071308
CREATED:20260516T134018Z
LAST-MODIFIED:20260516T134018Z
UID:27225-1780074000-1780077600@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Zbornik: Pojačana eksploatacija
DESCRIPTION:sudjeluju: Phoebe V. Moore\, Paško Bilić \nmoderira: Toni Prug \n„Umjetna inteligencija prividno je neutralna tehnologija\, ali sve više se koristi kako bi se upravljalo radnom snagom i donosilo odluke u zapošljavanju radnika_ica i davanju otkaza. Njena proliferacija na radnom mjestu stvara dojam poštenijeg i efikasnijeg sustava menadžmenta. Jer\, na kraju krajeva: stroj nikoga ne može diskriminirati. Zbornik Pojačana eksploatacija istražuje realnost učinaka umjetne inteligencije na živote radnika i radnica. Dok konsenzus glasi da UI predstavlja potpuno nov način upravljanja na radnom mjestu\, autori ove knjige pokazuju da se\, upravo suprotno\, UI koristi na isti način na koji se većina tehnologija koristi u kapitalizmu: kao dimna zavjesa koja skriva dubinsko izrabljivanje radnika_ica. Nadilazeći pitanja platformskog rada i gig-ekonomije\, autori i autorice istražuju nastajuće oblike algoritamskog upravljanja i aplikacija pojačanih UI-om\, koji su razvijeni kako bi se iskoristilo inovativne načine za prikupljanje podataka o radnicima i potrošačima\, i kako bi se nadnice i reprezentaciju radnika držalo pod kontrolom. Pokazuju i da radnici_ice to ne primaju bez otpora\, dajući istraživanja slučaja o novim i uzbudljivim oblicima otpora koji se pojavljuju diljem planete.“ Pluto Press.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-zbornik-pojacana-eksploatacija/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260529T183000
DTEND;TZID=UTC:20260529T200000
DTSTAMP:20260518T071308
CREATED:20260516T133848Z
LAST-MODIFIED:20260516T133848Z
UID:27226-1780079400-1780084800@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Adam Hanieh: Kapitalizam i Bliski istok u doba klimatskog sloma
DESCRIPTION:Od Palestine to do Irana do Libanona\, Bliski istok se nalazi u centru sve šire planetarne krize. Ovo predavanje će rekonstruirati kako je regija uvučena u stvaranje suvremenog kapitalizma i uspon američke moći od sredine 20. stoljeća nadalje. Ispitat će i recentnije transformacije\, naročito uspon Zaljevskih država i njihovo mjesto u sve oštrijim geopolitičkim rivalitetima i relativno opadanje američke hegemonije. Završit će razmatranjem što bi ti razboji mogli značiti za antikapitalističke strategije u doba rata i klimatskog sloma. \nModerira: Stipe Ćurković \n  \nAdam Hanieh je profesor na Odjelu razvojnih studija i direktor Instituta za Bliski istok na SOAS-u\, Sveučilišta London. Autor je nekoliko knjiga o političkoj ekonomiji i Bliskom istoku\, uključujući Crude Capitalism: Oil\, Corporate Power\, and the Making of the World Market (Verso Books 2024) i Resisting Erasure: Capital\, Imperialism and Race in Palestine (Verso 2025)\, u koautorstvu s Rafeef Ziadah i Robertom Knowom.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-adam-hanieh-kapitalizam-i-bliski-istok-u-doba-klimatskog-sloma/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260529T201500
DTEND;TZID=UTC:20260529T220000
DTSTAMP:20260518T071308
CREATED:20260516T133721Z
LAST-MODIFIED:20260516T133721Z
UID:27227-1780085700-1780092000@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Svi su ljudi intelektualci\, ali nisu svi intelektualci ljudi – o UI\, algoritmima\, digitalnoj kulturi i dilemama njihova ljudskog supstrata
DESCRIPTION:sudjeluju: Hito Steyerl\, Paolo Caffoni\, Felix Stalder\, Vanja Subotić \nmoderira: Boris Buden \nVrtoglavi razvoj digitalne tehnologije\, pogotovo zapanjujući uspon UI\, prisiljava nas na ponovno promišljanje Gramscijeve slavne tvrdnje da su svi ljudi intelektualci\, ali da nemaju svi u društvu funkciju intelektualaca. Mislio je na historijski specifičnu podjelu rada u kojoj se opći intelekt\, otuđen u obliku zasebne društvene klase\, koristi kako bi se stvorila kulturna hegemonija\, pomirile unutarnje suprotnosti industrijskog kapitalizma\, normalizirala njegova klasna vladavina i spriječila revolucija – za koju se vjerovalo da je jedina u stanju vratiti inteligenciju njezinim izvornim vlasnicima odnosno zajedničkim dobrima čovječanstva. \nSlična nada ponovno se javila u ranim danima interneta\, sada u obliku digitalnih zajedničkih dobara. Ali slatki san neoliberalne globalizacije o svijetu bez granica u kojem će neposredna komunikacija s onu stranu svih prostorno-političkih\, kulturnih i lingvističkih podjela\, uz neograničeni pristup sveukupnom znanju čovječanstva generirati prosperitet i osigurati mir za sve\, uskoro se pretvorio u gorku realnost. U procesu svoje tehnološke aproprijacije\, ljudska intelektualna zajednička dobra postala su „prirodnim resursom“ – samo da bi ih se ogradilo\, ekstrahiralo\, komodificiralo i algoritmički instrumentaliziralo u službi kapitala i moći. Na scenu je stupio novi intelektualni akter\, UI\, navodno superioran svojem ljudskom supstratu. Gdje god se primjenjuje\, radikalno mijenja svijet kakav poznajemo – sve više nagore: čak je ponovno ušla u vrtlog rata\, „majku svih tehnologija velike brzine“ (F. Kittler). Je li nešto pošlo po zlu? Kako i zašto? Ima li izlaza? \n  \nKratki zoom uvod u temu: \nThe Master’s Voice / Glas gospodara\nGenerativna UI\, fleksibilni realizam i podatkovni centar Pantheon u Topuskom \nHito Steyerl\, filmašica i spisateljica\, Berlin \nNiépce je izumio i fotografiju i toplinski stroj – s generativnom umjetnom inteligencijom (GenAI) oboje se napokon spojilo. Pantheon AI je gigavatni velecentar vrijedan 50 milijardi eura koji bi\, kao po dekretu\, 2027. trebao biti instaliran u Topuskom\, hrvatskom mjestašcu s 945 stanovnika. U jednom te istom stoljeću\, Topusko je bilo: ustaško stratište\, partizanski kongresni centar\, poprište masovnog etničkog čišćenja\, mjesto gdje je Ivan Supek održao fascinantno predavanje o kvantnoj fizici\, a uskoro će postati i megatvornica GenAI/robotskih splačina\, utočište za podatkovne centre iz Zaljeva koji bježe pred iranskim projektilima. Policijska jedinica Koridor\, financirana sredstvima EU-a\, noću silom vraća tražitelje azila preko zelene granice. Ali Topusko je jednom imalo sasvim drugi koridor: godine 1944. partizanska ratna fotografska jedinica priredila je izložbu u koridorima tamošnjeg lječilišta. Nasuprot beskrvnom fotorealizmu generativne umjetne inteligencije\, ta estetika otpora i trenja ukazuje na drugu mogućnost – oslobođeni\, udruženi i energetski štedljiv sustav računalstva i znanja. \n  \nPaolo Caffoni je istraživač u poljima filozofije\, medijske teorije i umjetne inteligencije. Trenutno je povezan s grupom AI Forensics na Sveučilištu umjetnosti i designa u Karlsruheu i s projektom AIMODELS Europskog istraživačkog vijeća na Sveučilištu Ca’ Foscari u Veneciji. Njegovo istraživanje usredotočeno je na lingvistički rad i materijalne uvjete prijevodnih tehnologija. Od 2009. do 2021. bio je slobodni urednik u berlinskoj izdavačkoj kući Archive Books\, za koju je bio suorganizator izložbe i javnog programa Archive Kabinett. Njegovi radovi su\, između ostalih publikacija\, objavljeni u AI & Society\, MicroMega\, Arts of the Working Class\, Civic Sociology. \nFelix Stalder je profesor na Sveučilištu umjetnosti u Zürichu\, na Odsjeku za likovnu umjetnost\, u glavnom studijskom smjeru „art:ificial studies“. Njegov rad je fokusiran na sjecišta kulture\, politike i tehnoloških dinamika\, naročito na prakse upravljanja zajedničkim dobrima\, datafikaciju\, UI\, i transformacije prirode i subjektivnosti. Pored akademskog rada aktivan je i kao kulturni proizvođač\, dugogodišnji moderator na forumu <nettime>\, ključnom čvorištu kritičke net kulture\, prvo kao mejling liste\, sada i kao čvora u fediverzumu. Član je World Information Institute i Technopolitics Working Group\, obje sa sjedištem u Beču. Autor je i urednik brojnih knjiga\, između ostalog Digital Solidarity (2014)\, Kultur der Digitalität / Digital Condition /字 状况 (2016 / 2018 / 2023)\, Aesthetics of the Commons (2021)\, Digital Unconscious (2021)\, From Commons to NFTS (2022) i Contemporaneity in Embodied Data Practices (2025) \nVanja Subotić je postdoktorska istraživačica na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju Sveučilišta u Beogradu. Bila je EPSA znanstvena suradnica na Centru za jezik\, logiku\, i kogniciju na Sveučilištu u Torinu. Područje njene ekspertize uključuje filozofiju UI\, filozofiju kognicije\, filozofiju lingvistike\, opću metodologiju\, i eksperimentalnu filozofiju. Stekla je doktorat na Svečučilištu Beograd 2023. disertacijom o izgledima objašnjavanja lingvističke kompetencije korištenjem modelima dubokog učenja u prirodnim jezicima i velikim jezičnim modelima. Dugogodišnja je suradnica Centra za promociju nauka i Centra za bioetičke studije u Beogradu\, i stekla je dva certifikata\, jedan iz Promicanja znanosti (od Centra za promociju nauka iz Beograda\, 2021.)\, drugi iz UI sigurnosti\, etike\, i društva (od Centra za UI sigurnost iz San Francisca\, SAD\, 2026.).
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-svi-su-ljudi-intelektualci-ali-nisu-svi-intelektualci-ljudi-o-ui-algoritmima-digitalnoj-kulturi-i-dilemama-njihova-ljudskog-supstrata/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260530T120000
DTEND;TZID=UTC:20260530T133000
DTSTAMP:20260518T071308
CREATED:20260516T134446Z
LAST-MODIFIED:20260516T134446Z
UID:27233-1780142400-1780147800@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: RAZGOVOR O KNJIZI I ZATVARANJE IZLOŽBE: Dejan Kršić: Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije — Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovića
DESCRIPTION:sudjeluju: Boris Buden\, Ana Dević\, Marko Golub \nmoderira: Đurđica Ćilić \nNa Dan državnosti\, u subotu 30.5. od 12 sati u KIC-u održat će se finissage izložbe Dizajn\, socijalizam\, modernizam i promocija knjige Dejana Kršića Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije: Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovića\, objavljene u izdanju Udruge Bijeli val. \nU osnovi izložbe i knjige leži isti interes za politička značenja odnosa socijalističkog modernizma i socijalističkog estetizma. Upravo djelo Bogdana Bogdanovića utjelovljuje taj rascjep između socijalističkog modernizma i socijalističkog estetizma\, a kroz njega se mogu promatrati i tumačiti društvene i političke promjene jugoslavenskog društva\, od modernističkog univerzalizma\, preko identitetskog zaokreta krajem 60-ih\, do konstrukcije nacionalističkih politika krajem 70-ih i tijekom 80-ih godina. \nNaslov knjige\, naravno\, referenca je na Bogdanovićevu knjigu Ukleti neimar\, kao i na činjenicu da su ga obožavatelji njegova rada često tako nazivali. No\, kako stoji u podnaslovu\, Bogdanovićevo umjetničko djelo prije svega je povod\, odnosno polazna točka za šira\, ali međusobno povezana razmatranja o sudbini spomenika i brisanju tradicija NOB-a\, kulturalizaciji antifašizma i suvremenom revizionizmu\, pitanjima odnosa prema holokaustu i genocidu\, ali i slijepim mrljama te nedosljednostima njegova hvaljenog antimiloševićevskog političkog angažmana tijekom 80-ih i 90-ih. \nUtoliko je Kršićeva knjiga polemika ne samo s revizionistima i nacionalističkim politikama u kulturi\, nego i kritika slijepih mjesta lijeve povijesti umjetnosti; kritika nacionalizma hrvatskih liberala\, ali i kritika kulturalizacije političkog koju su predvodile perjanice tzv. Druge Srbije\, od Latinke Perović do Bogdanovića. Ako je ono čime se bavi domaća akademska\, univerzitetska i intelektualna scena znanost\, onda ovo definitivno nije znanstvena knjiga\, nego čekić. Stoga\, prema drugom Brechtovu naputku\, napisanom u trenutku uspona povijesnog fašizma: „Hungriger\, greif nach dem Buch: es ist eine Waffe!” \n(događaj se odvija na hrvatskom) \n  \nBoris Buden\, filozof\, publicist i kulturni kritičar. Prevoditelj Freuda na hrvatski jezik. Devedesetih kolumnist i urednik u Arkzinu i izdavačkog projekta Biblioteke Bastard. Tekstovi iz tog perioda objavljeni su u ključnoj zbirci eseja pod nazivom “Barikade”. Piše eseje i članke s područja filozofije\, politike\, kritike kulture i umjetnosti s posebnim interesom za probleme tzv. postkomunističke tranzicije\, odnosa prema prošlosti\, nacionalizma i teorije prevođenja. Medijski aktivan i kao komentator aktualnih političkih i kulturnih zbivanja. \nAna Dević\, likovna kritičarka i kustosica. Surađivala je s mnogim kulturnim časopisima i napisala brojne tekstove za izložbene kataloge. Doktorandica je povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Zadru s temom partizanske umjetničke produkcije i antifašističkog otpora tijekom Drugog svjetskog rata. Jedna od osnivačica neovisnog kustoskog kolektiva Što kako i za koga/WHW čije aktivnosti istražuju potencijale kritičke kustoske prakse. Od 2018. WHW vodi međunarodni studijski program za mlade umjetnike WHW Akademija. \nMarko Golub likovni je kritičar\, povjesničar dizajna i kustos. Voditelj Galerije Hrvatskog dizajnerskog društva i glavni urednik stranice dizajn.hr. Urednik je i ko/autor niza knjiga i publikacija u izdanju HDD-a (Fragmenti dizajnerske povijesti\, monografske publikacije o Sanji Iveković\, Daliboru Martinisu\, Mirku Iliću\, Zoranu Pavloviću itd.) i kustos velikog broja izložbi (Ekscentričnost\, dizajn izvan centra\, Mirko Ilić: ‘Time After Time’\, Riječi\, slike i snovi – plakati iz zbirke Petra Smiljanića …) \nÐurđica Ćilić\, profesorica na Katedri za poljski jezik i književnost Filozofskog fakulteta. Izvodi kolegije iz poljske književnosti\, prevođenja i teorije književnosti. Piše stručne i znanstvene radove o poljskoj književnosti i prevodi s poljskoga jezika\, uglavnom suvremenu poeziju. Autorica je hvaljenih proznih knjiga Fafarikul\, Novi kraj i recentne Vidimo se na papiru. u kojima kroz priče i sjaćanja o tzv. običnim životnim i obiteljskim zgodama tematizira niz društveno važnih tema\, rata i nacionalizma\, generacijskih odnosa\, solidarnosti i ljubavi. \nDejan Kršić\, grafički dizajner i publicist. Redovni profesor na Odsjeku dizajna vizualnih komunikacija Umjetničke akademije u Splitu. Prvenstveno se bavi grafičkim oblikovanjem za projekte u kulturi i na nezavisnoj kulturnoj/aktivističkoj sceni. Devedesetih godina jedan od pokretača\, grafički urednik a kasnije i glavni urednik magazina Arkzin i Biblioteke Bastard. Od 2000. kao član udruge za vizualnu kulturu Što\, kako i za koga/WHW. Autor i ko-autor niza tekstova i knjiga o povijesti grafičkog dizajna.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-razgovor-o-knjizi-i-zatvaranje-izlozbe-dejan-krsic-zaludni-neimar-i-slijepa-mrlja-ideologije-povodom-partizanskih-nekropola-bogdana-bogdanovica/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260530T160000
DTEND;TZID=UTC:20260530T173000
DTSTAMP:20260518T071308
CREATED:20260516T134555Z
LAST-MODIFIED:20260516T134555Z
UID:27234-1780156800-1780162200@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Panel zajednice: platformski rad(nici) i izrabljivanje na zahtjev
DESCRIPTION:sudjeluju: Matea Grgurinović (Faktograf)\, Ana Pezelj (SSSH)\, Tomislav Kiš (Novi sindikat)\, Jelena Ostojić (IDIZ) \nmoderira: Emina Bužinkić \nPenetracija platformskog rada u Hrvatsku i njegove nagle promjene radne regulacije razotkriva duboke pukotine na sjecištu radničkih prava\, iregularizacije rada i boravišnog statusa\, rasiziranog nasilja te slabe infrastrukture podrške radnicima. Podmuklo fragmentiranje i strukturiranje paralelnog – stratificiranog\, rasno obilježenog i pravno nestabilnog režima rada\, u kojemu platformski radnici bilo da dolaze iz Globalnoga juga\, postjugoslavenskih zemalja ili iz Hrvatske\, sasvim lako postaju zamjenjiva i iscrpljiva\, lako odbačena radna snaga. Mreža posredničkih firmi\, koje se ubrzano množe\, sustavno iskorištavaju tijela i ranjivost radnika: bespoštedno gomilaju profit uzimajući od pojedinih radnika velike postotke zarade\, dodatno im naplaćuju smještaj u jadnim uvjetima\, pa i najam osnovnih sredstava za rad poput dostavnih bicikala ili automobila za taksi prijevoz\, uskraćuju bolovanje i godišnje odmore\, te primoravaju na iscrpljujući prekovremeni rad. U takvim uvjetima\, rad nije samo prekaran; on postaje prostor discipliniranja tijela\, vremena i kretanja\, gdje se radnici sustavno udaljavaju od odmora\, socijalizacije\, intime i kolektivnog života. \nIstovremeno\, ta silna prekarizacija isprepliće se i s nedostatkom odgovarajućih informacija o radnoj dozvoli\, njezinom trajanju i uvjetovanju boravišnog statusa. U takvim uvjetima\, pravna nesigurnost djeluje kao ključni mehanizam kontrole. Državne politike i zakonodavni okviri ne samo da ne štite radnike\, već aktivno sudjeluju u proizvodnji ovih režima iregularizacije\, čime dodatno otežavaju ili onemogućuju radničko organiziranje i sindikalno djelovanje. Ipak\, prostori i primjeri otpora postoje i razvijaju se: kroz samoorganiziranje radnika\, inicijative solidarnosti\, istraživački i zagovarački rad. Deseci tisuća ljudi u Hrvatskoj trebaju pravnu pomoć\, sindikalnu podršku\, angažirano novinarstvo i odgovorna društvena istraživanja\, ali i političku volju da se postojeći režimi rada transformiraju. \n  \nEmina Bužinkić\, aktivistkinja i znanstvenica koja će podijeliti uvide iz recentnog istraživačkog rada s platformskim radnicima u Hrvatskoj u okviru projekta “DEVELOPER – digitalni podaci\, razvoj i infrastruktura”.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-panel-zajednice-platformski-radnici-i-izrabljivanje-na-zahtjev/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260530T181500
DTEND;TZID=UTC:20260530T194500
DTSTAMP:20260518T071308
CREATED:20260516T134654Z
LAST-MODIFIED:20260516T134654Z
UID:27235-1780164900-1780170300@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Boris Buden: O drugoj strani dvojne revolucije: Ima li za “Praxis” života nakon smrti?
DESCRIPTION:Ako ćemo vjerovati Ericu Hobsbawmu\, Velika revolucija koja je radikalno promijenila svijet prije više od dvjesto godina ustvari je bila „dvojna revolucija“. Ono što je započelo 1789. u Parizu s padom Bastille i razvilo se u Francusku revoluciju\, zapravo je bio sam jedan dio većeg revolucionarnog događaja. Drugi je bila britanska industrijska revolucija\, koju su generirali tehnološki izumi i njihova kapitalistička aproprijacija. Možemo li digitalnu revoluciju koja je započela sredinom 20. stoljeća i još uvijek traje\, također misliti kao tek dio jedne daleko radikalnije „dvojne revolucije“? Ali gdje je onda taj njen drugi dio? Je li već s onu stranu naše imaginacije? \nPredavanje će razmotriti nasljeđe Praxis filozofije iz perspektive jednog od njenih najvažnijih koncepata\, „mišljenja revolucije“. Pretpostavimo da to nije bila samo slijepa ulica moderne filozofije u kojoj se zauvijek pogubila nekolicina intelektualnih lunatika. Ako njihove ideje doista zaslužuju posthumni opstanak\, morat ćemo ih suočiti s drugom stranom današnjeg dvojnog događaja – s digitalnom revolucijom. Istina\, taj se napor na prvi pogled doima uzaludno\, ali vrijedi pokušati. \nModerira: Luka Bogdanić \n  \nBoris Buden je autor i kulturalni teoretičar s prebivalištem u Berlinu. Rođen u bivšoj Jugoslaviji\, studirao je filozofiju u Zagrebu i stekao doktorat iz kulturalne teorije na Sveučilištu Humboldt u Berlinu. Od početka 1980-ih\, objavljuje eseje i knjige o kritičkoj i kulturalnoj teoriji\, psihoanalizi\, politici i suvremenoj umjetnosti na hrvatskom\, njemačkom i engleskom. Stalni je suradnik Europskog instituta za progresivne kulturne politike u Beču\, i predaje na raznim sveučilištima u Europi. Njegova posljednja knjiga je Transition to Nowhere: Art in History after 1989\, Berlin\, 2020.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-boris-buden-o-drugoj-strani-dvojne-revolucije-ima-li-za-praxis-zivota-nakon-smrti/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
END:VCALENDAR