BEGIN:VCALENDAR
VERSION:2.0
PRODID:-//Dokukino KIC - Kino sa stavom - ECPv6.8.1//NONSGML v1.0//EN
CALSCALE:GREGORIAN
METHOD:PUBLISH
X-WR-CALNAME:Dokukino KIC - Kino sa stavom
X-ORIGINAL-URL:https://dokukino.net
X-WR-CALDESC:Events for Dokukino KIC - Kino sa stavom
REFRESH-INTERVAL;VALUE=DURATION:PT1H
X-Robots-Tag:noindex
X-PUBLISHED-TTL:PT1H
BEGIN:VTIMEZONE
TZID:UTC
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0000
TZOFFSETTO:+0000
TZNAME:UTC
DTSTART:20260101T000000
END:STANDARD
END:VTIMEZONE
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260605T190000
DTEND;TZID=UTC:20260605T210000
DTSTAMP:20260527T222517
CREATED:20260527T140538Z
LAST-MODIFIED:20260527T194449Z
UID:27290-1780686000-1780693200@dokukino.net
SUMMARY:Kritika i društvo: Print i film – uloga i pozicija filmskog izdavaštva
DESCRIPTION:U petak\, 5. lipnja\, u 19 sati u Dokukinu KIC\, Hrvatsko društvo filmskih kritičara organizira kustoski i filmski program Print i film – uloga i pozicija filmskog izdavaštva\, posvećen suvremenim praksama nezavisnog i eksperimentalnog umjetničkog izdavaštva u području audiovizualne umjetnosti i filma. Program proizlazi iz recentnog procvata nezavisnih izdavačkih inicijativa i artist’s book formata\, koji tiskani medij ponovno uspostavljaju kao prostor kritičke refleksije\, trajnosti i intermedijalnog umjetničkog istraživanja. \nKroz izbor publikacija različitih formata\, program istražuje načine na koje se filmski jezik danas proširuje izvan same projekcije te prelazi u područje tiska\, arhiva i umjetničke knjige. Poseban naglasak stavljen je na autore\, autorice i izdavačke platforme koje filmska istraživanja\, vizualne eseje i teorijske refleksije prevode u tiskane formate\, među kojima se izdvajaju publikacija Memoria o istoimenom filmu Apichatponga Weerasethakula u izdanju Fireflies Press-a te časopis Another Gaze\, koji kroz svoje izdavačke projekte sustavno otvara prostor manje poznatoj i zanemarenoj filmskoj baštini autorica iz različitih geografskih i povijesnih konteksta. Program nastoji potaknuti promišljanje izdavaštva kao integralnog segmenta suvremene filmske i umjetničke produkcije\, ali i kao alternativnog modela distribucije\, arhiviranja i interpretacije filma izvan dominantnih institucionalnih i tržišnih okvira. Predstavljanjem manje poznatih izdavačkih kuća i nezavisnih inicijativa publika će imati priliku upoznati raznolike modele produkcije koji povezuju film\, vizualnu umjetnost\, teoriju i kustoske prakse. \nProgram se sastoji od panel-diskusije sa gostima Giovannijem Marchinijem\, glavnim urednikom Fireflies Press izdavačke kuće) te Daniellom Shreir\, glavnom urednicom časopisa Another Gaze i online filmske platforme Another Screen. Nakon panela\, predviđena je projekcija filma mađarske eksperimentalne redateljice Dóre Maurer Hétpróba (1982\, 53’) . \nKustosica programa je Sara Simić. \nOvaj program provodi se u okviru projekta „Kritika i društvo”\, u organizaciji Hrvatskog društva filmskih kritičara.
URL:https://dokukino.net/film/kritika-i-drustvo-print-i-film-uloga-i-pozicija-filmskog-izdavastva/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj,Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/HDFK_P_F_IG.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260604T200000
DTEND;TZID=UTC:20260604T220000
DTSTAMP:20260527T222517
CREATED:20260527T131958Z
LAST-MODIFIED:20260527T181107Z
UID:27275-1780603200-1780610400@dokukino.net
SUMMARY:Desolation Center (hrvatska premijera)
DESCRIPTION:Neispričana priča o gerilskoj muzici i umjetničkim performansima koji su se odvijali ranih 1980-ih u kalifornijskoj pustinji te su prethodili i inspirirali festivale poput Burning Mana\, Lollapalooze i Coachelle. Gerilski pustinjski happenings zbivali su se tijekom Reaganove ere i u njima su sudjelovali bendovi poput Sonic Youth\, Minutemen\, Meat Puppets\, Swans\, Redd Kross\, Einstürzende Neubauten\, Survival Research Laboratories\, Savage Republic i drugih. Ova kolektivna iskustva postala su ključni elementi alternativne kulture u 21. stoljeću.  Film uključuje rijetke koncertne snimke i intervjue s Perryjem Farrellom\, Thurstonom Mooreom\, Mikeom Wattom\, Blixom Bargeldom\, Curtom Kirkwoodom i Leejem Ranaldom. Desolation Center dokumentira doba u kojem se pomicanje granica muzike\, umjetnosti i i koncertnih nastupa podrazumijevalo kao neizrečena obveza. Magija ovih koncerata proizlazi iz toga što ih nisu stigli pokvariti novac i vrijeme: bili su sirovi\, stvarni i\, najvažnije\, potpuno originalni. \nNakon projekcije slijedi razgovor s redateljem Stuartom Swezeyjem koji će moderirati glazbeni i filmski kritičar Željko Luketić. \nFestivali i nagrade: \nCPH:DOX – svjetska premijera\, INDIELISBOA\, SF INDIEFEST – nagrada publike\, najbolji dokumentarac\, CHICAGO UNDERGROUND FILM FESTIVAL – nagrada publike\, najbolji dokumentarac\, SLAMDANCE – nominacija za glavnu nagradu žirija\, najbolji dokumentarac. \nRecenzije: \n„Fascinantan uvid u nastanak fenomena“ — The Hollywood Reporter \n„Stotine pankera zaletilo se u pustinju i nastao je prvi moderni glazbeni festival“ — New York Times \n„Tople preporuke… temeljit prikaz nevjerojatnog poglavlja iz glazbene povijesti\, ispričan iz prve ruke… muzika je izričito usmjerena protiv establišmenta\, nastupi su prava umjetnička djela\, a cijela DIY organizacija iznenađujuće i opetovano učinkovita. — Rogerebert.com \n„Bilo je to potpuno gerilski. Današnji festivali tako su čistunski nastrojeni ali tada je doista sve bilo moguće. Nasljeđe tih pustinjskih noći podsjeća me na ljude koji tvrde da su vidjeli Velvet Underground uživo. Ima taj legendarni prizvuk.“ – Lee Ranaldo\, Sonic Youth za The Guardian
URL:https://dokukino.net/film/desolation-center-hrvatska-premijera/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/desolation_poster_5c6_27x40.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260530T181500
DTEND;TZID=UTC:20260530T194500
DTSTAMP:20260527T222517
CREATED:20260516T134654Z
LAST-MODIFIED:20260516T134654Z
UID:27235-1780164900-1780170300@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Boris Buden: O drugoj strani dvojne revolucije: Ima li za “Praxis” života nakon smrti?
DESCRIPTION:Ako ćemo vjerovati Ericu Hobsbawmu\, Velika revolucija koja je radikalno promijenila svijet prije više od dvjesto godina ustvari je bila „dvojna revolucija“. Ono što je započelo 1789. u Parizu s padom Bastille i razvilo se u Francusku revoluciju\, zapravo je bio sam jedan dio većeg revolucionarnog događaja. Drugi je bila britanska industrijska revolucija\, koju su generirali tehnološki izumi i njihova kapitalistička aproprijacija. Možemo li digitalnu revoluciju koja je započela sredinom 20. stoljeća i još uvijek traje\, također misliti kao tek dio jedne daleko radikalnije „dvojne revolucije“? Ali gdje je onda taj njen drugi dio? Je li već s onu stranu naše imaginacije? \nPredavanje će razmotriti nasljeđe Praxis filozofije iz perspektive jednog od njenih najvažnijih koncepata\, „mišljenja revolucije“. Pretpostavimo da to nije bila samo slijepa ulica moderne filozofije u kojoj se zauvijek pogubila nekolicina intelektualnih lunatika. Ako njihove ideje doista zaslužuju posthumni opstanak\, morat ćemo ih suočiti s drugom stranom današnjeg dvojnog događaja – s digitalnom revolucijom. Istina\, taj se napor na prvi pogled doima uzaludno\, ali vrijedi pokušati. \nModerira: Luka Bogdanić \n  \nBoris Buden je autor i kulturalni teoretičar s prebivalištem u Berlinu. Rođen u bivšoj Jugoslaviji\, studirao je filozofiju u Zagrebu i stekao doktorat iz kulturalne teorije na Sveučilištu Humboldt u Berlinu. Od početka 1980-ih\, objavljuje eseje i knjige o kritičkoj i kulturalnoj teoriji\, psihoanalizi\, politici i suvremenoj umjetnosti na hrvatskom\, njemačkom i engleskom. Stalni je suradnik Europskog instituta za progresivne kulturne politike u Beču\, i predaje na raznim sveučilištima u Europi. Njegova posljednja knjiga je Transition to Nowhere: Art in History after 1989\, Berlin\, 2020.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-boris-buden-o-drugoj-strani-dvojne-revolucije-ima-li-za-praxis-zivota-nakon-smrti/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260530T160000
DTEND;TZID=UTC:20260530T173000
DTSTAMP:20260527T222517
CREATED:20260516T134555Z
LAST-MODIFIED:20260516T134555Z
UID:27234-1780156800-1780162200@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Panel zajednice: platformski rad(nici) i izrabljivanje na zahtjev
DESCRIPTION:sudjeluju: Matea Grgurinović (Faktograf)\, Ana Pezelj (SSSH)\, Tomislav Kiš (Novi sindikat)\, Jelena Ostojić (IDIZ) \nmoderira: Emina Bužinkić \nPenetracija platformskog rada u Hrvatsku i njegove nagle promjene radne regulacije razotkriva duboke pukotine na sjecištu radničkih prava\, iregularizacije rada i boravišnog statusa\, rasiziranog nasilja te slabe infrastrukture podrške radnicima. Podmuklo fragmentiranje i strukturiranje paralelnog – stratificiranog\, rasno obilježenog i pravno nestabilnog režima rada\, u kojemu platformski radnici bilo da dolaze iz Globalnoga juga\, postjugoslavenskih zemalja ili iz Hrvatske\, sasvim lako postaju zamjenjiva i iscrpljiva\, lako odbačena radna snaga. Mreža posredničkih firmi\, koje se ubrzano množe\, sustavno iskorištavaju tijela i ranjivost radnika: bespoštedno gomilaju profit uzimajući od pojedinih radnika velike postotke zarade\, dodatno im naplaćuju smještaj u jadnim uvjetima\, pa i najam osnovnih sredstava za rad poput dostavnih bicikala ili automobila za taksi prijevoz\, uskraćuju bolovanje i godišnje odmore\, te primoravaju na iscrpljujući prekovremeni rad. U takvim uvjetima\, rad nije samo prekaran; on postaje prostor discipliniranja tijela\, vremena i kretanja\, gdje se radnici sustavno udaljavaju od odmora\, socijalizacije\, intime i kolektivnog života. \nIstovremeno\, ta silna prekarizacija isprepliće se i s nedostatkom odgovarajućih informacija o radnoj dozvoli\, njezinom trajanju i uvjetovanju boravišnog statusa. U takvim uvjetima\, pravna nesigurnost djeluje kao ključni mehanizam kontrole. Državne politike i zakonodavni okviri ne samo da ne štite radnike\, već aktivno sudjeluju u proizvodnji ovih režima iregularizacije\, čime dodatno otežavaju ili onemogućuju radničko organiziranje i sindikalno djelovanje. Ipak\, prostori i primjeri otpora postoje i razvijaju se: kroz samoorganiziranje radnika\, inicijative solidarnosti\, istraživački i zagovarački rad. Deseci tisuća ljudi u Hrvatskoj trebaju pravnu pomoć\, sindikalnu podršku\, angažirano novinarstvo i odgovorna društvena istraživanja\, ali i političku volju da se postojeći režimi rada transformiraju. \n  \nEmina Bužinkić\, aktivistkinja i znanstvenica koja će podijeliti uvide iz recentnog istraživačkog rada s platformskim radnicima u Hrvatskoj u okviru projekta “DEVELOPER – digitalni podaci\, razvoj i infrastruktura”.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-panel-zajednice-platformski-radnici-i-izrabljivanje-na-zahtjev/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260530T120000
DTEND;TZID=UTC:20260530T133000
DTSTAMP:20260527T222517
CREATED:20260516T134446Z
LAST-MODIFIED:20260516T134446Z
UID:27233-1780142400-1780147800@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: RAZGOVOR O KNJIZI I ZATVARANJE IZLOŽBE: Dejan Kršić: Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije — Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovića
DESCRIPTION:sudjeluju: Boris Buden\, Ana Dević\, Marko Golub \nmoderira: Đurđica Ćilić \nNa Dan državnosti\, u subotu 30.5. od 12 sati u KIC-u održat će se finissage izložbe Dizajn\, socijalizam\, modernizam i promocija knjige Dejana Kršića Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije: Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovića\, objavljene u izdanju Udruge Bijeli val. \nU osnovi izložbe i knjige leži isti interes za politička značenja odnosa socijalističkog modernizma i socijalističkog estetizma. Upravo djelo Bogdana Bogdanovića utjelovljuje taj rascjep između socijalističkog modernizma i socijalističkog estetizma\, a kroz njega se mogu promatrati i tumačiti društvene i političke promjene jugoslavenskog društva\, od modernističkog univerzalizma\, preko identitetskog zaokreta krajem 60-ih\, do konstrukcije nacionalističkih politika krajem 70-ih i tijekom 80-ih godina. \nNaslov knjige\, naravno\, referenca je na Bogdanovićevu knjigu Ukleti neimar\, kao i na činjenicu da su ga obožavatelji njegova rada često tako nazivali. No\, kako stoji u podnaslovu\, Bogdanovićevo umjetničko djelo prije svega je povod\, odnosno polazna točka za šira\, ali međusobno povezana razmatranja o sudbini spomenika i brisanju tradicija NOB-a\, kulturalizaciji antifašizma i suvremenom revizionizmu\, pitanjima odnosa prema holokaustu i genocidu\, ali i slijepim mrljama te nedosljednostima njegova hvaljenog antimiloševićevskog političkog angažmana tijekom 80-ih i 90-ih. \nUtoliko je Kršićeva knjiga polemika ne samo s revizionistima i nacionalističkim politikama u kulturi\, nego i kritika slijepih mjesta lijeve povijesti umjetnosti; kritika nacionalizma hrvatskih liberala\, ali i kritika kulturalizacije političkog koju su predvodile perjanice tzv. Druge Srbije\, od Latinke Perović do Bogdanovića. Ako je ono čime se bavi domaća akademska\, univerzitetska i intelektualna scena znanost\, onda ovo definitivno nije znanstvena knjiga\, nego čekić. Stoga\, prema drugom Brechtovu naputku\, napisanom u trenutku uspona povijesnog fašizma: „Hungriger\, greif nach dem Buch: es ist eine Waffe!” \n(događaj se odvija na hrvatskom) \n  \nBoris Buden\, filozof\, publicist i kulturni kritičar. Prevoditelj Freuda na hrvatski jezik. Devedesetih kolumnist i urednik u Arkzinu i izdavačkog projekta Biblioteke Bastard. Tekstovi iz tog perioda objavljeni su u ključnoj zbirci eseja pod nazivom “Barikade”. Piše eseje i članke s područja filozofije\, politike\, kritike kulture i umjetnosti s posebnim interesom za probleme tzv. postkomunističke tranzicije\, odnosa prema prošlosti\, nacionalizma i teorije prevođenja. Medijski aktivan i kao komentator aktualnih političkih i kulturnih zbivanja. \nAna Dević\, likovna kritičarka i kustosica. Surađivala je s mnogim kulturnim časopisima i napisala brojne tekstove za izložbene kataloge. Doktorandica je povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Zadru s temom partizanske umjetničke produkcije i antifašističkog otpora tijekom Drugog svjetskog rata. Jedna od osnivačica neovisnog kustoskog kolektiva Što kako i za koga/WHW čije aktivnosti istražuju potencijale kritičke kustoske prakse. Od 2018. WHW vodi međunarodni studijski program za mlade umjetnike WHW Akademija. \nMarko Golub likovni je kritičar\, povjesničar dizajna i kustos. Voditelj Galerije Hrvatskog dizajnerskog društva i glavni urednik stranice dizajn.hr. Urednik je i ko/autor niza knjiga i publikacija u izdanju HDD-a (Fragmenti dizajnerske povijesti\, monografske publikacije o Sanji Iveković\, Daliboru Martinisu\, Mirku Iliću\, Zoranu Pavloviću itd.) i kustos velikog broja izložbi (Ekscentričnost\, dizajn izvan centra\, Mirko Ilić: ‘Time After Time’\, Riječi\, slike i snovi – plakati iz zbirke Petra Smiljanića …) \nÐurđica Ćilić\, profesorica na Katedri za poljski jezik i književnost Filozofskog fakulteta. Izvodi kolegije iz poljske književnosti\, prevođenja i teorije književnosti. Piše stručne i znanstvene radove o poljskoj književnosti i prevodi s poljskoga jezika\, uglavnom suvremenu poeziju. Autorica je hvaljenih proznih knjiga Fafarikul\, Novi kraj i recentne Vidimo se na papiru. u kojima kroz priče i sjaćanja o tzv. običnim životnim i obiteljskim zgodama tematizira niz društveno važnih tema\, rata i nacionalizma\, generacijskih odnosa\, solidarnosti i ljubavi. \nDejan Kršić\, grafički dizajner i publicist. Redovni profesor na Odsjeku dizajna vizualnih komunikacija Umjetničke akademije u Splitu. Prvenstveno se bavi grafičkim oblikovanjem za projekte u kulturi i na nezavisnoj kulturnoj/aktivističkoj sceni. Devedesetih godina jedan od pokretača\, grafički urednik a kasnije i glavni urednik magazina Arkzin i Biblioteke Bastard. Od 2000. kao član udruge za vizualnu kulturu Što\, kako i za koga/WHW. Autor i ko-autor niza tekstova i knjiga o povijesti grafičkog dizajna.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-razgovor-o-knjizi-i-zatvaranje-izlozbe-dejan-krsic-zaludni-neimar-i-slijepa-mrlja-ideologije-povodom-partizanskih-nekropola-bogdana-bogdanovica/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260529T201500
DTEND;TZID=UTC:20260529T220000
DTSTAMP:20260527T222517
CREATED:20260516T133721Z
LAST-MODIFIED:20260516T133721Z
UID:27227-1780085700-1780092000@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Svi su ljudi intelektualci\, ali nisu svi intelektualci ljudi – o UI\, algoritmima\, digitalnoj kulturi i dilemama njihova ljudskog supstrata
DESCRIPTION:sudjeluju: Hito Steyerl\, Paolo Caffoni\, Felix Stalder\, Vanja Subotić \nmoderira: Boris Buden \nVrtoglavi razvoj digitalne tehnologije\, pogotovo zapanjujući uspon UI\, prisiljava nas na ponovno promišljanje Gramscijeve slavne tvrdnje da su svi ljudi intelektualci\, ali da nemaju svi u društvu funkciju intelektualaca. Mislio je na historijski specifičnu podjelu rada u kojoj se opći intelekt\, otuđen u obliku zasebne društvene klase\, koristi kako bi se stvorila kulturna hegemonija\, pomirile unutarnje suprotnosti industrijskog kapitalizma\, normalizirala njegova klasna vladavina i spriječila revolucija – za koju se vjerovalo da je jedina u stanju vratiti inteligenciju njezinim izvornim vlasnicima odnosno zajedničkim dobrima čovječanstva. \nSlična nada ponovno se javila u ranim danima interneta\, sada u obliku digitalnih zajedničkih dobara. Ali slatki san neoliberalne globalizacije o svijetu bez granica u kojem će neposredna komunikacija s onu stranu svih prostorno-političkih\, kulturnih i lingvističkih podjela\, uz neograničeni pristup sveukupnom znanju čovječanstva generirati prosperitet i osigurati mir za sve\, uskoro se pretvorio u gorku realnost. U procesu svoje tehnološke aproprijacije\, ljudska intelektualna zajednička dobra postala su „prirodnim resursom“ – samo da bi ih se ogradilo\, ekstrahiralo\, komodificiralo i algoritmički instrumentaliziralo u službi kapitala i moći. Na scenu je stupio novi intelektualni akter\, UI\, navodno superioran svojem ljudskom supstratu. Gdje god se primjenjuje\, radikalno mijenja svijet kakav poznajemo – sve više nagore: čak je ponovno ušla u vrtlog rata\, „majku svih tehnologija velike brzine“ (F. Kittler). Je li nešto pošlo po zlu? Kako i zašto? Ima li izlaza? \n  \nKratki zoom uvod u temu: \nThe Master’s Voice / Glas gospodara\nGenerativna UI\, fleksibilni realizam i podatkovni centar Pantheon u Topuskom \nHito Steyerl\, filmašica i spisateljica\, Berlin \nNiépce je izumio i fotografiju i toplinski stroj – s generativnom umjetnom inteligencijom (GenAI) oboje se napokon spojilo. Pantheon AI je gigavatni velecentar vrijedan 50 milijardi eura koji bi\, kao po dekretu\, 2027. trebao biti instaliran u Topuskom\, hrvatskom mjestašcu s 945 stanovnika. U jednom te istom stoljeću\, Topusko je bilo: ustaško stratište\, partizanski kongresni centar\, poprište masovnog etničkog čišćenja\, mjesto gdje je Ivan Supek održao fascinantno predavanje o kvantnoj fizici\, a uskoro će postati i megatvornica GenAI/robotskih splačina\, utočište za podatkovne centre iz Zaljeva koji bježe pred iranskim projektilima. Policijska jedinica Koridor\, financirana sredstvima EU-a\, noću silom vraća tražitelje azila preko zelene granice. Ali Topusko je jednom imalo sasvim drugi koridor: godine 1944. partizanska ratna fotografska jedinica priredila je izložbu u koridorima tamošnjeg lječilišta. Nasuprot beskrvnom fotorealizmu generativne umjetne inteligencije\, ta estetika otpora i trenja ukazuje na drugu mogućnost – oslobođeni\, udruženi i energetski štedljiv sustav računalstva i znanja. \n  \nPaolo Caffoni je istraživač u poljima filozofije\, medijske teorije i umjetne inteligencije. Trenutno je povezan s grupom AI Forensics na Sveučilištu umjetnosti i designa u Karlsruheu i s projektom AIMODELS Europskog istraživačkog vijeća na Sveučilištu Ca’ Foscari u Veneciji. Njegovo istraživanje usredotočeno je na lingvistički rad i materijalne uvjete prijevodnih tehnologija. Od 2009. do 2021. bio je slobodni urednik u berlinskoj izdavačkoj kući Archive Books\, za koju je bio suorganizator izložbe i javnog programa Archive Kabinett. Njegovi radovi su\, između ostalih publikacija\, objavljeni u AI & Society\, MicroMega\, Arts of the Working Class\, Civic Sociology. \nFelix Stalder je profesor na Sveučilištu umjetnosti u Zürichu\, na Odsjeku za likovnu umjetnost\, u glavnom studijskom smjeru „art:ificial studies“. Njegov rad je fokusiran na sjecišta kulture\, politike i tehnoloških dinamika\, naročito na prakse upravljanja zajedničkim dobrima\, datafikaciju\, UI\, i transformacije prirode i subjektivnosti. Pored akademskog rada aktivan je i kao kulturni proizvođač\, dugogodišnji moderator na forumu <nettime>\, ključnom čvorištu kritičke net kulture\, prvo kao mejling liste\, sada i kao čvora u fediverzumu. Član je World Information Institute i Technopolitics Working Group\, obje sa sjedištem u Beču. Autor je i urednik brojnih knjiga\, između ostalog Digital Solidarity (2014)\, Kultur der Digitalität / Digital Condition /字 状况 (2016 / 2018 / 2023)\, Aesthetics of the Commons (2021)\, Digital Unconscious (2021)\, From Commons to NFTS (2022) i Contemporaneity in Embodied Data Practices (2025) \nVanja Subotić je postdoktorska istraživačica na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju Sveučilišta u Beogradu. Bila je EPSA znanstvena suradnica na Centru za jezik\, logiku\, i kogniciju na Sveučilištu u Torinu. Područje njene ekspertize uključuje filozofiju UI\, filozofiju kognicije\, filozofiju lingvistike\, opću metodologiju\, i eksperimentalnu filozofiju. Stekla je doktorat na Svečučilištu Beograd 2023. disertacijom o izgledima objašnjavanja lingvističke kompetencije korištenjem modelima dubokog učenja u prirodnim jezicima i velikim jezičnim modelima. Dugogodišnja je suradnica Centra za promociju nauka i Centra za bioetičke studije u Beogradu\, i stekla je dva certifikata\, jedan iz Promicanja znanosti (od Centra za promociju nauka iz Beograda\, 2021.)\, drugi iz UI sigurnosti\, etike\, i društva (od Centra za UI sigurnost iz San Francisca\, SAD\, 2026.).
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-svi-su-ljudi-intelektualci-ali-nisu-svi-intelektualci-ljudi-o-ui-algoritmima-digitalnoj-kulturi-i-dilemama-njihova-ljudskog-supstrata/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260529T183000
DTEND;TZID=UTC:20260529T200000
DTSTAMP:20260527T222517
CREATED:20260516T133848Z
LAST-MODIFIED:20260516T133848Z
UID:27226-1780079400-1780084800@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Adam Hanieh: Kapitalizam i Bliski istok u doba klimatskog sloma
DESCRIPTION:Od Palestine to do Irana do Libanona\, Bliski istok se nalazi u centru sve šire planetarne krize. Ovo predavanje će rekonstruirati kako je regija uvučena u stvaranje suvremenog kapitalizma i uspon američke moći od sredine 20. stoljeća nadalje. Ispitat će i recentnije transformacije\, naročito uspon Zaljevskih država i njihovo mjesto u sve oštrijim geopolitičkim rivalitetima i relativno opadanje američke hegemonije. Završit će razmatranjem što bi ti razboji mogli značiti za antikapitalističke strategije u doba rata i klimatskog sloma. \nModerira: Stipe Ćurković \n  \nAdam Hanieh je profesor na Odjelu razvojnih studija i direktor Instituta za Bliski istok na SOAS-u\, Sveučilišta London. Autor je nekoliko knjiga o političkoj ekonomiji i Bliskom istoku\, uključujući Crude Capitalism: Oil\, Corporate Power\, and the Making of the World Market (Verso Books 2024) i Resisting Erasure: Capital\, Imperialism and Race in Palestine (Verso 2025)\, u koautorstvu s Rafeef Ziadah i Robertom Knowom.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-adam-hanieh-kapitalizam-i-bliski-istok-u-doba-klimatskog-sloma/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260529T170000
DTEND;TZID=UTC:20260529T180000
DTSTAMP:20260527T222517
CREATED:20260516T134018Z
LAST-MODIFIED:20260516T134018Z
UID:27225-1780074000-1780077600@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Zbornik: Pojačana eksploatacija
DESCRIPTION:sudjeluju: Phoebe V. Moore\, Paško Bilić \nmoderira: Toni Prug \n„Umjetna inteligencija prividno je neutralna tehnologija\, ali sve više se koristi kako bi se upravljalo radnom snagom i donosilo odluke u zapošljavanju radnika_ica i davanju otkaza. Njena proliferacija na radnom mjestu stvara dojam poštenijeg i efikasnijeg sustava menadžmenta. Jer\, na kraju krajeva: stroj nikoga ne može diskriminirati. Zbornik Pojačana eksploatacija istražuje realnost učinaka umjetne inteligencije na živote radnika i radnica. Dok konsenzus glasi da UI predstavlja potpuno nov način upravljanja na radnom mjestu\, autori ove knjige pokazuju da se\, upravo suprotno\, UI koristi na isti način na koji se većina tehnologija koristi u kapitalizmu: kao dimna zavjesa koja skriva dubinsko izrabljivanje radnika_ica. Nadilazeći pitanja platformskog rada i gig-ekonomije\, autori i autorice istražuju nastajuće oblike algoritamskog upravljanja i aplikacija pojačanih UI-om\, koji su razvijeni kako bi se iskoristilo inovativne načine za prikupljanje podataka o radnicima i potrošačima\, i kako bi se nadnice i reprezentaciju radnika držalo pod kontrolom. Pokazuju i da radnici_ice to ne primaju bez otpora\, dajući istraživanja slučaja o novim i uzbudljivim oblicima otpora koji se pojavljuju diljem planete.“ Pluto Press.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-zbornik-pojacana-eksploatacija/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260529T110000
DTEND;TZID=UTC:20260529T130000
DTSTAMP:20260527T222517
CREATED:20240611T201946Z
LAST-MODIFIED:20260526T222848Z
UID:27267-1780052400-1780059600@dokukino.net
SUMMARY:Doku-matineja: U potrazi za srećom
DESCRIPTION:Kako možemo izmjeriti sreću? Država Butan izmislila je indeks bruto nacionalne sreće kako bi učinila upravo to\, a Amber je jedan od agenata koji putuju od vrata do vrata kako bi upoznali ljude i izmjerili koliko su zaista sretni. U dobi od 40 godina još uvijek živi sa svojom starom majkom\, ali je i dalje uporan romantičar koji sanja o tome da će pronaći ljubav: on je agent sreće u potrazi za vlastitom srećom. Zajedno s njim mi krećemo na putovanje po Butanu\, gdje susrećemo ljude iz svih društvenih slojeva koji nas podsjećaju na krhkost i ljepotu naše vlastite sreće. Redatelji pretapaju čin mjerenja sreće u filmsko putovanje koje nas odvodi dalje od grafikona i pokazuje nam misli i dušu ljudi iz Butana. \nNakon projekcije s polaznicima će o filmu porazgovarati filmski kritičar Tibor Đurđev. \n  \nU nastojanju da posjetiteljima treće životne dobi (54+) omogućimo zanimljiv\, kvalitetan i relevantna filmski program\, Dokukino KIC je pokrenulo Doku-matineje. Doku-matineje se održavaju zadnji petak u mjesecu\, u jutarnjem terminu od 11 do 13 sati\, te uključuju projekcije odabranih dokumentarnih filmova i razgovore uz kavu s filmskim autorima i stručnjacima. Smatramo da film\, druženje i razgovor imaju pozitivan utjecaj na mentalno i fizičko zdravlje pojedinaca\, te bismo voljeli našu stariju publiku što više uključiti u programe našeg kina! \nFestivali i nagrade: \nSUNDANCE FF 2024 / CPH:DOX 2024 / TRUE/FALSE FF 2024 / SAN FRANCISCO IFF 2024 – nagrada publike / DOCSBARCELONA 2024 / DOCVILLE 2024 / ZAGREBDOX 2024 \nRecenzije: \n“U potrazi za srećom koristi se značajnim vizualnim kontrastima u svrhu analize Bhutanove priče o sebi. Ponovo unosi život u sliku zemlje koja\, koliko god nominalno usmjerena mjerenju ljudskosti\, prečesto se prezentira kao samo broj” Siddhant Adlakha\, Variety \n“Život na skali od 1 do Sreće” Pat Mullen\, POV Magazine \n 
URL:https://dokukino.net/film/u-potrazi-za-srecom-2026-05-29/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2024/06/MV5BNmQwNjQ3YTEtODVmNi00ZmVkLTg0NzYtNDdkMTc1NDFlYzhiXkEyXkFqcGdeQXVyNzg5OTk2OA@@._V1_FMjpg_UX1000_.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260528T194500
DTEND;TZID=UTC:20260528T210000
DTSTAMP:20260527T222517
CREATED:20260516T133048Z
LAST-MODIFIED:20260516T133048Z
UID:27219-1779997500-1780002000@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Diskusija: O tehnofeudalizmu
DESCRIPTION:sudjeluju: Cédric Durand\, Nick Dyer-Witheford \nmoderira: Mislav Žitko \nTehno-feudalizam je postao nova intelektualna poštapalica. No može li taj pojam izdržati ozbiljniju analizu izvan ležerne upotrebe na društvenim mrežama? S usponom platformi poput Amazona\, Applea\, Googlea\, Mete\, Airbnba i TikToka\, mnogi su autori pokušali dati tom pojmu čvršće teorijsko opravdanje. Tvrde da se digitalni monopoli ne natječu samo unutar tržišta; oni sve više sami posjeduju prostore nalik tržištima. Putem servera\, algoritama\, aplikacija\, podatkovnih sustava\, sustava preporuka i alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji\, te platforme mogu kontrolirati pristup\, oblikovati vidljivost i izvlačiti rentu. \nOtuda usporedba s feudalizmom dolazi gotovo prirodno. U klasičnom shvaćanju kapitalizma\, poduzeća ostvaruju profit proizvodnjom i prodajom dobara ili usluga. U feudalizmu su\, nasuprot tome\, gospodari izvlačili rentu zato što su kontrolirali zemlju. Teza o tehno-feudalizmu tvrdi da današnji tehnološki divovi izvlače novu vrstu “cloud rente” zato što kontroliraju digitalni teritorij: trgovine aplikacijama\, internetska tržišta\, društvene mreže\, vidljivost u tražilicama\, sustave plaćanja\, korisničke podatke i pristup pažnji. \nNo\, znači li uspon Big Techa doista povratak povijesti unatrag? Postoje li dobri razlozi vjerovati da se platformni kapitalizam preobrazio u društveni poredak nalik feudalizmu? Ili je tehno-feudalizam tek moćna metafora za monopolistički kapitalizam u digitalnom obliku? To su pitanja kojima će se baviti ovaj panel. \n  \nCédric Durand profesor je političke ekonomije na Sveučilištu u Ženevi. Predmet njegovog istraživačkog rada promjene su suvremenog kapitalizma. Autor je knjiga Fictitious Capital: How Finance is Appropriating our Future (2017.)\, Techno-feudalism: Critique of the Digital Economy (2024.) i How to Change Course: The Principles of Ecological Planning (u koautorstvu s Razmigom Keucheyanom\, 2027.). Redovito objavljuje u New Left Reviewu i sudjeluje u javnim raspravama. \nNick Dyer-Witheford\, profesor emeritus na Sveučilištu Western Ontario\, autor je knjiga Cyber-Marx: Cycles and Circuits of Struggle in High Technology Capitalism (Chicago: University of Illinois\, 1999) i Cyber-Proletariat: Global Labour in the Digital Vortex (London: Pluto Press\, 2015)\, koautor je knjige Inhuman Power: Artificial Intelligence and the Future of Capitalism (Pluto\, 2019) i\, najnovije\, s Alessandrom Mularoni\, knjige Cybernetic Circulation Complex: Big Tech and Planetary Crisis (Verso\, 2025).
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-diskusija-o-tehnofeudalizmu/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260528T180000
DTEND;TZID=UTC:20260528T190000
DTSTAMP:20260527T222517
CREATED:20260516T132827Z
LAST-MODIFIED:20260516T132827Z
UID:27220-1779991200-1779994800@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Cédric Durand: Prekomjerna akumulacija umjetne inteligencije: racionalnost\, linije rasjeda i politika
DESCRIPTION:Na početku 2026.\, sve više se govori o skorom pucanju američkog investicijskog mjehura nastalog oko umjetne inteligencije. Obećanja o radikalnom pomaku u stvaranju post-ljudske inteligencije i fantastičnim porastima produktivnosti rasplamsali su iracionalne strasti (animal spirits) investitora do te mjere da jedan financijski komentator sažima situaciju ovako: «Amerika je sada jedna velika oklada na umjetnu inteligenciju». Tržišna vrijednost kompanija povezanih sa umjetnom inteligencijom porasla je deset puta u proteklom desetljeću\, dok su fiksna ulaganja u sektor u cjelini toliko masivna da su primarni pokretač rasta američke ekonomije u 2025. godini. Trka za izgradnju umjetne inteligencije za sobom povlači ogromnu fizičku izgradnju podatkovnih centara\, računalne opreme\, sustava za hlađenje\, mrežne infrastrukture\, priključaka na električnu mrežu i energetske infrastrukture. Računalni i pohrambeni kapaciteti za treniranje i\, iznad svega\, za rad modela umjetne inteligencije utjelovljeni su u ovoj složenoj i skupoj mašineriji. \nOvo izlaganje predlaže ispitivanje naglog porasta financijske vrijednosti UI povezanih dionica i kapitalnih izdataka za UI povezanu imovinu kroz gledište teorije krize prekomjerne akumulacije te raspravlja o specifičnostima ove UI groznice (rush) u svjetlu debate o intelektualnom monopolu i tehnofeudalnom trendu u prekasnom (too late) kapitalizmu. Nakon što dokumentiram razmjere UI investicijskog mjehura\, predložit ću da je sva ova financijska spekulacija u ovom sektoru ustvari nusproizvod logike ulaganja u svjetlu onoga što je David Harvey nazvao „kapitalističkom nužnom strašću za tehnološkom promjenom koja proizvodi višak vrijednosti“. Zatim ću identificirati ranjivosti koje proizlaze iz viška kapitala uloženog u UI u odnosu na mogućnosti valorizacije\, uzimajući u obzir neravnomjernu izgradnju UI lanca vrijednosti\, neizvjesnosti oko očekivane potražnje za UI proizvodima\, životne cikluse UI računalnih kapaciteta\, nedostatke ekoloških resursa i ozbiljnu opasnost od opće demoralizacije radne snage. Međutim\, samo prepoznavanje ove dinamike prekomjerne akumulacije nije dovoljno. Razvoj UI kapaciteta također treba analizirati u kontekstu kapitalizma koji stari\, gdje povijesna tendencija prema socijalizaciji rezultira kodiranjem onoga što je Pasquinelli nazvao „oblicima društvene suradnje i kolektivne inteligencije“\, čime se zadire u temeljne aspekte načina proizvodnje i podižu novi politički ulozi. \nModerira: Ante Andabak \n  \nCédric Durand profesor je političke ekonomije na Sveučilištu u Ženevi. Predmet njegovog istraživačkog rada promjene su suvremenog kapitalizma. Autor je knjiga Fictitious Capital: How Finance is Appropriating our Future (2017.)\, Techno-feudalism: Critique of the Digital Economy (2024.) i How to Change Course: The Principles of Ecological Planning (u koautorstvu s Razmigom Keucheyanom\, 2027.). Redovito objavljuje u New Left Reviewu i sudjeluje u javnim raspravama.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-cedric-durand-prekomjerna-akumulacija-umjetne-inteligencije-racionalnost-linije-rasjeda-i-politika/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260528T170000
DTEND;TZID=UTC:20260528T180000
DTSTAMP:20260527T222517
CREATED:20260516T132658Z
LAST-MODIFIED:20260516T132658Z
UID:27218-1779987600-1779991200@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Bogdan Denić: Kaljenje identiteta – autobiografija i priča o demokratskoj ljevici u dvije države (SNV i Sandorf)
DESCRIPTION:sudjeluju: Marijana Stojčić\, Branka Šesto \nmoderira: Aneta Vladimirov \nKnjiga Kaljenje identiteta: Autobiografija i priča o demokratskoj ljevici u dvije države autora Bogdana Denića (1929. – 2016.) svjedoči o životu oblikovanom na raskršću zemalja\, jezika i ideologija. Sociolog\, politički teoretičar\, univerzitetski profesor i aktivist\, jedan od osnivača Democratic Socialists of America (DSA) i značajna figura mirovnog pokreta tijekom jugoslavenskih ratova devedesetih\, Denić je veći dio života proveo između Sjedinjenih Američkih Država i prvo Jugoslavije\, a zatim Srbije i Hrvatske — između teorije i političke prakse\, nade i razočarenja. \nOva autobiografija nije sentimentalni pogled unazad\, već promišljanje jednog vijeka i njegovih ideoloških lomova. Denićeva perspektiva\, oblikovana iskustvom aktivizma i akademskog rada\, ali i neumornom životnom energijom i radošću djelovanja\, nudi uvid u sudbinu demokratske ljevice i postavlja pitanja mogućnosti povezivanja socijalne pravde s političkom slobodom. \nU vremenu kada se političke pozicije često svode na slogane\, Kaljenje identiteta podsjeća da mišljenje može biti hrabar politički čin\, da građanstvo nije datost\, već stalni poziv da djelujemo sa strašću\, radoznalošću i vjerom u mogućnost promjena.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-bogdan-denic-kaljenje-identiteta-autobiografija-i-prica-o-demokratskoj-ljevici-u-dvije-drzave-snv-i-sandorf/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260527T203000
DTEND;TZID=UTC:20260527T220000
DTSTAMP:20260527T222517
CREATED:20260516T132301Z
LAST-MODIFIED:20260516T132301Z
UID:27214-1779913800-1779919200@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Otjelovljeni otpor protiv geografija imperija (panel)
DESCRIPTION:sudjeluju: Leila Awadallah\, Linda Al Rajabi\, Samar Zughool\, Anwar Samara \nmoderira: Emina Bužinkić \nOvaj panel isprepliće prakse arhitekture\, pokreta\, umjetnosti u zajednici i kritičke pedagogije kako bi otpor prizvao i gradio kao življenu\, afektivnu\, djelatnu praksu koja se ostvaruje kroz tijela\, prostore i odnose. To čini iz pune svjesnosti kontinuirane brutalizacije Palestine\, gdje nasilni rezovi rascjepljuju zemlju i ostavljaju je da krvari kroz vrijeme i generacije. \nOdbijajući kolonijalno imenovanje tzv. Bliskog istoka kao kartografske pogodnosti imperija\, panel postavlja pitanje što znači misliti i osjećati izvan nametnutih geografija—prema zemljama\, povijestima i solidarnostima koje opstaju unatoč fragmentaciji\, okupaciji i brisanju. \nU dijalogu s Anwar Samara\, Leila Awadallah\, Samar Zughool i Linda Al Rajabi\, panel istražuje kako utjelovljene prakse ponovno zamišljaju povezanost kroz nasilno podijeljene zemlje i živote. Od ponovnog “šivanja” prostora kroz spekulativni urbani dizajn\, preko plesanja tuge i otpora u kolektivni pokret\, do dijasporske umjetnosti kao feminističke metode i učionica kao mjesta kritički probranog stvaranja svijeta—ove intervencije inzistiraju na životu unutar struktura smrti i politika oslabljivanja. \nGlasovi sudionica panela naglašavaju kako tijela pamte ono što granice nastoje prekinuti; kako zemlja čuva povijesti koje nadživljavaju karte imperija; te kako otpor nastaje kroz svakodnevne prakse poučavanja\, kretanja\, izgradnje i zamišljanja drukčijih svjetova. U vremenu obilježenom masovnim nasiljem\, razvlašćivanjem i kontinuiranim genocidom\, ovaj panel afirmira otjelovljeni otpor kao silu koja vraća značenje\, obnavlja odnose i održava politike života izvan geografija imperija. \n  \nLinda Al Rajabi je rođena u malom gradu u Bosni i Hercegovini\, gdje je provela rano djetinjstvo s roditeljima\, sestrom i bratom. Po izbijanju rata\, njezina je obitelj evakuirana iz opkoljenog rodnog grada u Karlovac\, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Visoko obrazovanje nastavila je u Zagrebu\, na Filozofskom fakultetu\, gdje je diplomirala anglistiku i turkologiju. Tijekom djetinjstva i odrastanja\, Linda se svakog ljeta vraćala u Hebron u Palestini\, svjedočeći sustavnom brisanju zemlje koja je generacijama pripadala njezinim precima. \nAnwar Samara je palestinska arhitektica\, urbanistica i istraživačica. Magistrirala je na Sveučilištu u Ljubljani s fokusom na strategije urbanističkog projektiranja u Palestini. U svom radu istražuje arhitekturu kao oblik otpora u uvjetima okupacije. Kroz vlastitu praksu naglašava na koji način prostorni dizajn može očuvati identitet\, potaknuti otpornost te pružiti izazov sustavima kontrole. \nLeila Awadallah je plesačica\, koreografkinja i suradnica u zajednici u Minneapolisu\, Mni Sota Makoce\, a ponekad i u Beirutu. Umjetnička je direktorica plesnog projekta Body Watani zajedno sa svojom sestrom Noelle Awadallah. Njezin umjetnički rad stavlja Palestinu u središte\, ukorjenjujući svoja utjelovljena istraživanja u praksama koje remete kolonijalne narative doseljenika\, istovremeno pozivajući\, prizivajući i zahtijevajući pravo na povratak i kulturnu INTIFADU. Leila je primila više stipendija: DanceUSA\, McKnight\, Jerome Hill i Daring Dances. Na njezin umjetnički rad značajno su utjecale godine rada s Ananya Dance Theatre\, Theatre of Women of the Camp (Libanon) i El-Funoun (Palestina). \nSamar Zughool je istraživačica i umjetnica angažirana u zjednici (community artist) u sklopu organizacije Reka Si\, dijasporne intersekcionalne feminističke organizacije posvećene istraživanju i umjetnosti. Doselila je iz Jordana u Sloveniju 2014. godine\, a svoj je magistarski rad posvetila ulozi pokreta za ženska prava u reformi javnih politika nakon Arapskog proljeća. Trenutačno je doktorandica na Fakultetu za socijalni rad Sveučilišta u Ljubljani\, gdje istražuje umjetničko djelovanje dijaspornih zajednica kao metodologiju kritičkog i feminističkog socijalnog rada.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-otjelovljeni-otpor-protiv-geografija-imperija-panel/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260527T184500
DTEND;TZID=UTC:20260527T200000
DTSTAMP:20260527T222517
CREATED:20260516T132130Z
LAST-MODIFIED:20260516T132130Z
UID:27213-1779907500-1779912000@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Jacob Johanssen: Algoritmički maskulinitet: od manosfere do mainstreama
DESCRIPTION:U ovom predavanju ću krenuti od povijesne skice manosfere i zatim se okrenuti sadašnjosti\, u kojoj je postepeno ušla u mainstream putem društvenih medija\, kako u politici tako i u široj kulturi. Zatim ću predstaviti psihoanalitičko tumačenje psihodinamike manosfere i baviti se pitanjem u kakvom odnosu stoji sa suvremenim strukturnim krizama. \nModerira: Stipe Ćurković \n  \nJacob Johanssen je izvanredni profesor na Sveučilištu St. Mary’s u Londonu. Autor je nekoliko knjige\, uključujući Fantasy\, Online Misogyny and the Manosphere (2022)\, i\, u koautorstvu sa Steffenom Krügerom\, Media and Psychoanalysis: A Critical Indtroduction (2022). Jacob je član izvršnog odbora Udruženja za psihosocijalne studije i osnivač-istraživač je u Britanskom psihoanalitičkom vijeću (British Psychoanalytic Council).
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-jacob-johanssen-algoritmicki-maskulinitet-od-manosfere-do-mainstreama/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260527T170000
DTEND;TZID=UTC:20260527T183000
DTSTAMP:20260527T222517
CREATED:20260516T131948Z
LAST-MODIFIED:20260516T131948Z
UID:27212-1779901200-1779906600@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: John Preston: Umjetna inteligencija na kapitalističkom sveučilištu
DESCRIPTION:Naša suvremena sveučilišta postoje u vihoru financijskih i menadžerskih sila. U toj oluji\, umjetna inteligencija ne predstavlja ništa novo. Ona je arhaična obrazovna tehnologija\, jednostavan stroj i oblik kapitala\, omogućujući supsumciju akademskog rada i proizvodnju golemog raspona obrazovnih roba za profit. Već mrtav rad\, UI pokreće menadžerske monstruoznosti (piksarifikacija)\, dok reanimira leševe mrtvih predavača. \nParadoksalno\, samoubojstvo kapitalističkog sveučilišta putem umjetne inteligencije moglo bi rekonstituirati nove oblike obrazovanja temeljene na neizbježnoj superiornosti LI-ja (ljudske inteligencije) i suradnji. \n Moderira: Eva Marija Jurešić  \n  \nJohn Preston je autor nekoliko knjiga\, uključujući Artificial Intelligence in the Capitalist University (2021) i Utopia in the Factory: Prefigurative Knowledge against Cybernetics (2025) (zajedno s Rhiannon Firth). Uskoro će biti objavljena i Apocalypse Capitalism: Economic Visions after Nuclear War (2026). Njegovo istraživanje je usredotočeno na egzistencijalnu prijetnju\, katastrofe i krize u obrazovanju i proizvodnji znanja. Zaposlen je kao profesor emeritus sociologije na Odjelu za sociologiju i kriminologiju na Sveučilištu Essex.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-john-preston-umjetna-inteligencija-na-kapitalistickom-sveucilistu/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260526T203000
DTEND;TZID=UTC:20260526T220000
DTSTAMP:20260527T222517
CREATED:20260516T131637Z
LAST-MODIFIED:20260516T131637Z
UID:27204-1779827400-1779832800@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Nick Dyer-Witheford: Unutar i protiv neljudske moći: potkopavanje UI kapitalizma
DESCRIPTION:Pojavljuju se novi ciklusi borbi koje se vode unutar i protiv UI kapitalizma. Neki od tih pokreta i žarišnih točaka uključuju aktivizam usmjeren na egzistencijalni rizik; sindikalno organiziranje; borbe oko autorskih prava; namjerno trovanje podataka (data-poisoning) i sabotaže; pobune protiv podatkovnih centara; protivljenje autonomnom oružju; antifašističke i antiautoritarne mobilizacije; kontranarativi koji pobijaju hype; te pitanja alternativne regulacije i upravljanja. Takav je aktivizam razlomljen između reakcionarnog i progresivnog protivljenja UI-ju\, te između abolicionističkih i aproprijativnih pozicija\, a njegov utjecaj i putanja ostaju neizvjesni. Ipak\, otpori UI kapitalizmu\, koji se odvijaju uz pokrete protiv društvene nejednakosti i ekološkog uništenja te su s njima povezani\, sada su važna manifestacija kolektivne kontramoći protiv vladajućeg poretka. \nModerira: Darko Vuketa \n  \nNick Dyer-Witheford\, profesor emeritus na Sveučilištu Western Ontario\, autor je knjiga Cyber-Marx: Cycles and Circuits of Struggle in High Technology Capitalism (Chicago: University of Illinois\, 1999) i Cyber-Proletariat: Global Labour in the Digital Vortex (London: Pluto Press\, 2015)\, koautor je knjige Inhuman Power: Artificial Intelligence and the Future of Capitalism (Pluto\, 2019) i\, najnovije\, s Alessandrom Mularoni\, knjige Cybernetic Circulation Complex: Big Tech and Planetary Crisis (Verso\, 2025).
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-nick-dyer-witheford-unutar-i-protiv-neljudske-moci-potkopavanje-ui-kapitalizma/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260526T184500
DTEND;TZID=UTC:20260526T200000
DTSTAMP:20260527T222517
CREATED:20260516T131452Z
LAST-MODIFIED:20260516T131452Z
UID:27201-1779821100-1779825600@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Lola Olufemi: Protiv zatvaranja obzora: Materijalistička imaginacija
DESCRIPTION:Reflektirajući o procesu zajedničkog stvaranja digitalnog asamblaža pod naslovom „OVO JE TEMPORALNI PEJZAŽ\, OVDJE NEĆETE NAĆI SMJER“ s inženjerkom Agnes Cameron 2024. godine\, predavanje razmatra mogućnosti koje nude imaginacija i relacijske estetske prakse u kritici afektivnog režima fašizma. Postavlja se pitanje: na koji način angažman s materijalnim tragovima radikalnih društvenih pokreta\, kao dio relacijske estetske strategije\, može otvoriti nove načine promišljanja i djelovanja protiv materijalnog i simboličkog nasilja kapitalizma? Nasuprot algoritamskoj sadašnjosti\, ponovno ispitujem kulturu kao put kroz koji se mogu kultivirati privrženosti slobodi i ponovno oživjeti funkcionalni elementi utopije. \nModerira: Karolina Hrga \n  \nLola Olufemi je Crna feministička autorica i istraživačica iz Londona. Predavačica je na Studiju kritičke teorije likovnih umjetnosti (Fine Art Critical Studies) na Sveučilištu Goldsmiths. Njezin rad se fokusira na upotrebnu vrijednost političke imaginacije u tekstualnim i vizualnim kulturama radikalnih društvenih pokreta\, istražujući ulogu koju kulturna proizvodnja ima u materijalnoj dimenziji otpora i kolektivnom konceptualiziranju budućnosti (futurity). Autorica je knjiga Feminism Interrupted: Disrupting Power (Pluto Press\, 2020.)\, Experiments in Imagining Otherwise (Hajar Press\, 2021.) te nadolazeće Against Literature (Peninsula Press\, 2026.). Članica je „bare minimuma“\, interdisciplinarnog antiradnog umjetničkog kolektiva. Povremeno se bavi kuriranjem te je članica organizacijskog tima Feminističke knjižnice u Peckhamu.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-lola-olufemi-protiv-zatvaranja-obzora-materijalisticka-imaginacija/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260526T170000
DTEND;TZID=UTC:20260526T183000
DTSTAMP:20260527T222517
CREATED:20260516T131320Z
LAST-MODIFIED:20260516T131340Z
UID:27200-1779814800-1779820200@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Georgina Voss: Ovo nije kako izgleda
DESCRIPTION:Slike generirane umjetnom inteligencijom postale su uobičajene\, što odražava način na koji je AI sve više ugrađen u svakodnevni život i izaziva strahove da živimo u kulturi ispunjenoj vizualnim poluistinama i alternativnim istinama. Ipak\, slike su oduvijek bile neizvjesne\, konsenzualno definirane i otvorene za kontekstualnu interpretaciju. Ovo predavanje istražuje rad i moć koju sintetičke slike ostvaruju onkraj realizma i vjerodostojnosti. \nModerira: Ante Andabak \n  \nGeorgina Voss umjetnica je\, spisateljica i edukatorica čiji rad istražuje prisutnost i politiku tehnologija velikih razmjera te teške industrije kroz performans\, multimedijske instalacije\, vizualnu praksu i pisanje. Autorica je knjige Systems Ultra: Making Sense of Technology in a Complex World (Verso\, 2024.). Georgina je izlagala i nastupala u institucijama kao što su transmediale\, Auto Italia South East\, TAC Eindhoven\, STUK\, V&A London\, Brighton Digital Festival\, Deutsches Technikmuseum Berlin\, Tate Modern i London Digital Festival; objavljivala je u The Guardianu\, Harvard Design Magazineu\, The Atlanticu\, Vittlesu i drugim publikacijama. Suosnivačica je i vodila kreativne studije Strange Telemetry i Supra Systems Studio (University of the Arts London). Georgina ima doktorat na SPRU-u Sveučilišta u Sussexu\, a trenutno je gostujuća profesorica na Odjelu za znanost i tehnologiju (Science and Technology Studies Dept) na University College London (UCL).
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-georgina-voss-ovo-nije-kako-izgleda/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260525T190000
DTEND;TZID=UTC:20260525T201500
DTSTAMP:20260527T222517
CREATED:20260516T130809Z
LAST-MODIFIED:20260516T130809Z
UID:27160-1779735600-1779740100@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Phoebe V. Moore: Ljudi kao testni subjekti i EU paket zakonskih mjera za umjetnu inteligenciju
DESCRIPTION:U svom prethodnom radu tvrdila sam da su pristanak i rizik nedovoljno zaštićeni društveni odnosi u regulatornim okruženjima povezanima s umjetnom inteligencijom i podacima. Putevi za smisleni (ljudski) pristanak na prikupljanje podataka nestaju\, dok se ‘razumni’ (ljudski) parametri rizika u okruženjima za testiranje umjetne inteligencije šire. Aktivnosti usklađivanja unutar Akta o umjetnoj inteligenciji podudaraju se i s novom agendom pojednostavljivanja Digitalnog [+ AI] paketa zakonskih mjera (Omnibus) Europske unije\, koja bi mogla dovesti do smanjenja onoga što nazivamo ‘svjesnom društvenošću’. Iako su europski pravni okviri do određene mjere do sada štitili točnost internetskog profila te pravo na privatnost\, a sada zabranjuju ‘nudifikaciju’’ (stvaranje lažnih golih slika putem umjetne inteligencije)\, oni zasigurno nisu spriječili brojne povrede podataka koje vrši umjetna inteligencija\, niti su osigurali bolju savjetodavnu ulogu radnika\, a kamoli proporcionalnost radničkih u odnosu na poslovne interese. Nekoć centrirani ljudski subjekt\, koji je bio istaknut unutar Industrije 5.0\, sada se recentrira\, pa čak i uklanja. \nNapredak umjetne inteligencije ugrožava same naše subjektivitete\, no svaka zaštita osobnosti ili ‘ljudskosti’ na radu već je sada gotovo pa potpuno nestala. Nedostaju precizne tipologije koje bi štitile ne samo značenje\, već ono što držimo kao ‘svjesne’ karakteristike rada. Samo ‘centriranje’ ljudi nije dovoljno\, te moramo zahtjevati da svi ljudi budu predstavljeni na homogenoj platformi koja se nameće novom europskom legislativom\, i ljudskost na radu\, sada moraju odražavati svjesnost kako bi bili legitimni. Koji će svjesni društveni odnosi opstati u sadašnjim radnim okruženjima\, gdje se umjetna inteligencija predstavlja kao fait accompli? Ako budu uvrštene\, izmjene paketa zakonskih mjera o pristanku\, definicijama osobnih podataka te skraćeni i ‘pojednostavljeni’ standardi usklađenosti\, degradirati će radnike s nekada zaštićene uloge ‘ispitanika’ na ‘proizvođače podataka’\, te pretvoriti ljudsku populaciju u poligon za testiranje umjetne inteligencije od strane velikih tehnoloških kompanija\, gdje ‘ispitanici’ postaju ‘testni subjekti’. Ovo izlaganje govori o zanemarenom središtu\, što će reći ljudima\, društvenim odnosima i konačno svjesnosti\, kako bi se identificiralo što je izostavljeno i što je na kocki za radnike u današnjem preoblikovanju paketa zakonskih mjera o umjetnoj inteligenciji. \n  \nPhoebe V. Moore radi kao profesorica menadžmenta i budućnosti rada na Sveučilištu Essex\, unutar Grupe za menadžment i marketing na Poslovnoj školi Essex (EBS) u Colchesteru\, Engleska (2022. – danas). Njezine publikacije uključuju knjigu The Quantified Self in Precarity: Work\, Technology and What Counts (Routledge\, 2017) i dvije knjige čija je urednica: Augmented Exploitation: Artificial Intelligence\, Automation and Work (Pluto Press\, 2021) i Handbook of Research on the Global Political Economy of Work (Edward Elgar Publishing\, 2023 \n  \nModerira: Tomislav Medak
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-phoebe-v-moore-ljudi-kao-testni-subjekti-i-eu-paket-zakonskih-mjera-za-umjetnu-inteligenciju/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260524T201500
DTEND;TZID=UTC:20260524T220000
DTSTAMP:20260527T222517
CREATED:20260514T084424Z
LAST-MODIFIED:20260516T104508Z
UID:27097-1779653700-1779660000@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: Keltska utopija
DESCRIPTION:Nakon 100 godina neovisnosti\, nova i smiona generacija mladih irskih umjetnika redefinira folk glazbu i promišlja utjecaj svoje kolonijalne povijesti. \nKeltska utopija prati novi uzlet alternativnih folk i tradicionalnih glazbenika koji stvaraju glazbu „kako bi uplašili svećenike i političare“. Dok stvaraju melankolične nove zvukove\, oni redefiniraju i problematiziraju samu formu te oblikuju kulturu prema vlastitoj viziji. Odvažni\, otvoreni i duhoviti mladi glazbenici postupno preuzimaju narativ filma\, prenoseći ga jedni na druge\, baš kao što bi u tradicionalnoj glazbenoj sesiji jedni drugima prenosili melodiju. Kroz svoju glazbu oni pripovijedaju priču o sto godina povijesti zemlje koja je prošla kroz velike društvene\, političke i ekonomske promjene. \nRiječima filmske kritičarke Sofie Topi: „Na kraju\, ono što ostaje nije zaključak već osjećaj; da je kulturni opstanak kaotičan\, da baština često nosi proturječja i da glazba\, iako nije iskupljujuća\, može biti sredstvo za dostojanstvo\, prkos i pripadnost. Jedna ideja ostaje: da je moguće voljeti mjesto koje nije napravilo mjesta za vas. I da vam umjetnost\, u svom najjednostavnijem obliku\, može pomoći da opstanete.“ Keltska utopija demonstrira kakvi glazbeni dokumentarci mogu biti kada se odupru žanrovskim konvencijama i puste teksturu svakodnevnog života da izađe na površinu. \nNeki od irskih glazbenika koji se pojavljuju u filmu uključuju The Mary Wallopers\, The Deadlians\, Poor Creature\, Negro Impacto i Lankum. \n  \nFilm se prikazuje u okviru 19. Subversive Film Festivala\, koji spaja političku teoriju s umjetnošću filma\, a koji se održava od 18. do 30. svibnja uz zajedničku temu Neljudska moć: algoritmi kapitala.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-keltska-utopija/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260524T180000
DTEND;TZID=UTC:20260524T193000
DTSTAMP:20260527T222517
CREATED:20260514T084117Z
LAST-MODIFIED:20260516T104339Z
UID:27095-1779645600-1779651000@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: O mačkama i ljudima & Na brdu
DESCRIPTION:O mačkama i ljudima prati autoricu i veterinarku tijekom putovanja duž hrvatske obale i otoka van sezone\, gdje sudjeluje u volonterskoj akciji sterilizacije slobodnoživućih mačaka. Kroz susrete sa otočanima\, razgovore sa aktivistima za prava životinja\, ali i osobnu priču koja dotiče odnos prema ženskom tijelu i pitanju potomstva\, film spontano otvara složena etička pitanja suživota ljudi i životinja i dugoročnih posljedica intervencija u prirodi. U početku uvjerena u etičku ispravnost svog rada\, autorica se suočava sa kritikama koje pokreću njeno dublje preispitivanje vlastite profesionalne i etičke pozicije. \nSunčica Ana Veldić veterinarka je i filmašica iz Zagreba. Snima uglavnom dokumentarne i eksperimentalne filmove. Neki od filmova poput White Trash i Osoba bili su i međunarodno zapaženi\, a Precijenjena dramaturgija\, film koji je 2017. nastao na magisteriju iz režije dokumentarnog filma na Akademiji dramske umjetnosti\, često se prikazuje i danas u edukativne svrhe na raznim panelima i predavanjima. Režirala je tri epizode dokumentarnog serijala Pijaca\, pazar\, plac koje su 2025. prikazane u sklopu televizijskog programa HRT-a\, gdje su doživjele dobar odaziv gledatelja. \n  \nU istom bloku gledamo film Karle Crnčević Na brdu (Hrvatska\, 2025\, 16′). \nNa suncem oprženom brdu iznad uglađene turističke fasade Dubrovnika\, Sandra se brine o paralelnom gradu: onome satkanom od krzna i ožiljaka. Sklonište nije samo utočište; ono je organizam u kojem se granice između čovjeka i životinje zamagljuju. Ovo nije tek portret jedne žene i njezinih pasa\, nego priča o nevidljivim arhitekturama odanosti\, iscrpljenosti i neobične nježnosti koja opstaje i onda kad svijet okrene glavu na drugu stranu. \nKarla Crnčević je filmska radnica i dramaturginja čija se praksa nalazi na sjecištu rada s filmom\, istraživanjima arhiva i prostorima sjećanja. Diplomirala je filmsku dramaturgiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu te završila magistarski studij na Elías Querejeta Zine Eskola u San Sebastiánu\, gdje je produbila svoj interes za povijest\, materijalnost i putanje pokretnih slika. Jedna je od osnivačica i kustosica platforme KINO UNSEEN\, posvećene promišljanju  cirkulacije filmske slike\, kulturnih politika i reaktivaciji kino-prostora kao mjesta susreta. Njezin se rad kreće između dokumentarnih i eksperimentalnih formi\, često kroz suradničke i procesualne pristupe. U središtu njezine prakse nalazi se istraživanje sjećanja kao spekulativnog polja: načina na koje osobne i kolektivne povijesti oblikuju slike\, krajolike i društvene odnose u sadašnjosti. \n  \nFilmovi se prikazuju u okviru 19. Subversive Film Festivala\, koji spaja političku teoriju s umjetnošću filma\, a koji se održava od 18. do 30. svibnja uz zajedničku temu Neljudska moć: algoritmi kapitala.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-o-mackama-i-ljudima-na-brdu/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni,Kratkometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260523T193000
DTEND;TZID=UTC:20260523T210000
DTSTAMP:20260527T222517
CREATED:20260514T083318Z
LAST-MODIFIED:20260516T104311Z
UID:27090-1779564600-1779570000@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: Shifting Baselines
DESCRIPTION:Boca Chica u Teksasu okružena je Meksičkim zaljevom i Rio Grandeom. Zvuk valova definira ritam seoskog života\, no ova divlja zemlja nalazi se usred nepovratnih promjena. Jer močvare su isušene\, plaže zatvorene\, a kuće otkupljene: sjena koja se nadvija nad plažom pripada raketi od 50 katova koja se priprema za lansiranje u svemir. Zapanjujuće je koliko je filmaš Julien Elie\, poput svemirskih geekova oko njega\, imao pristup objektima SpaceX-a. No više nismo u eri javnih svemirskih misija\, galaksija je privatizirani marketinški teren osvajanja\, a predstava svemoći dio je strategije koju je politika dobro naučila od tehnologije. Malo južnije\, preko granice koju ista politika nastoji militarizirati\, Meksikanci hrle diviti se lansiranjima. Daleko na sjeveru pak\, dvoje astrofizičara prate tisuće satelita poslanih u orbitu: nebo nad nama\, koje se činilo beskonačnim\, postaje granica katastrofalnog kozmičkog zagađenja uzrokovanog neoliberalnom okupacijom svemira. \nShifting Baselines povlači paralele između izumiranja koje ugrožava lokalne životinjske vrste i mogućeg nestanka čovječanstva\, koje služi kao alibi za suludi san Elona Muska. Međutim\, dokumentarista Elieja ne motivira toliko ta distopijska vizija\, koliko simboličan gubitak naše ljudskosti koji se manifestira u banalnom ali potresnom nestanku zvjezdanog noćnog neba koje smo tolika stoljeća uzimali zdravo za gotovo. Film staloženo promatra uništenje onoga što jesmo kao ljudska bića. Atmosfera u Boca Chici vrlo je jedinstvena: zadivljeni i sretni ljudi pod dojmom su da svjedoče velikom događaju u povijesti čovječanstva.  No u stvarnosti\, projekt njihova divljenja uzrokuje nestanak čarobnog mjesta\, mjesta zapanjujuće ljepote – i priprema uništenje neba. Boca Chica paradoksalno je mjesto gdje se susreću uništenje Zemlje i neba. To je ujedno i izgubljeno mjesto usred ničega\, koje graniči s dijelom Meksika koji je jedno od najopasnijih područja na svijetu i gdje trgovci drogom slobodno vladaju nesputani državnom vlašću. Možda upravo to što je u pitanju zabačeno mjesto\, daleko od pogleda\, omogućuje Elonu Musku da radi što želi. \n  \nFilm se prikazuje u okviru 19. Subversive Film Festivala\, koji spaja političku teoriju s umjetnošću filma\, a koji se održava od 18. do 30. svibnja uz zajedničku temu Neljudska moć: algoritmi kapitala.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-shifting-baselines/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260523T183000
DTEND;TZID=UTC:20260523T193000
DTSTAMP:20260527T222517
CREATED:20260509T091834Z
LAST-MODIFIED:20260514T082722Z
UID:27002-1779561000-1779564600@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: Suradnje između periferija – Slika pripada onima koji s njom rade: predstavljanje filmova polaznika radionice
DESCRIPTION:Sudjeluju: Seid Ibrahim\, Yogmani Kafle – MANI\, Dorian Milović\, Karla Mesek\, Ahmed Samir\, Vida Zelić  \nStipendirana radionica borbenog filma Slika pripada onima koji s njom rade koju su u 2026. vodile Karla Crnčević i Dina Pokrajac bila je namijenjena filmskim i migrantskim radnicima_ama te izbjeglicama. \nPolaznici su podijeljeni u parove te su kroz zajedničke susrete radili na kratkim filmovima. Cilj programa bio je otvoriti kulturno i filmsko polje onima koji mu često nemaju pristup\, snažnije povezati filmsku praksu s angažiranim i političkim djelovanjem te promišljati ulogu filma u suvremenim borbama na terenu. Kroz nekoliko javnih događaja prisjetili smo se i povijesne uloge filma u radničkim i antikolonijalnim borbama.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-suradnje-izmedu-periferija-slika-pripada-onima-koji-s-njom-rade-predstavljanje-filmova-polaznika-radionice/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/png:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/post-periferije.png
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260523T170000
DTEND;TZID=UTC:20260523T180000
DTSTAMP:20260527T222517
CREATED:20260509T092134Z
LAST-MODIFIED:20260509T092134Z
UID:26989-1779555600-1779559200@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: Suradnje između periferija – Drugarske budućnosti (panel)
DESCRIPTION:Simpozij „Suradnje između periferija” okuplja kulturne i filmske radnice i radnike s područja Balkana i Jugozapadne Azije. Tijekom tri dana namjeravamo istražiti povijesne veze između ovih regija\, razmotriti sličnosti i razlike u njihovim položajima periferija unutar sustava globalnih kulturnih industrija\, te spekulirati o oblicima i značaju međusobnih suradnji. \nZavršnog dana simpozija okrenut ćemo se spekulaciji i zamišljanju novih mogućnosti buduće suradnje. Krenut ćemo od vrlo praktičnog pitanja: što zapravo možemo raditi zajedno; kako možemo dijeliti resurse\, znanja\, infrastrukture\, programe\, prostore i oblike podrške između ovih geografija. Krećući se od povijesti i sadašnjih uvjeta prema onome što je još nedovršeno\, ovaj završni dan nastoji otvoriti moguće veze za budućnost: skromne\, konkretne i nužne spone kroz koje se kulturni\, politički i filmski rad mogu nastaviti. \n  \nsudjeluju: Hrvoslava Brkušić\, Theo Panagopoulos\, Sanaz Sohrabi\, Žiga Smolič\, Mariz Kelada\, Ivana Perić\, Emilija Vuković\, Feodor Aleksov\, Iskandar Abdalla \nmoderira: Karla Crnčević\, Sima Kokotović \n  \nŽiga Smolič je povjesničar specijaliziran za suvremenu povijest Bliskog istoka i vanjsku politiku Jugoslavije tijekom Hladnog rata. Godine 2025. doktorirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani s disertacijom pod naslovom Jugoslavija i Bliski istok\, 1961.–1980. Njegov istraživački rad usmjeren je na političke\, diplomatske i društvene veze između Jugoslavije i Bliskog istoka\, s posebnim naglaskom na palestinsku revoluciju te odnose s Egiptom i Irakom. Trenutačno je zaposlen kao istraživač na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. \nTheo Panagopoulos je grčko-libanonsko-palestinski filmski autor\, edukator i istraživač sa sjedištem u Škotskoj. Njegov kreativni i akademski rad istražuje teme kolektivnog sjećanja\, raseljenosti\, fragmentiranih identiteta i otpora. Njegov najnoviji film\, dokumentarno-esejistički rad The Flowers Stand Silently\, Witnessing\, osvojio je Veliku nagradu žirija na Sundanceu i nagradu za najbolji kratki film na IDFA-i\, a 2025. bio je nominiran za nagradu BAFTA te 2026. za Europsku filmsku nagradu. Nedavno je završio doktorat na Sveučilištu West of Scotland\, u kojem istražuje antikolonijalne metodologije\, film i performans kao kontrapriču nedavno digitaliziranim filmskim arhivima Palestine iz 1930-ih. \nHrvoslava Brkušić diplomirala je filmsku i TV montažu na Akademiji dramske umjetnosti\, a magistrirala na Akademiji likovnih umjetnosti\, na Odsjeku za nove medije. Ostvarila je opsežan rad kao filmska montažerka\, a filmovi na kojima je radila prikazivani su na festivalima kao što su Rotterdam\, IDFA Amsterdam\, CPH:DOX\, Sarajevo\, 25 FPS\, Oberhausen i mnogi drugi. U svojoj se umjetničkoj praksi izražava kroz različite medije; zvučne instalacije\, izvedbe uživo\, film i video. Predaje na Školi dokumentarnog filma Restart i na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. \nSanaz Sohrabi je umjetnica i filmska autorica te docentica na Odsjeku za komunikacijske studije Sveučilišta Concordia. Nedavno je dovršila trilogiju esejističkih filmova o vizualnim povijestima suvereniteta nad resursima i postkolonijalnih ekologija Globalnog juga. \nMariz Kelada je istraživačica i docentica medijskih studija na Američkom sveučilištu u Bejrutu. Njezin interdisciplinarni istraživački i nastavnički rad povezuje produkcijske studije\, medijsku i urbanu antropologiju\, s fokusom na rad\, solidarnost\, političke subjektivitete i imaginacije\, posebno u Egiptu i na Globalnom jugu. Također se bavi keramikom i ljubiteljica je znanstvene fantastike. \nIskandar Abdalla je akademski radnik i kustos iz Egipta\, umjetnički direktor ALFILM-a — Arab Film Festivala Berlin\, te postdoktorski istraživač na Sveučilištu u Torontu. \nIvana Perić je novinarka tjednika Novosti. Članica je kolektiva Nepokorena Palestina i feminističkog kolektiva fAKTIV. \nEmilija Vuković je studentica povijesti umjetnosti u Beogradu\, a prethodno je studirala likovnu umjetnost u Francuskoj. Bila je aktivna u nedavnim studentskim prosvjedima u Srbiji\, posebno u blokadi Studentskog kulturnog centra. \nFeodor Aleksov trenutno studira filmsku produkciju na Fakultetu za medije i komunikacije\, gdje radi i kao asistent. Bio je aktivan u nedavnim prosvjedima u Srbiji\, ponajviše kao snimatelj i montažer\, izrađujući kratke dokumentarne filmove o studentskom pokretu kao dio grupe B28. Sudjelovao je i u radu Studentskog kulturnog centra te\, zajedno s drugima\, u osmišljavanju i kuriranju njegova umjetničkog programa tijekom blokade.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-suradnje-izmedu-periferija-drugarske-buducnosti-panel/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/png:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/post-periferije.png
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260523T160000
DTEND;TZID=UTC:20260523T183000
DTSTAMP:20260527T222517
CREATED:20260509T095351Z
LAST-MODIFIED:20260514T105049Z
UID:27019-1779552000-1779561000@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: Heiny Srour – Pobunjene Vijetnamke & Raspjevani šeik
DESCRIPTION:Tijekom dugog razdoblja rata protiv Francuske i SAD-a\, Vijetnamke su se borile uz muškarce kao ravnopravne. Žene kao što su Madam Binh\, koja je s Henryjem Kissingerom pregovarala na Pariškim mirovnim ugovorima\, te kasnije postala potpredsjednica Vijetnama\, te Nguyen Thi Dinh\, general i zamjenica zapovjednika vijetkonških snaga\, došle su do najvećih položaja moći. No trideset godina nakon potpisivanja mirovnog sporazuma\, žene su ponovo u opasnosti da postanu građani drugoga reda uslijed ponovnog jačanja konfucijanizma i širenja tržišnih sila. Ovaj film razmatra što se dogodilo s Binh i Dinh\, te tri druge žene\, u periodu nakon rata. \nKim Lai imala je 17 godina kada je 1965. zarobila američkog pilota dvostruko većeg od nje\, a fotografija objavljena u medijima okružila je svijet. Võ Thi Thang također je bila subjekt poznate fotografije. Nakon što ju je vlada Južnog Vijetnama osudila na 20 godina zatvora zbog sudjelovanja u ofenzivi Tet\, fotografi su zabilježili njezin nepokajnički osmijeh. Dr. Duong Quynh Hoa\, oporbena ministrica zdravstva u privremenoj vladi\, postala je zamjenica ministra zdravstva dvije godine nakon rata\, dok se nije razočarala. Vijetnamke su uspjele svladati naizgled nesavladive prepreke u ratnim uvjetima. Izazov pred njima u doba mira jest nadići stoljeća poslušnosti i samoodricanja ne bi li izgradile vlastitu budućnosti i budućnost svoje zemlje. \n  \nU istom bloku prikazat će se Srourin kratkometražni film Raspjevani šeik (The Singing Sheikh\, Egipat\, 1991\, 11′). \nRijetko prikazivani dokumentarac o Sheikhu Imamu\, legendarnom egipatskom narodnom pjevaču koji je u svojim političkim pjesmama bez straha kritizirale vladajuće klase. Sheikh Imam\, odnosno Imam Mohammad Ahmad Eissa\, rođen 1918.\, u arapskom je svijetu poznat po svojim pjesmama koje se nisu libile prokazivanja ljudi na vrhu. Smatrali su ga glasom potlačenih\, zbog čega mu je bilo zabranjeno pojavljivati se na državnoj televiziji i radiju\, te je više puta bio u zatvoru\, uključujući i 1974. godine\, povodom posjeda američkog predsjednika Nixona. Film čine prizori egipatskih ulica uz pjesme često jetkih tekstova; Sheikhova je poruka jasna: „Ako se danas suzbije nešto lijepo\, sutra će se ponovo uzdići.“ \n  \nU sklopu 19. Subversive Film Festivala nagrada Wild Dreamer za životno djelo bit će dodijeljena kultnoj libanonskoj redateljici Heiny Srour\, autorici radikalnih i feminističkih filmova koje je snimala u nemogućim uvjetima tijekom ratova na koloniziranim područjima Bliskog istoka. Tim povodom prikazat će se retrospektiva njezinih radova. \n  \n\n\nHeiny Srour Rođena 1945. u Bejrutu\, studirala je sociologiju na Ecole Supérieure des Lettres u Bejrutu i socijalnu antropologiju na Sorbonni u Parizu\, gdje je bila studentica marksističkog sociologa Maximea Rodinsona i antropologa te filmskog autora Jeana Roucha. Godine 1969.\, dok je bila na doktorskom studiju\, tijekom kojeg se bavila društvenim položajem Libanonki i Arapkinja [MF1.1]\, te radila kao novinarka za časopis AfricAsia\, otkrila je Narodni front za oslobođenje okupiranog Arapskog zaljeva (PFLOAG)\, pokret koji je predvodio ustanak protiv omanskog sultana (koji je imao britansku potporu) u provinciji Dofar. Kako bi snimila film o tom feminističkom pokretu\, provela je dvije godine intenzivno istražujući i prikupljajući potrebna sredstva prije odlaska u Dofar. Srour i njezina ekipa krenuli su s jemenske granice i pješice prešli 800 kilometara pustinje i planina\, po kojima su padale bombe britanskog Kraljevskog ratnog zrakoplovstva (RAF)\, da bi došli do bojišta i zabilježili jedini dokument iz srca Oslobođenog područja. Kucnuo je čas oslobođenja završen je 1974. godine i ušao je u selekciju za Cannes Film Festival\, čime je Srour postala prva žena iz zemlje Trećeg svijeta u programu prestižnog međunarodnog festivala. Ukupno deset godina svoga života posvetila je radu na ovome dokumentarcu\, uključujući četiri godine restauracije. Šest joj je godina trebalo da snimi sljedeći film\, Leila i vukovi (1984.) u kojem razotkriva skrivene povijesti žena u pokretu otpora\, posebice u Palestini i Libanonu\, gradeći estetski i politički ambiciozan kolaž povijesti\, folklora\, mita i arhivskih materijala. Kako sama opisuje: „Zašto žene ne bi smjele biti ambiciozne? Jer muškarci samo žele da se žene bave isključivo ‘ženskim’ problemima poput doma\, obitelji i tako dalje; žele nas getoizirati. Zamjeram im to. Mi se moramo baviti i problemima od javnog interesa\, kao i političkim problemima.“ Otkako je pokrenula feminističku studijsku grupu u Libanonu ranih 1960-ih\, Heiny Srour neprestano progovara o položaju žena\, posebno u arapskim društvima. Opsežno je pisala i govorila o slici i ulozi žena u arapskim kinematografijama. Godine 1978.\, zajedno s tuniskom filmskom autoricom Selmom Baccar i egipatskom filmskom povjesničarkom Magdom Wassef\, objavila je manifest „U prilog vlastitom izražavanju Arapkinja“\, a do danas se i dalje strastveno bavi feminističkim aktivizmom. Među njezinim kasnijim radovima ističe se film snimljen u Vijetnamu (Pobunjene Vijetnamke\, 1995.) te Raspjevani šeik (1991.) kao jedini film snimljen o egipatskom političkom pjevaču Sheikhu Imamu u njegovu domu i četvrti.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-heiny-srour-pobunjene-vijetnamke-raspjevani-seik/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni,Kratkometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260523T150000
DTEND;TZID=UTC:20260523T160000
DTSTAMP:20260527T222517
CREATED:20260515T213457Z
LAST-MODIFIED:20260516T223510Z
UID:27109-1779548400-1779552000@dokukino.net
SUMMARY:Masterclass: Heiny Srour – Snimanje pionirskih filmova
DESCRIPTION:U subotu 23. svibnja u 15 h čuvena libanonska redateljica Heiny Srour održat će masterclass pod naslovom Snimanje pionirskih filmova u kojem će nas provesti kroz svoj mozaični opus sastavljen od rijetko prikazivanih i često zabranjivanih filmova koji povezuju antikolonijalnu borbu\, feminističku perspektivu i revolucionarnu političku imaginaciju. \nHeiny Srour oduvijek je bila pionirka\, revolucionarka\, i sadržajno i formalno\, te je išla izvan utabanih staza. U masterclassu će se dotaknuti sljedećih pitanja: Zašto je\, u cijeloj arapskoj kinematografiji\, bila prva koja je snimala u Dofaru\, a također i u Vijetnamu? Što ju je nagonilo da bude inovativna u raznim područjima? Zašto je oduvijek na strani potlačenih i zašto radikalni socijalizam funkcionira isključivo kroz horizontalnu solidarnost? Kako su se njeno nesvjesno i kolektivno nesvjesno bliskoistočnih žena spojili tijekom snimanja u ekstremnim situacijama? \nHeiny Srour autorica je politički angažiranih i feminističkih filmova koje je snimala u gotovo nemogućim uvjetima\, tijekom ratova na koloniziranim područjima Bliskog istoka\, od Palestine preko Libanona do Omana. U Zagreb dolazi kao gošća Subversive Festivala koji joj je dodijelio nagradu Wild Dreamer za životno djelo. Tijekom retrospektive u kinu Kinoteka i Dokukinu KIC bit će prikazani njezini filmovi Kucnuo je čas oslobođenja\, Leila i Vukovi\, Raspjevani šeik i Pobunjene Vijetnamke. \nKucnuo je čas oslobođenja (1974.) prvi je dokumentarac koji bilježi jedan od najradikalnijih arapskih sukoba ali i odvažni feminizam koji je prakticirao Narodni front za oslobođenje okupiranog arapskog zaljeva u području bivše oslobođene zone Dofara u Omanu. Da bi ga snimila Srour je zajedno sa svojom filmskom ekipom pješačila 800 km opustošenom zemljom pod paljbom bombi. Prvi film jedne Arapkinje koji je prikazan u Cannesu odbacuje buržoasku koncepciju „objektivnosti“\, jasno zauzima stranu\, bez skrivanja proturječja i teškoće borbe\, te izbjegava neplodni trijumfalizam. Cijela montaža je zamišljena kako bi proizvela analizu oružane narodne borbe. \nLeila i vukovi (1984.) nadahnuta je pripovjedačkom strukturom Arapskih noći te poduzima arheološku ekskavaciju kolektivnog sjećanja Arapkinja ispisujući iz njega žensku i feminističku protu-povijest. U ovom hibridnom remek-djelu protagonistkinja Leila odbacuje kolonijalnu i maskulinu inačicu povijesti te kreće na putovanje kroz prostor i vrijeme\, kroz osamdeset godina bliskoistočne povijesti\, otkrivajući skrivenu ulogu žena i pravo naličje patrijarhata. Film spaja fikcionalnu radnju\, arhivske snimke\, te elemente mita i folklora.
URL:https://dokukino.net/film/masterclass-heiny-srour-snimanje-pionirskih-filmova/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260522T190000
DTEND;TZID=UTC:20260522T203000
DTSTAMP:20260527T222517
CREATED:20260514T082341Z
LAST-MODIFIED:20260516T103931Z
UID:27087-1779476400-1779481800@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: Nedovršen kalendar
DESCRIPTION:Zaboravljena glazbena ploča povezuje Caracas i Teheran\, razotkrivajući neispričane priče o nafti ne kao robi\, već pregovaračkom adutu za oslobodilačku borbu u Palestini i izgradnju panarapske solidarnosti 1960-ih i 1970-ih godina. \nNedovršeni kalendar posljednji je segment iz trilogije esejističkih filmova u kojima umjetnica i istraživačica Sanaz Sohrabi istražuje kako su se vizualne kulture razvijale uz bok s poviješću ekstrakcije nafte u Iranu\, Sjevernoj Africi i Zapadnoj Aziji. Prva dva segmenta\, One Image\, Two Acts (2020) i Scenes of Extraction (2023)\, oslanjaju se na slike iz arhiva British Petroleuma\, stvorenog radi promicanja njegovih kolonijalnih projekata. Najnoviji film oslanja se pak na intrigantan povijesni kuriozitet\, neobičan glazbeni dokument proizveden u Venezueli. Godine 1980. Zbor Centralnog sveučilišta (Orfeón Universitario de la Universidad Central) snimio je album kako bi proslavio 20. obljetnicu OPEC-a (Organizacija zemalja izvoznica nafte)\, organizaciji koja je osnovana kako bi se suprotstavila kartelu Međunarodnom naftnom kartelu (tvori ga sedam sestrinskih kompanija – Exxon\, Texaco\, Standard Oil\, Mobil Oil\, Gulf Oil\, British Petroleum\, Shell) i omogućila narodima iz dekoloniziranih zemalja bogatih naftom da steknu kontrolu nad vlastitim resursima. Svaka pjesma na albumu Rhymes and Songs for OPEC nadahnuta je folklornim repertoarom jedne od zemalja članica a njena se produkcija temelji na fonetskim transkripcijama\, apostrofirajući obećano zbližavanje između koloniziranih i potlačenih naroda. \nOslanjajući se na ovaj dragocjeni glazbeno-arhivistički artefakt\, Sohrabi iznosi drugačiju povijest OPEC-a\, prikazujući je kao osovinu solidarnosti koja je pokrenuta 1959. na prvom Arapskom naftnom kongresu u Kairu\, gdje se nafta\, kao resurs\, nije shvaćala kao instrument neoliberalne dominacije\, već kao sredstvo političkog pritiska i potporanj za pokrete oslobođenja globalnog juga\, posebice Palestine. U višeslojnoj i višeznačnoj\, bogato istraženoj i prezentiranoj filmskoj formi redateljica preuređuje elemente iz svoje prethodeće i istoimene multimedijalne instalacije. Sohrabi okuplja različite vizualne arhive – ploče\, poštanske marke\, pisma\, časopise\, filmove i fotografije – kako bi mapirala političke ambivalentnosti koje proizlaze iz sukoba militantnog nacionalizma i dekolonijalne politike u turbulentnom vremenskom periodu između 1950. i 1980. godine. \nOvaj kompleksan geopolitički portret posredstvom impozantne arhivske građe na neočekivan način spaja dvije zemlje koje su se nedavno ponovno našle na udaru američkog imperijalizma\, Iran i Venezuelu\, te usred aktualnih globalnih previranja djeluje kao pravovremena intervencija i izvor važnih spoznaja o povijesti nafte\, kolonijalizma i otpora. \n  \nFilm se prikazuje u okviru 19. Subversive Film Festivala\, koji spaja političku teoriju s umjetnošću filma\, a koji se održava od 18. do 30. svibnja uz zajedničku temu Neljudska moć: algoritmi kapitala.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-nedovrsen-kalendar/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260522T170000
DTEND;TZID=UTC:20260522T180000
DTSTAMP:20260527T222517
CREATED:20260509T092241Z
LAST-MODIFIED:20260509T092241Z
UID:26988-1779469200-1779472800@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: Suradnje između periferija – Periferije danas (panel)
DESCRIPTION:Simpozij „Suradnje između periferija” okuplja kulturne i filmske radnice i radnike s područja Balkana i Jugozapadne Azije. Tijekom tri dana namjeravamo istražiti povijesne veze između ovih regija\, razmotriti sličnosti i razlike u njihovim položajima periferija unutar sustava globalnih kulturnih industrija\, te spekulirati o oblicima i značaju međusobnih suradnji. \nDrugog dana okrenut ćemo se suvremenim uvjetima ovih geografija\, promatrajući procese njihove periferijalizacije i povijesne\, političke i ekonomske sile koje ih nastavljaju proizvoditi. Pitanje drugog panela bit će kako ta znanja preživljavaju danas: koje su veze održane\, koje su prekinute ili izbrisane\, te koji nas oblici borbe\, imaginacije i kulturnog rada još uvijek povezuju. Polazeći od Abdallina kustoskog i akademskog rada oko arapskog filma i njegove cirkulacije\, Keladina istraživanja rada i medijskih kultura u Egiptu i na Globalnom jugu\, te Perićkina novinarskog i aktivističkog angažmana\, promišljat ćemo infrastrukture koje oblikuju ono što može biti viđeno i dijeljeno. U dijalogu s Vuković i Aleksovim\, čiji je nedavni rad vezan uz studentske prosvjede u Srbiji i blokadu Studentskog kulturnog centra u Beogradu\, također ćemo razmotriti kako suvremeni oblici organiziranja i kulturne proizvodnje stvaraju nove prostore otpora u uvjetima prekarnosti\, cenzure i političke iscrpljenosti. \n  \nsudjeluju: Mariz Kelada\, Ivana Perić\, Emilija Vuković\, Feodor Aleksov\, Iskandar Abdalla \nmoderira: Karla Crnčević \n  \nMariz Kelada je istraživačica i docentica medijskih studija na Američkom sveučilištu u Bejrutu. Njezin interdisciplinarni istraživački i nastavnički rad povezuje produkcijske studije\, medijsku i urbanu antropologiju\, s fokusom na rad\, solidarnost\, političke subjektivitete i imaginacije\, posebno u Egiptu i na Globalnom jugu. Također se bavi keramikom i ljubiteljica je znanstvene fantastike. \nIskandar Abdalla je akademski radnik i kustos iz Egipta\, umjetnički direktor ALFILM-a — Arab Film Festivala Berlin\, te postdoktorski istraživač na Sveučilištu u Torontu. \nIvana Perić je novinarka tjednika Novosti. Članica je kolektiva Nepokorena Palestina i feminističkog kolektiva fAKTIV. \nEmilija Vuković je studentica povijesti umjetnosti u Beogradu\, a prethodno je studirala likovnu umjetnost u Francuskoj. Bila je aktivna u nedavnim studentskim prosvjedima u Srbiji\, posebno u blokadi Studentskog kulturnog centra. \nFeodor Aleksov trenutno studira filmsku produkciju na Fakultetu za medije i komunikacije\, gdje radi i kao asistent. Bio je aktivan u nedavnim prosvjedima u Srbiji\, ponajviše kao snimatelj i montažer\, izrađujući kratke dokumentarne filmove o studentskom pokretu kao dio grupe B28. Sudjelovao je i u radu Studentskog kulturnog centra te\, zajedno s drugima\, u osmišljavanju i kuriranju njegova umjetničkog programa tijekom blokade.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-suradnje-izmedu-periferija-periferije-danas-panel/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/png:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/post-periferije.png
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260522T160000
DTEND;TZID=UTC:20260522T170000
DTSTAMP:20260527T222517
CREATED:20260509T093437Z
LAST-MODIFIED:20260509T093628Z
UID:27011-1779465600-1779469200@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: Noor Abed: Škola intervencija
DESCRIPTION:Škola intervencija eksperimentalna je obrazovna platforma u Palestini s ciljem razvijanja prostora za suradnje tako što okuplja nezavisne prakse uzajamnog učenja. Vođena vizijom obrazovanja kao načina interveniranja u svijet neodvojivog od svakodnevice\, platforma traga za mogućim oblicima znanja stečenima u praktičnom iskustvu\, u dodiru sa samim lokalitetima; nadalje\, fokusira se na formiranje zajednica\, kolekvitizam i alternativne ekonomije. Putem rasprava\, promišljanja i samog djelovanja cilj joj je aktivno prodrijeti na privatna i javna mjesta\, na kojima su vrijeme\, znanje i sami lokaliteti zajednički. Školu intervencija pokrenule su Noor Abed i Lara Khaldi 2019. godine. \nDogađaj se odvija u sklopu 8. izdanja Kinematografija otpora. Osim predavanja Kinematografije otpora donose izložbu triju filmova Noor Abed koji proučavaju snagu folklora kao vrela znanja. Abed stvara slike koje naglašavaju povezanost palestinskog naroda i krajolika kroz poetični kolaž pjesme i plesa. Otvorenje izložbe očekuje nas u četvrtak 21. svibnja u 19 sati u Pogonu Jedinstvo. Izložba će se moći razgledati od 22. svibnja do 26. svibnja\, od 16 do 20 sati\, uz slobodan ulaz. Kustosice izložbe su Dina Pokrajac i Leila Topić. \n  \nNoor Abed (1988.) je palestinska interdisciplinarna umjetnica i filmska redateljica. Njezin rad ispituje pojmove koreografije i imaginarnog odnosa pojedinaca\, stvarajući situacije u kojima se društvene mogućnosti istovremeno uvježbavaju i izvode. Abed je pohađala Whitneyjev neovisni studijski program u New Yorku (2015.-2016.) i Home Workspace Program (HWP) na Ashkal Alwanu u Bejrutu (2016.-2017.). Diplomirala je na Međunarodnoj akademiji umjetnosti u Palestini\, a magistrirala likovne umjetnosti na Kalifornijskom institutu za umjetnost u Los Angelesu. Abed je bila asistentica kustosice na izložbi Documenta fifteen u Kasselu od 2021. do 2022.\, a od 2022. do 2024.  pohađala je umjetničku rezidenciju na Rijksakademie u Amsterdamu. Dobitnica je filmske produkcijske stipendije Zaklade Han Nefkens/Muzeja Tàpies 2022. godine\, a njezin film Noć koja je ostala među nama dobitnik je prve nagrade e-flux Film Award 2024. Abed je dobitnica glavne nagrade 36. Ljubljanskog bijenala grafičkih umjetnosti. Njezina knjiga Stars at Midday objavljena je u listopadu 2024. u izdanju Occasional Papers. 2020. suosnovala je\, s Larom Khaldi\, „Školu intervencija“ (School of Intrusions)\, obrazovnu platformu u Ramali\, Palestina.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-noor-abed-skola-intervencija/
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260521T203000
DTEND;TZID=UTC:20260521T220000
DTSTAMP:20260527T222517
CREATED:20260513T185115Z
LAST-MODIFIED:20260516T103509Z
UID:27076-1779395400-1779400800@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: Ukronija
DESCRIPTION:U psihodeličnom dokumentarnom eseju koji je inspiriran vizionarskom poemom Sezona u paklu Arthura Rimbauda upoznajemo duh buntovnog francuskog pjesnika koji se upravo ukrcava na putovanje kroz vrijeme. Njegove bunovne vizije postaju portali koji otvaraju alternativne vremenske linije ili „ukronije“.[1] \nDelirični pustolov Rimbaud dobiva priliku tijekom temporalne avanture posredstvom filmskog medija upoznati revolucionarne figure poput Emme Goldman\, Davida Wojnarowicza i Marshe P. Johnson. Zajedno oni istražuju mogućnosti društvene promjene i promišljaju značenje revolucije u doba rasplinutih iluzija i gorkih razočaranja. Posveta raskošnoj povijesti eksperimentalnog kvir filma tijekom 20. stoljeća. Proslava enfants terribles i disidentskih čudaka diljem zemaljske kugle. Ukronija nastoji pronaći poticajne poveznice između Rimbaudova vremena i aktualnog političkog miljea. Možemo li bolje razumjeti post-internetsku apatiju i rašireni defetizam ako je sagledamo kroz oči devetnaestostoljetnog dekadentnog pjesnika? Može li njegova kritika nacionalnog identiteta i europskog koncepta barbarizma biti relevantna za proučavanje današnjeg zaokreta Europske Unije prema ekstremnoj desnici? Kako da pristupimo kvir zastupljenosti u mainstreamu dok transfobija neobuzdano buja? Postoji li budućnost za kvir pjesnike i pjesnikinje usred kulturnih i okolišnih ruševina hiperkapitalizma? Baveći se ovim retoričkim ali važnim pitanjima film Ukronija istovremeno djeluje kao ohrabrujuća lekcija iz protu-povijesti\, sinestetička poema i uzbudljiv vatromet šarolikih afekata. \n[1] Ukronija (grč. ou – ne\, chronos – vrijeme) predstavlja podžanr spekulativne fikcije i znanstvene fantastike koji se temelji na alternativnoj povijesti te istražuje fiktivne svjetove nastale promjenom ključnog povijesnog događaja. \n  \nFilm se prikazuje u okviru 19. Subversive Film Festivala\, koji spaja političku teoriju s umjetnošću filma\, a koji se održava od 18. do 30. svibnja uz zajedničku temu Neljudska moć: algoritmi kapitala.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-ukronija/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2.jpg
END:VEVENT
END:VCALENDAR