BEGIN:VCALENDAR
VERSION:2.0
PRODID:-//Dokukino KIC - Kino sa stavom - ECPv6.8.1//NONSGML v1.0//EN
CALSCALE:GREGORIAN
METHOD:PUBLISH
X-WR-CALNAME:Dokukino KIC - Kino sa stavom
X-ORIGINAL-URL:https://dokukino.net
X-WR-CALDESC:Events for Dokukino KIC - Kino sa stavom
REFRESH-INTERVAL;VALUE=DURATION:PT1H
X-Robots-Tag:noindex
X-PUBLISHED-TTL:PT1H
BEGIN:VTIMEZONE
TZID:UTC
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0000
TZOFFSETTO:+0000
TZNAME:UTC
DTSTART:20260101T000000
END:STANDARD
END:VTIMEZONE
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260527T203000
DTEND;TZID=UTC:20260527T220000
DTSTAMP:20260518T081507
CREATED:20260516T132301Z
LAST-MODIFIED:20260516T132301Z
UID:27214-1779913800-1779919200@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Otjelovljeni otpor protiv geografija imperija (panel)
DESCRIPTION:sudjeluju: Leila Awadallah\, Linda Al Rajabi\, Samar Zughool\, Anwar Samara \nmoderira: Emina Bužinkić \nOvaj panel isprepliće prakse arhitekture\, pokreta\, umjetnosti u zajednici i kritičke pedagogije kako bi otpor prizvao i gradio kao življenu\, afektivnu\, djelatnu praksu koja se ostvaruje kroz tijela\, prostore i odnose. To čini iz pune svjesnosti kontinuirane brutalizacije Palestine\, gdje nasilni rezovi rascjepljuju zemlju i ostavljaju je da krvari kroz vrijeme i generacije. \nOdbijajući kolonijalno imenovanje tzv. Bliskog istoka kao kartografske pogodnosti imperija\, panel postavlja pitanje što znači misliti i osjećati izvan nametnutih geografija—prema zemljama\, povijestima i solidarnostima koje opstaju unatoč fragmentaciji\, okupaciji i brisanju. \nU dijalogu s Anwar Samara\, Leila Awadallah\, Samar Zughool i Linda Al Rajabi\, panel istražuje kako utjelovljene prakse ponovno zamišljaju povezanost kroz nasilno podijeljene zemlje i živote. Od ponovnog “šivanja” prostora kroz spekulativni urbani dizajn\, preko plesanja tuge i otpora u kolektivni pokret\, do dijasporske umjetnosti kao feminističke metode i učionica kao mjesta kritički probranog stvaranja svijeta—ove intervencije inzistiraju na životu unutar struktura smrti i politika oslabljivanja. \nGlasovi sudionica panela naglašavaju kako tijela pamte ono što granice nastoje prekinuti; kako zemlja čuva povijesti koje nadživljavaju karte imperija; te kako otpor nastaje kroz svakodnevne prakse poučavanja\, kretanja\, izgradnje i zamišljanja drukčijih svjetova. U vremenu obilježenom masovnim nasiljem\, razvlašćivanjem i kontinuiranim genocidom\, ovaj panel afirmira otjelovljeni otpor kao silu koja vraća značenje\, obnavlja odnose i održava politike života izvan geografija imperija. \n  \nLinda Al Rajabi je rođena u malom gradu u Bosni i Hercegovini\, gdje je provela rano djetinjstvo s roditeljima\, sestrom i bratom. Po izbijanju rata\, njezina je obitelj evakuirana iz opkoljenog rodnog grada u Karlovac\, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Visoko obrazovanje nastavila je u Zagrebu\, na Filozofskom fakultetu\, gdje je diplomirala anglistiku i turkologiju. Tijekom djetinjstva i odrastanja\, Linda se svakog ljeta vraćala u Hebron u Palestini\, svjedočeći sustavnom brisanju zemlje koja je generacijama pripadala njezinim precima. \nAnwar Samara je palestinska arhitektica\, urbanistica i istraživačica. Magistrirala je na Sveučilištu u Ljubljani s fokusom na strategije urbanističkog projektiranja u Palestini. U svom radu istražuje arhitekturu kao oblik otpora u uvjetima okupacije. Kroz vlastitu praksu naglašava na koji način prostorni dizajn može očuvati identitet\, potaknuti otpornost te pružiti izazov sustavima kontrole. \nLeila Awadallah je plesačica\, koreografkinja i suradnica u zajednici u Minneapolisu\, Mni Sota Makoce\, a ponekad i u Beirutu. Umjetnička je direktorica plesnog projekta Body Watani zajedno sa svojom sestrom Noelle Awadallah. Njezin umjetnički rad stavlja Palestinu u središte\, ukorjenjujući svoja utjelovljena istraživanja u praksama koje remete kolonijalne narative doseljenika\, istovremeno pozivajući\, prizivajući i zahtijevajući pravo na povratak i kulturnu INTIFADU. Leila je primila više stipendija: DanceUSA\, McKnight\, Jerome Hill i Daring Dances. Na njezin umjetnički rad značajno su utjecale godine rada s Ananya Dance Theatre\, Theatre of Women of the Camp (Libanon) i El-Funoun (Palestina). \nSamar Zughool je istraživačica i umjetnica angažirana u zjednici (community artist) u sklopu organizacije Reka Si\, dijasporne intersekcionalne feminističke organizacije posvećene istraživanju i umjetnosti. Doselila je iz Jordana u Sloveniju 2014. godine\, a svoj je magistarski rad posvetila ulozi pokreta za ženska prava u reformi javnih politika nakon Arapskog proljeća. Trenutačno je doktorandica na Fakultetu za socijalni rad Sveučilišta u Ljubljani\, gdje istražuje umjetničko djelovanje dijaspornih zajednica kao metodologiju kritičkog i feminističkog socijalnog rada.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-otjelovljeni-otpor-protiv-geografija-imperija-panel/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260527T184500
DTEND;TZID=UTC:20260527T200000
DTSTAMP:20260518T081507
CREATED:20260516T132130Z
LAST-MODIFIED:20260516T132130Z
UID:27213-1779907500-1779912000@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Jacob Johanssen: Algoritmički maskulinitet: od manosfere do mainstreama
DESCRIPTION:U ovom predavanju ću krenuti od povijesne skice manosfere i zatim se okrenuti sadašnjosti\, u kojoj je postepeno ušla u mainstream putem društvenih medija\, kako u politici tako i u široj kulturi. Zatim ću predstaviti psihoanalitičko tumačenje psihodinamike manosfere i baviti se pitanjem u kakvom odnosu stoji sa suvremenim strukturnim krizama. \nModerira: Stipe Ćurković \n  \nJacob Johanssen je izvanredni profesor na Sveučilištu St. Mary’s u Londonu. Autor je nekoliko knjige\, uključujući Fantasy\, Online Misogyny and the Manosphere (2022)\, i\, u koautorstvu sa Steffenom Krügerom\, Media and Psychoanalysis: A Critical Indtroduction (2022). Jacob je član izvršnog odbora Udruženja za psihosocijalne studije i osnivač-istraživač je u Britanskom psihoanalitičkom vijeću (British Psychoanalytic Council).
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-jacob-johanssen-algoritmicki-maskulinitet-od-manosfere-do-mainstreama/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260527T170000
DTEND;TZID=UTC:20260527T183000
DTSTAMP:20260518T081507
CREATED:20260516T131948Z
LAST-MODIFIED:20260516T131948Z
UID:27212-1779901200-1779906600@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: John Preston: Umjetna inteligencija na kapitalističkom sveučilištu
DESCRIPTION:Naša suvremena sveučilišta postoje u vihoru financijskih i menadžerskih sila. U toj oluji\, umjetna inteligencija ne predstavlja ništa novo. Ona je arhaična obrazovna tehnologija\, jednostavan stroj i oblik kapitala\, omogućujući supsumciju akademskog rada i proizvodnju golemog raspona obrazovnih roba za profit. Već mrtav rad\, UI pokreće menadžerske monstruoznosti (piksarifikacija)\, dok reanimira leševe mrtvih predavača. \nParadoksalno\, samoubojstvo kapitalističkog sveučilišta putem umjetne inteligencije moglo bi rekonstituirati nove oblike obrazovanja temeljene na neizbježnoj superiornosti LI-ja (ljudske inteligencije) i suradnji. \n Moderira: Eva Marija Jurešić  \n  \nJohn Preston je autor nekoliko knjiga\, uključujući Artificial Intelligence in the Capitalist University (2021) i Utopia in the Factory: Prefigurative Knowledge against Cybernetics (2025) (zajedno s Rhiannon Firth). Uskoro će biti objavljena i Apocalypse Capitalism: Economic Visions after Nuclear War (2026). Njegovo istraživanje je usredotočeno na egzistencijalnu prijetnju\, katastrofe i krize u obrazovanju i proizvodnji znanja. Zaposlen je kao profesor emeritus sociologije na Odjelu za sociologiju i kriminologiju na Sveučilištu Essex.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-john-preston-umjetna-inteligencija-na-kapitalistickom-sveucilistu/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260526T203000
DTEND;TZID=UTC:20260526T220000
DTSTAMP:20260518T081507
CREATED:20260516T131637Z
LAST-MODIFIED:20260516T131637Z
UID:27204-1779827400-1779832800@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Nick Dyer-Witheford: Unutar i protiv neljudske moći: potkopavanje UI kapitalizma
DESCRIPTION:Pojavljuju se novi ciklusi borbi koje se vode unutar i protiv UI kapitalizma. Neki od tih pokreta i žarišnih točaka uključuju aktivizam usmjeren na egzistencijalni rizik; sindikalno organiziranje; borbe oko autorskih prava; namjerno trovanje podataka (data-poisoning) i sabotaže; pobune protiv podatkovnih centara; protivljenje autonomnom oružju; antifašističke i antiautoritarne mobilizacije; kontranarativi koji pobijaju hype; te pitanja alternativne regulacije i upravljanja. Takav je aktivizam razlomljen između reakcionarnog i progresivnog protivljenja UI-ju\, te između abolicionističkih i aproprijativnih pozicija\, a njegov utjecaj i putanja ostaju neizvjesni. Ipak\, otpori UI kapitalizmu\, koji se odvijaju uz pokrete protiv društvene nejednakosti i ekološkog uništenja te su s njima povezani\, sada su važna manifestacija kolektivne kontramoći protiv vladajućeg poretka. \nModerira: Darko Vuketa \n  \nNick Dyer-Witheford\, profesor emeritus na Sveučilištu Western Ontario\, autor je knjiga Cyber-Marx: Cycles and Circuits of Struggle in High Technology Capitalism (Chicago: University of Illinois\, 1999) i Cyber-Proletariat: Global Labour in the Digital Vortex (London: Pluto Press\, 2015)\, koautor je knjige Inhuman Power: Artificial Intelligence and the Future of Capitalism (Pluto\, 2019) i\, najnovije\, s Alessandrom Mularoni\, knjige Cybernetic Circulation Complex: Big Tech and Planetary Crisis (Verso\, 2025).
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-nick-dyer-witheford-unutar-i-protiv-neljudske-moci-potkopavanje-ui-kapitalizma/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260526T184500
DTEND;TZID=UTC:20260526T200000
DTSTAMP:20260518T081507
CREATED:20260516T131452Z
LAST-MODIFIED:20260516T131452Z
UID:27201-1779821100-1779825600@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Lola Olufemi: Protiv zatvaranja obzora: Materijalistička imaginacija
DESCRIPTION:Reflektirajući o procesu zajedničkog stvaranja digitalnog asamblaža pod naslovom „OVO JE TEMPORALNI PEJZAŽ\, OVDJE NEĆETE NAĆI SMJER“ s inženjerkom Agnes Cameron 2024. godine\, predavanje razmatra mogućnosti koje nude imaginacija i relacijske estetske prakse u kritici afektivnog režima fašizma. Postavlja se pitanje: na koji način angažman s materijalnim tragovima radikalnih društvenih pokreta\, kao dio relacijske estetske strategije\, može otvoriti nove načine promišljanja i djelovanja protiv materijalnog i simboličkog nasilja kapitalizma? Nasuprot algoritamskoj sadašnjosti\, ponovno ispitujem kulturu kao put kroz koji se mogu kultivirati privrženosti slobodi i ponovno oživjeti funkcionalni elementi utopije. \nModerira: Karolina Hrga \n  \nLola Olufemi je Crna feministička autorica i istraživačica iz Londona. Predavačica je na Studiju kritičke teorije likovnih umjetnosti (Fine Art Critical Studies) na Sveučilištu Goldsmiths. Njezin rad se fokusira na upotrebnu vrijednost političke imaginacije u tekstualnim i vizualnim kulturama radikalnih društvenih pokreta\, istražujući ulogu koju kulturna proizvodnja ima u materijalnoj dimenziji otpora i kolektivnom konceptualiziranju budućnosti (futurity). Autorica je knjiga Feminism Interrupted: Disrupting Power (Pluto Press\, 2020.)\, Experiments in Imagining Otherwise (Hajar Press\, 2021.) te nadolazeće Against Literature (Peninsula Press\, 2026.). Članica je „bare minimuma“\, interdisciplinarnog antiradnog umjetničkog kolektiva. Povremeno se bavi kuriranjem te je članica organizacijskog tima Feminističke knjižnice u Peckhamu.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-lola-olufemi-protiv-zatvaranja-obzora-materijalisticka-imaginacija/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260526T170000
DTEND;TZID=UTC:20260526T183000
DTSTAMP:20260518T081507
CREATED:20260516T131320Z
LAST-MODIFIED:20260516T131340Z
UID:27200-1779814800-1779820200@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Georgina Voss: Ovo nije kako izgleda
DESCRIPTION:Slike generirane umjetnom inteligencijom postale su uobičajene\, što odražava način na koji je AI sve više ugrađen u svakodnevni život i izaziva strahove da živimo u kulturi ispunjenoj vizualnim poluistinama i alternativnim istinama. Ipak\, slike su oduvijek bile neizvjesne\, konsenzualno definirane i otvorene za kontekstualnu interpretaciju. Ovo predavanje istražuje rad i moć koju sintetičke slike ostvaruju onkraj realizma i vjerodostojnosti. \nModerira: Ante Andabak \n  \nGeorgina Voss umjetnica je\, spisateljica i edukatorica čiji rad istražuje prisutnost i politiku tehnologija velikih razmjera te teške industrije kroz performans\, multimedijske instalacije\, vizualnu praksu i pisanje. Autorica je knjige Systems Ultra: Making Sense of Technology in a Complex World (Verso\, 2024.). Georgina je izlagala i nastupala u institucijama kao što su transmediale\, Auto Italia South East\, TAC Eindhoven\, STUK\, V&A London\, Brighton Digital Festival\, Deutsches Technikmuseum Berlin\, Tate Modern i London Digital Festival; objavljivala je u The Guardianu\, Harvard Design Magazineu\, The Atlanticu\, Vittlesu i drugim publikacijama. Suosnivačica je i vodila kreativne studije Strange Telemetry i Supra Systems Studio (University of the Arts London). Georgina ima doktorat na SPRU-u Sveučilišta u Sussexu\, a trenutno je gostujuća profesorica na Odjelu za znanost i tehnologiju (Science and Technology Studies Dept) na University College London (UCL).
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-georgina-voss-ovo-nije-kako-izgleda/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260525T190000
DTEND;TZID=UTC:20260525T201500
DTSTAMP:20260518T081507
CREATED:20260516T130809Z
LAST-MODIFIED:20260516T130809Z
UID:27160-1779735600-1779740100@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Forum: Phoebe V. Moore: Ljudi kao testni subjekti i EU paket zakonskih mjera za umjetnu inteligenciju
DESCRIPTION:U svom prethodnom radu tvrdila sam da su pristanak i rizik nedovoljno zaštićeni društveni odnosi u regulatornim okruženjima povezanima s umjetnom inteligencijom i podacima. Putevi za smisleni (ljudski) pristanak na prikupljanje podataka nestaju\, dok se ‘razumni’ (ljudski) parametri rizika u okruženjima za testiranje umjetne inteligencije šire. Aktivnosti usklađivanja unutar Akta o umjetnoj inteligenciji podudaraju se i s novom agendom pojednostavljivanja Digitalnog [+ AI] paketa zakonskih mjera (Omnibus) Europske unije\, koja bi mogla dovesti do smanjenja onoga što nazivamo ‘svjesnom društvenošću’. Iako su europski pravni okviri do određene mjere do sada štitili točnost internetskog profila te pravo na privatnost\, a sada zabranjuju ‘nudifikaciju’’ (stvaranje lažnih golih slika putem umjetne inteligencije)\, oni zasigurno nisu spriječili brojne povrede podataka koje vrši umjetna inteligencija\, niti su osigurali bolju savjetodavnu ulogu radnika\, a kamoli proporcionalnost radničkih u odnosu na poslovne interese. Nekoć centrirani ljudski subjekt\, koji je bio istaknut unutar Industrije 5.0\, sada se recentrira\, pa čak i uklanja. \nNapredak umjetne inteligencije ugrožava same naše subjektivitete\, no svaka zaštita osobnosti ili ‘ljudskosti’ na radu već je sada gotovo pa potpuno nestala. Nedostaju precizne tipologije koje bi štitile ne samo značenje\, već ono što držimo kao ‘svjesne’ karakteristike rada. Samo ‘centriranje’ ljudi nije dovoljno\, te moramo zahtjevati da svi ljudi budu predstavljeni na homogenoj platformi koja se nameće novom europskom legislativom\, i ljudskost na radu\, sada moraju odražavati svjesnost kako bi bili legitimni. Koji će svjesni društveni odnosi opstati u sadašnjim radnim okruženjima\, gdje se umjetna inteligencija predstavlja kao fait accompli? Ako budu uvrštene\, izmjene paketa zakonskih mjera o pristanku\, definicijama osobnih podataka te skraćeni i ‘pojednostavljeni’ standardi usklađenosti\, degradirati će radnike s nekada zaštićene uloge ‘ispitanika’ na ‘proizvođače podataka’\, te pretvoriti ljudsku populaciju u poligon za testiranje umjetne inteligencije od strane velikih tehnoloških kompanija\, gdje ‘ispitanici’ postaju ‘testni subjekti’. Ovo izlaganje govori o zanemarenom središtu\, što će reći ljudima\, društvenim odnosima i konačno svjesnosti\, kako bi se identificiralo što je izostavljeno i što je na kocki za radnike u današnjem preoblikovanju paketa zakonskih mjera o umjetnoj inteligenciji. \n  \nPhoebe V. Moore radi kao profesorica menadžmenta i budućnosti rada na Sveučilištu Essex\, unutar Grupe za menadžment i marketing na Poslovnoj školi Essex (EBS) u Colchesteru\, Engleska (2022. – danas). Njezine publikacije uključuju knjigu The Quantified Self in Precarity: Work\, Technology and What Counts (Routledge\, 2017) i dvije knjige čija je urednica: Augmented Exploitation: Artificial Intelligence\, Automation and Work (Pluto Press\, 2021) i Handbook of Research on the Global Political Economy of Work (Edward Elgar Publishing\, 2023 \n  \nModerira: Tomislav Medak
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-forum-phoebe-v-moore-ljudi-kao-testni-subjekti-i-eu-paket-zakonskih-mjera-za-umjetnu-inteligenciju/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260524T201500
DTEND;TZID=UTC:20260524T220000
DTSTAMP:20260518T081507
CREATED:20260514T084424Z
LAST-MODIFIED:20260516T104508Z
UID:27097-1779653700-1779660000@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: Keltska utopija
DESCRIPTION:Nakon 100 godina neovisnosti\, nova i smiona generacija mladih irskih umjetnika redefinira folk glazbu i promišlja utjecaj svoje kolonijalne povijesti. \nKeltska utopija prati novi uzlet alternativnih folk i tradicionalnih glazbenika koji stvaraju glazbu „kako bi uplašili svećenike i političare“. Dok stvaraju melankolične nove zvukove\, oni redefiniraju i problematiziraju samu formu te oblikuju kulturu prema vlastitoj viziji. Odvažni\, otvoreni i duhoviti mladi glazbenici postupno preuzimaju narativ filma\, prenoseći ga jedni na druge\, baš kao što bi u tradicionalnoj glazbenoj sesiji jedni drugima prenosili melodiju. Kroz svoju glazbu oni pripovijedaju priču o sto godina povijesti zemlje koja je prošla kroz velike društvene\, političke i ekonomske promjene. \nRiječima filmske kritičarke Sofie Topi: „Na kraju\, ono što ostaje nije zaključak već osjećaj; da je kulturni opstanak kaotičan\, da baština često nosi proturječja i da glazba\, iako nije iskupljujuća\, može biti sredstvo za dostojanstvo\, prkos i pripadnost. Jedna ideja ostaje: da je moguće voljeti mjesto koje nije napravilo mjesta za vas. I da vam umjetnost\, u svom najjednostavnijem obliku\, može pomoći da opstanete.“ Keltska utopija demonstrira kakvi glazbeni dokumentarci mogu biti kada se odupru žanrovskim konvencijama i puste teksturu svakodnevnog života da izađe na površinu. \nNeki od irskih glazbenika koji se pojavljuju u filmu uključuju The Mary Wallopers\, The Deadlians\, Poor Creature\, Negro Impacto i Lankum. \n  \nFilm se prikazuje u okviru 19. Subversive Film Festivala\, koji spaja političku teoriju s umjetnošću filma\, a koji se održava od 18. do 30. svibnja uz zajedničku temu Neljudska moć: algoritmi kapitala.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-keltska-utopija/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260524T180000
DTEND;TZID=UTC:20260524T193000
DTSTAMP:20260518T081507
CREATED:20260514T084117Z
LAST-MODIFIED:20260516T104339Z
UID:27095-1779645600-1779651000@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: O mačkama i ljudima & Na brdu
DESCRIPTION:O mačkama i ljudima prati autoricu i veterinarku tijekom putovanja duž hrvatske obale i otoka van sezone\, gdje sudjeluje u volonterskoj akciji sterilizacije slobodnoživućih mačaka. Kroz susrete sa otočanima\, razgovore sa aktivistima za prava životinja\, ali i osobnu priču koja dotiče odnos prema ženskom tijelu i pitanju potomstva\, film spontano otvara složena etička pitanja suživota ljudi i životinja i dugoročnih posljedica intervencija u prirodi. U početku uvjerena u etičku ispravnost svog rada\, autorica se suočava sa kritikama koje pokreću njeno dublje preispitivanje vlastite profesionalne i etičke pozicije. \nSunčica Ana Veldić veterinarka je i filmašica iz Zagreba. Snima uglavnom dokumentarne i eksperimentalne filmove. Neki od filmova poput White Trash i Osoba bili su i međunarodno zapaženi\, a Precijenjena dramaturgija\, film koji je 2017. nastao na magisteriju iz režije dokumentarnog filma na Akademiji dramske umjetnosti\, često se prikazuje i danas u edukativne svrhe na raznim panelima i predavanjima. Režirala je tri epizode dokumentarnog serijala Pijaca\, pazar\, plac koje su 2025. prikazane u sklopu televizijskog programa HRT-a\, gdje su doživjele dobar odaziv gledatelja. \n  \nU istom bloku gledamo film Karle Crnčević Na brdu (Hrvatska\, 2025\, 16′). \nNa suncem oprženom brdu iznad uglađene turističke fasade Dubrovnika\, Sandra se brine o paralelnom gradu: onome satkanom od krzna i ožiljaka. Sklonište nije samo utočište; ono je organizam u kojem se granice između čovjeka i životinje zamagljuju. Ovo nije tek portret jedne žene i njezinih pasa\, nego priča o nevidljivim arhitekturama odanosti\, iscrpljenosti i neobične nježnosti koja opstaje i onda kad svijet okrene glavu na drugu stranu. \nKarla Crnčević je filmska radnica i dramaturginja čija se praksa nalazi na sjecištu rada s filmom\, istraživanjima arhiva i prostorima sjećanja. Diplomirala je filmsku dramaturgiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu te završila magistarski studij na Elías Querejeta Zine Eskola u San Sebastiánu\, gdje je produbila svoj interes za povijest\, materijalnost i putanje pokretnih slika. Jedna je od osnivačica i kustosica platforme KINO UNSEEN\, posvećene promišljanju  cirkulacije filmske slike\, kulturnih politika i reaktivaciji kino-prostora kao mjesta susreta. Njezin se rad kreće između dokumentarnih i eksperimentalnih formi\, često kroz suradničke i procesualne pristupe. U središtu njezine prakse nalazi se istraživanje sjećanja kao spekulativnog polja: načina na koje osobne i kolektivne povijesti oblikuju slike\, krajolike i društvene odnose u sadašnjosti. \n  \nFilmovi se prikazuju u okviru 19. Subversive Film Festivala\, koji spaja političku teoriju s umjetnošću filma\, a koji se održava od 18. do 30. svibnja uz zajedničku temu Neljudska moć: algoritmi kapitala.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-o-mackama-i-ljudima-na-brdu/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni,Kratkometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260523T193000
DTEND;TZID=UTC:20260523T210000
DTSTAMP:20260518T081507
CREATED:20260514T083318Z
LAST-MODIFIED:20260516T104311Z
UID:27090-1779564600-1779570000@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: Shifting Baselines
DESCRIPTION:Boca Chica u Teksasu okružena je Meksičkim zaljevom i Rio Grandeom. Zvuk valova definira ritam seoskog života\, no ova divlja zemlja nalazi se usred nepovratnih promjena. Jer močvare su isušene\, plaže zatvorene\, a kuće otkupljene: sjena koja se nadvija nad plažom pripada raketi od 50 katova koja se priprema za lansiranje u svemir. Zapanjujuće je koliko je filmaš Julien Elie\, poput svemirskih geekova oko njega\, imao pristup objektima SpaceX-a. No više nismo u eri javnih svemirskih misija\, galaksija je privatizirani marketinški teren osvajanja\, a predstava svemoći dio je strategije koju je politika dobro naučila od tehnologije. Malo južnije\, preko granice koju ista politika nastoji militarizirati\, Meksikanci hrle diviti se lansiranjima. Daleko na sjeveru pak\, dvoje astrofizičara prate tisuće satelita poslanih u orbitu: nebo nad nama\, koje se činilo beskonačnim\, postaje granica katastrofalnog kozmičkog zagađenja uzrokovanog neoliberalnom okupacijom svemira. \nShifting Baselines povlači paralele između izumiranja koje ugrožava lokalne životinjske vrste i mogućeg nestanka čovječanstva\, koje služi kao alibi za suludi san Elona Muska. Međutim\, dokumentarista Elieja ne motivira toliko ta distopijska vizija\, koliko simboličan gubitak naše ljudskosti koji se manifestira u banalnom ali potresnom nestanku zvjezdanog noćnog neba koje smo tolika stoljeća uzimali zdravo za gotovo. Film staloženo promatra uništenje onoga što jesmo kao ljudska bića. Atmosfera u Boca Chici vrlo je jedinstvena: zadivljeni i sretni ljudi pod dojmom su da svjedoče velikom događaju u povijesti čovječanstva.  No u stvarnosti\, projekt njihova divljenja uzrokuje nestanak čarobnog mjesta\, mjesta zapanjujuće ljepote – i priprema uništenje neba. Boca Chica paradoksalno je mjesto gdje se susreću uništenje Zemlje i neba. To je ujedno i izgubljeno mjesto usred ničega\, koje graniči s dijelom Meksika koji je jedno od najopasnijih područja na svijetu i gdje trgovci drogom slobodno vladaju nesputani državnom vlašću. Možda upravo to što je u pitanju zabačeno mjesto\, daleko od pogleda\, omogućuje Elonu Musku da radi što želi. \n  \nFilm se prikazuje u okviru 19. Subversive Film Festivala\, koji spaja političku teoriju s umjetnošću filma\, a koji se održava od 18. do 30. svibnja uz zajedničku temu Neljudska moć: algoritmi kapitala.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-shifting-baselines/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260523T183000
DTEND;TZID=UTC:20260523T193000
DTSTAMP:20260518T081507
CREATED:20260509T091834Z
LAST-MODIFIED:20260514T082722Z
UID:27002-1779561000-1779564600@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: Suradnje između periferija – Slika pripada onima koji s njom rade: predstavljanje filmova polaznika radionice
DESCRIPTION:Sudjeluju: Seid Ibrahim\, Yogmani Kafle – MANI\, Dorian Milović\, Karla Mesek\, Ahmed Samir\, Vida Zelić  \nStipendirana radionica borbenog filma Slika pripada onima koji s njom rade koju su u 2026. vodile Karla Crnčević i Dina Pokrajac bila je namijenjena filmskim i migrantskim radnicima_ama te izbjeglicama. \nPolaznici su podijeljeni u parove te su kroz zajedničke susrete radili na kratkim filmovima. Cilj programa bio je otvoriti kulturno i filmsko polje onima koji mu često nemaju pristup\, snažnije povezati filmsku praksu s angažiranim i političkim djelovanjem te promišljati ulogu filma u suvremenim borbama na terenu. Kroz nekoliko javnih događaja prisjetili smo se i povijesne uloge filma u radničkim i antikolonijalnim borbama.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-suradnje-izmedu-periferija-slika-pripada-onima-koji-s-njom-rade-predstavljanje-filmova-polaznika-radionice/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/png:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/post-periferije.png
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260523T170000
DTEND;TZID=UTC:20260523T180000
DTSTAMP:20260518T081507
CREATED:20260509T092134Z
LAST-MODIFIED:20260509T092134Z
UID:26989-1779555600-1779559200@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: Suradnje između periferija – Drugarske budućnosti (panel)
DESCRIPTION:Simpozij „Suradnje između periferija” okuplja kulturne i filmske radnice i radnike s područja Balkana i Jugozapadne Azije. Tijekom tri dana namjeravamo istražiti povijesne veze između ovih regija\, razmotriti sličnosti i razlike u njihovim položajima periferija unutar sustava globalnih kulturnih industrija\, te spekulirati o oblicima i značaju međusobnih suradnji. \nZavršnog dana simpozija okrenut ćemo se spekulaciji i zamišljanju novih mogućnosti buduće suradnje. Krenut ćemo od vrlo praktičnog pitanja: što zapravo možemo raditi zajedno; kako možemo dijeliti resurse\, znanja\, infrastrukture\, programe\, prostore i oblike podrške između ovih geografija. Krećući se od povijesti i sadašnjih uvjeta prema onome što je još nedovršeno\, ovaj završni dan nastoji otvoriti moguće veze za budućnost: skromne\, konkretne i nužne spone kroz koje se kulturni\, politički i filmski rad mogu nastaviti. \n  \nsudjeluju: Hrvoslava Brkušić\, Theo Panagopoulos\, Sanaz Sohrabi\, Žiga Smolič\, Mariz Kelada\, Ivana Perić\, Emilija Vuković\, Feodor Aleksov\, Iskandar Abdalla \nmoderira: Karla Crnčević\, Sima Kokotović \n  \nŽiga Smolič je povjesničar specijaliziran za suvremenu povijest Bliskog istoka i vanjsku politiku Jugoslavije tijekom Hladnog rata. Godine 2025. doktorirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani s disertacijom pod naslovom Jugoslavija i Bliski istok\, 1961.–1980. Njegov istraživački rad usmjeren je na političke\, diplomatske i društvene veze između Jugoslavije i Bliskog istoka\, s posebnim naglaskom na palestinsku revoluciju te odnose s Egiptom i Irakom. Trenutačno je zaposlen kao istraživač na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. \nTheo Panagopoulos je grčko-libanonsko-palestinski filmski autor\, edukator i istraživač sa sjedištem u Škotskoj. Njegov kreativni i akademski rad istražuje teme kolektivnog sjećanja\, raseljenosti\, fragmentiranih identiteta i otpora. Njegov najnoviji film\, dokumentarno-esejistički rad The Flowers Stand Silently\, Witnessing\, osvojio je Veliku nagradu žirija na Sundanceu i nagradu za najbolji kratki film na IDFA-i\, a 2025. bio je nominiran za nagradu BAFTA te 2026. za Europsku filmsku nagradu. Nedavno je završio doktorat na Sveučilištu West of Scotland\, u kojem istražuje antikolonijalne metodologije\, film i performans kao kontrapriču nedavno digitaliziranim filmskim arhivima Palestine iz 1930-ih. \nHrvoslava Brkušić diplomirala je filmsku i TV montažu na Akademiji dramske umjetnosti\, a magistrirala na Akademiji likovnih umjetnosti\, na Odsjeku za nove medije. Ostvarila je opsežan rad kao filmska montažerka\, a filmovi na kojima je radila prikazivani su na festivalima kao što su Rotterdam\, IDFA Amsterdam\, CPH:DOX\, Sarajevo\, 25 FPS\, Oberhausen i mnogi drugi. U svojoj se umjetničkoj praksi izražava kroz različite medije; zvučne instalacije\, izvedbe uživo\, film i video. Predaje na Školi dokumentarnog filma Restart i na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. \nSanaz Sohrabi je umjetnica i filmska autorica te docentica na Odsjeku za komunikacijske studije Sveučilišta Concordia. Nedavno je dovršila trilogiju esejističkih filmova o vizualnim povijestima suvereniteta nad resursima i postkolonijalnih ekologija Globalnog juga. \nMariz Kelada je istraživačica i docentica medijskih studija na Američkom sveučilištu u Bejrutu. Njezin interdisciplinarni istraživački i nastavnički rad povezuje produkcijske studije\, medijsku i urbanu antropologiju\, s fokusom na rad\, solidarnost\, političke subjektivitete i imaginacije\, posebno u Egiptu i na Globalnom jugu. Također se bavi keramikom i ljubiteljica je znanstvene fantastike. \nIskandar Abdalla je akademski radnik i kustos iz Egipta\, umjetnički direktor ALFILM-a — Arab Film Festivala Berlin\, te postdoktorski istraživač na Sveučilištu u Torontu. \nIvana Perić je novinarka tjednika Novosti. Članica je kolektiva Nepokorena Palestina i feminističkog kolektiva fAKTIV. \nEmilija Vuković je studentica povijesti umjetnosti u Beogradu\, a prethodno je studirala likovnu umjetnost u Francuskoj. Bila je aktivna u nedavnim studentskim prosvjedima u Srbiji\, posebno u blokadi Studentskog kulturnog centra. \nFeodor Aleksov trenutno studira filmsku produkciju na Fakultetu za medije i komunikacije\, gdje radi i kao asistent. Bio je aktivan u nedavnim prosvjedima u Srbiji\, ponajviše kao snimatelj i montažer\, izrađujući kratke dokumentarne filmove o studentskom pokretu kao dio grupe B28. Sudjelovao je i u radu Studentskog kulturnog centra te\, zajedno s drugima\, u osmišljavanju i kuriranju njegova umjetničkog programa tijekom blokade.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-suradnje-izmedu-periferija-drugarske-buducnosti-panel/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/png:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/post-periferije.png
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260523T160000
DTEND;TZID=UTC:20260523T183000
DTSTAMP:20260518T081507
CREATED:20260509T095351Z
LAST-MODIFIED:20260514T105049Z
UID:27019-1779552000-1779561000@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: Heiny Srour – Pobunjene Vijetnamke & Raspjevani šeik
DESCRIPTION:Tijekom dugog razdoblja rata protiv Francuske i SAD-a\, Vijetnamke su se borile uz muškarce kao ravnopravne. Žene kao što su Madam Binh\, koja je s Henryjem Kissingerom pregovarala na Pariškim mirovnim ugovorima\, te kasnije postala potpredsjednica Vijetnama\, te Nguyen Thi Dinh\, general i zamjenica zapovjednika vijetkonških snaga\, došle su do najvećih položaja moći. No trideset godina nakon potpisivanja mirovnog sporazuma\, žene su ponovo u opasnosti da postanu građani drugoga reda uslijed ponovnog jačanja konfucijanizma i širenja tržišnih sila. Ovaj film razmatra što se dogodilo s Binh i Dinh\, te tri druge žene\, u periodu nakon rata. \nKim Lai imala je 17 godina kada je 1965. zarobila američkog pilota dvostruko većeg od nje\, a fotografija objavljena u medijima okružila je svijet. Võ Thi Thang također je bila subjekt poznate fotografije. Nakon što ju je vlada Južnog Vijetnama osudila na 20 godina zatvora zbog sudjelovanja u ofenzivi Tet\, fotografi su zabilježili njezin nepokajnički osmijeh. Dr. Duong Quynh Hoa\, oporbena ministrica zdravstva u privremenoj vladi\, postala je zamjenica ministra zdravstva dvije godine nakon rata\, dok se nije razočarala. Vijetnamke su uspjele svladati naizgled nesavladive prepreke u ratnim uvjetima. Izazov pred njima u doba mira jest nadići stoljeća poslušnosti i samoodricanja ne bi li izgradile vlastitu budućnosti i budućnost svoje zemlje. \n  \nU istom bloku prikazat će se Srourin kratkometražni film Raspjevani šeik (The Singing Sheikh\, Egipat\, 1991\, 11′). \nRijetko prikazivani dokumentarac o Sheikhu Imamu\, legendarnom egipatskom narodnom pjevaču koji je u svojim političkim pjesmama bez straha kritizirale vladajuće klase. Sheikh Imam\, odnosno Imam Mohammad Ahmad Eissa\, rođen 1918.\, u arapskom je svijetu poznat po svojim pjesmama koje se nisu libile prokazivanja ljudi na vrhu. Smatrali su ga glasom potlačenih\, zbog čega mu je bilo zabranjeno pojavljivati se na državnoj televiziji i radiju\, te je više puta bio u zatvoru\, uključujući i 1974. godine\, povodom posjeda američkog predsjednika Nixona. Film čine prizori egipatskih ulica uz pjesme često jetkih tekstova; Sheikhova je poruka jasna: „Ako se danas suzbije nešto lijepo\, sutra će se ponovo uzdići.“ \n  \nU sklopu 19. Subversive Film Festivala nagrada Wild Dreamer za životno djelo bit će dodijeljena kultnoj libanonskoj redateljici Heiny Srour\, autorici radikalnih i feminističkih filmova koje je snimala u nemogućim uvjetima tijekom ratova na koloniziranim područjima Bliskog istoka. Tim povodom prikazat će se retrospektiva njezinih radova. \n  \n\n\nHeiny Srour Rođena 1945. u Bejrutu\, studirala je sociologiju na Ecole Supérieure des Lettres u Bejrutu i socijalnu antropologiju na Sorbonni u Parizu\, gdje je bila studentica marksističkog sociologa Maximea Rodinsona i antropologa te filmskog autora Jeana Roucha. Godine 1969.\, dok je bila na doktorskom studiju\, tijekom kojeg se bavila društvenim položajem Libanonki i Arapkinja [MF1.1]\, te radila kao novinarka za časopis AfricAsia\, otkrila je Narodni front za oslobođenje okupiranog Arapskog zaljeva (PFLOAG)\, pokret koji je predvodio ustanak protiv omanskog sultana (koji je imao britansku potporu) u provinciji Dofar. Kako bi snimila film o tom feminističkom pokretu\, provela je dvije godine intenzivno istražujući i prikupljajući potrebna sredstva prije odlaska u Dofar. Srour i njezina ekipa krenuli su s jemenske granice i pješice prešli 800 kilometara pustinje i planina\, po kojima su padale bombe britanskog Kraljevskog ratnog zrakoplovstva (RAF)\, da bi došli do bojišta i zabilježili jedini dokument iz srca Oslobođenog područja. Kucnuo je čas oslobođenja završen je 1974. godine i ušao je u selekciju za Cannes Film Festival\, čime je Srour postala prva žena iz zemlje Trećeg svijeta u programu prestižnog međunarodnog festivala. Ukupno deset godina svoga života posvetila je radu na ovome dokumentarcu\, uključujući četiri godine restauracije. Šest joj je godina trebalo da snimi sljedeći film\, Leila i vukovi (1984.) u kojem razotkriva skrivene povijesti žena u pokretu otpora\, posebice u Palestini i Libanonu\, gradeći estetski i politički ambiciozan kolaž povijesti\, folklora\, mita i arhivskih materijala. Kako sama opisuje: „Zašto žene ne bi smjele biti ambiciozne? Jer muškarci samo žele da se žene bave isključivo ‘ženskim’ problemima poput doma\, obitelji i tako dalje; žele nas getoizirati. Zamjeram im to. Mi se moramo baviti i problemima od javnog interesa\, kao i političkim problemima.“ Otkako je pokrenula feminističku studijsku grupu u Libanonu ranih 1960-ih\, Heiny Srour neprestano progovara o položaju žena\, posebno u arapskim društvima. Opsežno je pisala i govorila o slici i ulozi žena u arapskim kinematografijama. Godine 1978.\, zajedno s tuniskom filmskom autoricom Selmom Baccar i egipatskom filmskom povjesničarkom Magdom Wassef\, objavila je manifest „U prilog vlastitom izražavanju Arapkinja“\, a do danas se i dalje strastveno bavi feminističkim aktivizmom. Među njezinim kasnijim radovima ističe se film snimljen u Vijetnamu (Pobunjene Vijetnamke\, 1995.) te Raspjevani šeik (1991.) kao jedini film snimljen o egipatskom političkom pjevaču Sheikhu Imamu u njegovu domu i četvrti.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-heiny-srour-pobunjene-vijetnamke-raspjevani-seik/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni,Kratkometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260523T150000
DTEND;TZID=UTC:20260523T160000
DTSTAMP:20260518T081507
CREATED:20260515T213457Z
LAST-MODIFIED:20260516T223510Z
UID:27109-1779548400-1779552000@dokukino.net
SUMMARY:Masterclass: Heiny Srour – Snimanje pionirskih filmova
DESCRIPTION:U subotu 23. svibnja u 15 h čuvena libanonska redateljica Heiny Srour održat će masterclass pod naslovom Snimanje pionirskih filmova u kojem će nas provesti kroz svoj mozaični opus sastavljen od rijetko prikazivanih i često zabranjivanih filmova koji povezuju antikolonijalnu borbu\, feminističku perspektivu i revolucionarnu političku imaginaciju. \nHeiny Srour oduvijek je bila pionirka\, revolucionarka\, i sadržajno i formalno\, te je išla izvan utabanih staza. U masterclassu će se dotaknuti sljedećih pitanja: Zašto je\, u cijeloj arapskoj kinematografiji\, bila prva koja je snimala u Dofaru\, a također i u Vijetnamu? Što ju je nagonilo da bude inovativna u raznim područjima? Zašto je oduvijek na strani potlačenih i zašto radikalni socijalizam funkcionira isključivo kroz horizontalnu solidarnost? Kako su se njeno nesvjesno i kolektivno nesvjesno bliskoistočnih žena spojili tijekom snimanja u ekstremnim situacijama? \nHeiny Srour autorica je politički angažiranih i feminističkih filmova koje je snimala u gotovo nemogućim uvjetima\, tijekom ratova na koloniziranim područjima Bliskog istoka\, od Palestine preko Libanona do Omana. U Zagreb dolazi kao gošća Subversive Festivala koji joj je dodijelio nagradu Wild Dreamer za životno djelo. Tijekom retrospektive u kinu Kinoteka i Dokukinu KIC bit će prikazani njezini filmovi Kucnuo je čas oslobođenja\, Leila i Vukovi\, Raspjevani šeik i Pobunjene Vijetnamke. \nKucnuo je čas oslobođenja (1974.) prvi je dokumentarac koji bilježi jedan od najradikalnijih arapskih sukoba ali i odvažni feminizam koji je prakticirao Narodni front za oslobođenje okupiranog arapskog zaljeva u području bivše oslobođene zone Dofara u Omanu. Da bi ga snimila Srour je zajedno sa svojom filmskom ekipom pješačila 800 km opustošenom zemljom pod paljbom bombi. Prvi film jedne Arapkinje koji je prikazan u Cannesu odbacuje buržoasku koncepciju „objektivnosti“\, jasno zauzima stranu\, bez skrivanja proturječja i teškoće borbe\, te izbjegava neplodni trijumfalizam. Cijela montaža je zamišljena kako bi proizvela analizu oružane narodne borbe. \nLeila i vukovi (1984.) nadahnuta je pripovjedačkom strukturom Arapskih noći te poduzima arheološku ekskavaciju kolektivnog sjećanja Arapkinja ispisujući iz njega žensku i feminističku protu-povijest. U ovom hibridnom remek-djelu protagonistkinja Leila odbacuje kolonijalnu i maskulinu inačicu povijesti te kreće na putovanje kroz prostor i vrijeme\, kroz osamdeset godina bliskoistočne povijesti\, otkrivajući skrivenu ulogu žena i pravo naličje patrijarhata. Film spaja fikcionalnu radnju\, arhivske snimke\, te elemente mita i folklora.
URL:https://dokukino.net/film/masterclass-heiny-srour-snimanje-pionirskih-filmova/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260522T190000
DTEND;TZID=UTC:20260522T203000
DTSTAMP:20260518T081507
CREATED:20260514T082341Z
LAST-MODIFIED:20260516T103931Z
UID:27087-1779476400-1779481800@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: Nedovršen kalendar
DESCRIPTION:Zaboravljena glazbena ploča povezuje Caracas i Teheran\, razotkrivajući neispričane priče o nafti ne kao robi\, već pregovaračkom adutu za oslobodilačku borbu u Palestini i izgradnju panarapske solidarnosti 1960-ih i 1970-ih godina. \nNedovršeni kalendar posljednji je segment iz trilogije esejističkih filmova u kojima umjetnica i istraživačica Sanaz Sohrabi istražuje kako su se vizualne kulture razvijale uz bok s poviješću ekstrakcije nafte u Iranu\, Sjevernoj Africi i Zapadnoj Aziji. Prva dva segmenta\, One Image\, Two Acts (2020) i Scenes of Extraction (2023)\, oslanjaju se na slike iz arhiva British Petroleuma\, stvorenog radi promicanja njegovih kolonijalnih projekata. Najnoviji film oslanja se pak na intrigantan povijesni kuriozitet\, neobičan glazbeni dokument proizveden u Venezueli. Godine 1980. Zbor Centralnog sveučilišta (Orfeón Universitario de la Universidad Central) snimio je album kako bi proslavio 20. obljetnicu OPEC-a (Organizacija zemalja izvoznica nafte)\, organizaciji koja je osnovana kako bi se suprotstavila kartelu Međunarodnom naftnom kartelu (tvori ga sedam sestrinskih kompanija – Exxon\, Texaco\, Standard Oil\, Mobil Oil\, Gulf Oil\, British Petroleum\, Shell) i omogućila narodima iz dekoloniziranih zemalja bogatih naftom da steknu kontrolu nad vlastitim resursima. Svaka pjesma na albumu Rhymes and Songs for OPEC nadahnuta je folklornim repertoarom jedne od zemalja članica a njena se produkcija temelji na fonetskim transkripcijama\, apostrofirajući obećano zbližavanje između koloniziranih i potlačenih naroda. \nOslanjajući se na ovaj dragocjeni glazbeno-arhivistički artefakt\, Sohrabi iznosi drugačiju povijest OPEC-a\, prikazujući je kao osovinu solidarnosti koja je pokrenuta 1959. na prvom Arapskom naftnom kongresu u Kairu\, gdje se nafta\, kao resurs\, nije shvaćala kao instrument neoliberalne dominacije\, već kao sredstvo političkog pritiska i potporanj za pokrete oslobođenja globalnog juga\, posebice Palestine. U višeslojnoj i višeznačnoj\, bogato istraženoj i prezentiranoj filmskoj formi redateljica preuređuje elemente iz svoje prethodeće i istoimene multimedijalne instalacije. Sohrabi okuplja različite vizualne arhive – ploče\, poštanske marke\, pisma\, časopise\, filmove i fotografije – kako bi mapirala političke ambivalentnosti koje proizlaze iz sukoba militantnog nacionalizma i dekolonijalne politike u turbulentnom vremenskom periodu između 1950. i 1980. godine. \nOvaj kompleksan geopolitički portret posredstvom impozantne arhivske građe na neočekivan način spaja dvije zemlje koje su se nedavno ponovno našle na udaru američkog imperijalizma\, Iran i Venezuelu\, te usred aktualnih globalnih previranja djeluje kao pravovremena intervencija i izvor važnih spoznaja o povijesti nafte\, kolonijalizma i otpora. \n  \nFilm se prikazuje u okviru 19. Subversive Film Festivala\, koji spaja političku teoriju s umjetnošću filma\, a koji se održava od 18. do 30. svibnja uz zajedničku temu Neljudska moć: algoritmi kapitala.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-nedovrsen-kalendar/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260522T170000
DTEND;TZID=UTC:20260522T180000
DTSTAMP:20260518T081507
CREATED:20260509T092241Z
LAST-MODIFIED:20260509T092241Z
UID:26988-1779469200-1779472800@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: Suradnje između periferija – Periferije danas (panel)
DESCRIPTION:Simpozij „Suradnje između periferija” okuplja kulturne i filmske radnice i radnike s područja Balkana i Jugozapadne Azije. Tijekom tri dana namjeravamo istražiti povijesne veze između ovih regija\, razmotriti sličnosti i razlike u njihovim položajima periferija unutar sustava globalnih kulturnih industrija\, te spekulirati o oblicima i značaju međusobnih suradnji. \nDrugog dana okrenut ćemo se suvremenim uvjetima ovih geografija\, promatrajući procese njihove periferijalizacije i povijesne\, političke i ekonomske sile koje ih nastavljaju proizvoditi. Pitanje drugog panela bit će kako ta znanja preživljavaju danas: koje su veze održane\, koje su prekinute ili izbrisane\, te koji nas oblici borbe\, imaginacije i kulturnog rada još uvijek povezuju. Polazeći od Abdallina kustoskog i akademskog rada oko arapskog filma i njegove cirkulacije\, Keladina istraživanja rada i medijskih kultura u Egiptu i na Globalnom jugu\, te Perićkina novinarskog i aktivističkog angažmana\, promišljat ćemo infrastrukture koje oblikuju ono što može biti viđeno i dijeljeno. U dijalogu s Vuković i Aleksovim\, čiji je nedavni rad vezan uz studentske prosvjede u Srbiji i blokadu Studentskog kulturnog centra u Beogradu\, također ćemo razmotriti kako suvremeni oblici organiziranja i kulturne proizvodnje stvaraju nove prostore otpora u uvjetima prekarnosti\, cenzure i političke iscrpljenosti. \n  \nsudjeluju: Mariz Kelada\, Ivana Perić\, Emilija Vuković\, Feodor Aleksov\, Iskandar Abdalla \nmoderira: Karla Crnčević \n  \nMariz Kelada je istraživačica i docentica medijskih studija na Američkom sveučilištu u Bejrutu. Njezin interdisciplinarni istraživački i nastavnički rad povezuje produkcijske studije\, medijsku i urbanu antropologiju\, s fokusom na rad\, solidarnost\, političke subjektivitete i imaginacije\, posebno u Egiptu i na Globalnom jugu. Također se bavi keramikom i ljubiteljica je znanstvene fantastike. \nIskandar Abdalla je akademski radnik i kustos iz Egipta\, umjetnički direktor ALFILM-a — Arab Film Festivala Berlin\, te postdoktorski istraživač na Sveučilištu u Torontu. \nIvana Perić je novinarka tjednika Novosti. Članica je kolektiva Nepokorena Palestina i feminističkog kolektiva fAKTIV. \nEmilija Vuković je studentica povijesti umjetnosti u Beogradu\, a prethodno je studirala likovnu umjetnost u Francuskoj. Bila je aktivna u nedavnim studentskim prosvjedima u Srbiji\, posebno u blokadi Studentskog kulturnog centra. \nFeodor Aleksov trenutno studira filmsku produkciju na Fakultetu za medije i komunikacije\, gdje radi i kao asistent. Bio je aktivan u nedavnim prosvjedima u Srbiji\, ponajviše kao snimatelj i montažer\, izrađujući kratke dokumentarne filmove o studentskom pokretu kao dio grupe B28. Sudjelovao je i u radu Studentskog kulturnog centra te\, zajedno s drugima\, u osmišljavanju i kuriranju njegova umjetničkog programa tijekom blokade.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-suradnje-izmedu-periferija-periferije-danas-panel/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/png:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/post-periferije.png
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260522T160000
DTEND;TZID=UTC:20260522T170000
DTSTAMP:20260518T081507
CREATED:20260509T093437Z
LAST-MODIFIED:20260509T093628Z
UID:27011-1779465600-1779469200@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: Noor Abed: Škola intervencija
DESCRIPTION:Škola intervencija eksperimentalna je obrazovna platforma u Palestini s ciljem razvijanja prostora za suradnje tako što okuplja nezavisne prakse uzajamnog učenja. Vođena vizijom obrazovanja kao načina interveniranja u svijet neodvojivog od svakodnevice\, platforma traga za mogućim oblicima znanja stečenima u praktičnom iskustvu\, u dodiru sa samim lokalitetima; nadalje\, fokusira se na formiranje zajednica\, kolekvitizam i alternativne ekonomije. Putem rasprava\, promišljanja i samog djelovanja cilj joj je aktivno prodrijeti na privatna i javna mjesta\, na kojima su vrijeme\, znanje i sami lokaliteti zajednički. Školu intervencija pokrenule su Noor Abed i Lara Khaldi 2019. godine. \nDogađaj se odvija u sklopu 8. izdanja Kinematografija otpora. Osim predavanja Kinematografije otpora donose izložbu triju filmova Noor Abed koji proučavaju snagu folklora kao vrela znanja. Abed stvara slike koje naglašavaju povezanost palestinskog naroda i krajolika kroz poetični kolaž pjesme i plesa. Otvorenje izložbe očekuje nas u četvrtak 21. svibnja u 19 sati u Pogonu Jedinstvo. Izložba će se moći razgledati od 22. svibnja do 26. svibnja\, od 16 do 20 sati\, uz slobodan ulaz. Kustosice izložbe su Dina Pokrajac i Leila Topić. \n  \nNoor Abed (1988.) je palestinska interdisciplinarna umjetnica i filmska redateljica. Njezin rad ispituje pojmove koreografije i imaginarnog odnosa pojedinaca\, stvarajući situacije u kojima se društvene mogućnosti istovremeno uvježbavaju i izvode. Abed je pohađala Whitneyjev neovisni studijski program u New Yorku (2015.-2016.) i Home Workspace Program (HWP) na Ashkal Alwanu u Bejrutu (2016.-2017.). Diplomirala je na Međunarodnoj akademiji umjetnosti u Palestini\, a magistrirala likovne umjetnosti na Kalifornijskom institutu za umjetnost u Los Angelesu. Abed je bila asistentica kustosice na izložbi Documenta fifteen u Kasselu od 2021. do 2022.\, a od 2022. do 2024.  pohađala je umjetničku rezidenciju na Rijksakademie u Amsterdamu. Dobitnica je filmske produkcijske stipendije Zaklade Han Nefkens/Muzeja Tàpies 2022. godine\, a njezin film Noć koja je ostala među nama dobitnik je prve nagrade e-flux Film Award 2024. Abed je dobitnica glavne nagrade 36. Ljubljanskog bijenala grafičkih umjetnosti. Njezina knjiga Stars at Midday objavljena je u listopadu 2024. u izdanju Occasional Papers. 2020. suosnovala je\, s Larom Khaldi\, „Školu intervencija“ (School of Intrusions)\, obrazovnu platformu u Ramali\, Palestina.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-noor-abed-skola-intervencija/
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260521T203000
DTEND;TZID=UTC:20260521T220000
DTSTAMP:20260518T081507
CREATED:20260513T185115Z
LAST-MODIFIED:20260516T103509Z
UID:27076-1779395400-1779400800@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: Ukronija
DESCRIPTION:U psihodeličnom dokumentarnom eseju koji je inspiriran vizionarskom poemom Sezona u paklu Arthura Rimbauda upoznajemo duh buntovnog francuskog pjesnika koji se upravo ukrcava na putovanje kroz vrijeme. Njegove bunovne vizije postaju portali koji otvaraju alternativne vremenske linije ili „ukronije“.[1] \nDelirični pustolov Rimbaud dobiva priliku tijekom temporalne avanture posredstvom filmskog medija upoznati revolucionarne figure poput Emme Goldman\, Davida Wojnarowicza i Marshe P. Johnson. Zajedno oni istražuju mogućnosti društvene promjene i promišljaju značenje revolucije u doba rasplinutih iluzija i gorkih razočaranja. Posveta raskošnoj povijesti eksperimentalnog kvir filma tijekom 20. stoljeća. Proslava enfants terribles i disidentskih čudaka diljem zemaljske kugle. Ukronija nastoji pronaći poticajne poveznice između Rimbaudova vremena i aktualnog političkog miljea. Možemo li bolje razumjeti post-internetsku apatiju i rašireni defetizam ako je sagledamo kroz oči devetnaestostoljetnog dekadentnog pjesnika? Može li njegova kritika nacionalnog identiteta i europskog koncepta barbarizma biti relevantna za proučavanje današnjeg zaokreta Europske Unije prema ekstremnoj desnici? Kako da pristupimo kvir zastupljenosti u mainstreamu dok transfobija neobuzdano buja? Postoji li budućnost za kvir pjesnike i pjesnikinje usred kulturnih i okolišnih ruševina hiperkapitalizma? Baveći se ovim retoričkim ali važnim pitanjima film Ukronija istovremeno djeluje kao ohrabrujuća lekcija iz protu-povijesti\, sinestetička poema i uzbudljiv vatromet šarolikih afekata. \n[1] Ukronija (grč. ou – ne\, chronos – vrijeme) predstavlja podžanr spekulativne fikcije i znanstvene fantastike koji se temelji na alternativnoj povijesti te istražuje fiktivne svjetove nastale promjenom ključnog povijesnog događaja. \n  \nFilm se prikazuje u okviru 19. Subversive Film Festivala\, koji spaja političku teoriju s umjetnošću filma\, a koji se održava od 18. do 30. svibnja uz zajedničku temu Neljudska moć: algoritmi kapitala.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-ukronija/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260521T190000
DTEND;TZID=UTC:20260521T203000
DTSTAMP:20260518T081507
CREATED:20260513T184410Z
LAST-MODIFIED:20260513T184410Z
UID:27077-1779390000-1779395400@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: Besane noći
DESCRIPTION:Krijumčari prevoze ljude preko granice u Europu tijekom beskonačne\, besane noći. Naglašeno vizualan film snimljen u mrkloj tmini koji za potpuni nokturalni ugođaj svakako treba iskusiti u kinu. \nUmjesto praćenja izbjeglica Besane noći okreću kameru na one kojima je granica izvor sredstava za život. Naglašeno atmosferičan dokumentarac pruža rijedak uvid u svakodnevicu klana afganistanskih krijumčara koji žive u kampu\, pušeći cigarete\, kuhajući nad logorskom vatrom i nastojeći da im vrijeme brže prođe u šumovitom predjelu nadomak srpsko-mađarske granice. Ondje čekaju na sljedeću priliku da pomognu iscrpljenim migrantima prijeći prag tvrđave Europe. \nKroz razgovore iskrsavaju osobne priče krijumčara koje ukazuju na kompleksne odnose između migranata\, krijumčara i granične policije. Namjesto jednostrane osude Besane noći pokazuju da u kontekstu restriktivnih graničnih režima\, ocrnjivani krijumčari pružaju nužne usluge za snalaženje na opasnim rutama. Krijumčari u filmu su Afganistanci koji su prošli podjednako opasno i mukotrpno putovanje\, da bi po dolasku bili odgurani na rubove europskog društva\, što ukazuje na slojevitost njihova položaja uslijed zajedničke patnje koja ih povezuje s onima koje prevoze. \nBesane noći snimljene su u gotovo potpunoj tami uz minimalnu opremu kako bi se izbjegla intervencija policije. Jedino svjetlo emanira iz prirodnih izvora poput logorske vatre i baklji ali i mobitelskih ekrana protagonista i noćnih baterija. Sveprožimajuću tminu noći redateljski duo pretvara u estetsko sredstvo (pojedini kadrovi prizivaju svijećom obasjane noćne scene iz mističnih baroknih slika Georgesa de La Toura)\, ali i metaforu skrivenog života koji se odvija na vanjskim granicama Europe. Iz prilika u kojima su se zatekli Cammarata i Foscarini grade jedinstven audiovizualni doživljaj ne gubeći pritom iz vida brigu za neizvjesne sudbine ljudi u pokretu\, ali i humanost svojih protagonista usprkos ambivalentnosti njihovih radnji i sive zone u kojoj obitavaju. \n  \nFilm se prikazuje u okviru 19. Subversive Film Festivala\, koji spaja političku teoriju s umjetnošću filma\, a koji se održava od 18. do 30. svibnja uz zajedničku temu Neljudska moć: algoritmi kapitala.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-besane-noci/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260521T170000
DTEND;TZID=UTC:20260521T180000
DTSTAMP:20260518T081507
CREATED:20260509T092323Z
LAST-MODIFIED:20260509T092323Z
UID:26987-1779382800-1779386400@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: Suradnje između periferija – Isprepletene historije (panel)
DESCRIPTION:Simpozij „Suradnje između periferija” okuplja kulturne i filmske radnice i radnike s područja Balkana i Jugozapadne Azije. Tijekom tri dana namjeravamo istražiti povijesne veze između ovih regija\, razmotriti sličnosti i razlike u njihovim položajima periferija unutar sustava globalnih kulturnih industrija\, te spekulirati o oblicima i značaju međusobnih suradnji. \nPrvog dana pobliže ćemo sagledati veze uspostavljene u prošlosti\, posebno one oblikovane kroz Pokret nesvrstanih između Jugoslavije i arapskog svijeta\, istodobno promišljajući filmski rad koji progovara iz dijaspore i geografija koje su danas razdvojene. Zajedno s montažerkom i umjetnicom Hrvoslavom Brkušić\, filmašima Theom Panagopoulosom i Sanaz Sohrabi\, te istraživačem Žigom Smoličem\, pratit ćemo različita iskustva\, povijesti i filmske prakse koje nam omogućuju da se prisjetimo kako su solidarnosti nekoć bile zamišljane a kako materijalno održavane. \nPolazeći od Smoličeva istraživanja\, s posebnim fokusom na palestinsku revoluciju i jugoslavenske odnose s Egiptom i Irakom\, ponovno ćemo se osvrnuti na povijesne infrastrukture antiimperijalističkog savezništva. U dijalogu s umjetničkim i filmskim praksama Panagopoulosa\, Sohrabi i Brkušić\, koje obuhvaćaju kolektivno sjećanje\, antikolonijalne metodologije rada s arhivima i vizualnim povijestima Globalnog juga\, razmotrit ćemo kako filmsko stvaralaštvo može istodobno tradirati i propitivani prošlost. \n  \nsudjeluju: Hrvoslava Brkušić\, Theo Panagopoulos\, Sanaz Sohrabi\, Žiga Smolič \nmoderira: Sima Kokotović \n  \nŽiga Smolič je povjesničar specijaliziran za suvremenu povijest Bliskog istoka i vanjsku politiku Jugoslavije tijekom Hladnog rata. Godine 2025. doktorirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani s disertacijom pod naslovom Jugoslavija i Bliski istok\, 1961.–1980. Njegov istraživački rad usmjeren je na političke\, diplomatske i društvene veze između Jugoslavije i Bliskog istoka\, s posebnim naglaskom na palestinsku revoluciju te odnose s Egiptom i Irakom. Trenutačno je zaposlen kao istraživač na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. \nTheo Panagopoulos je grčko-libanonsko-palestinski filmski autor\, edukator i istraživač sa sjedištem u Škotskoj. Njegov kreativni i akademski rad istražuje teme kolektivnog sjećanja\, raseljenosti\, fragmentiranih identiteta i otpora. Njegov najnoviji film\, dokumentarno-esejistički rad The Flowers Stand Silently\, Witnessing\, osvojio je Veliku nagradu žirija na Sundanceu i nagradu za najbolji kratki film na IDFA-i\, a 2025. bio je nominiran za nagradu BAFTA te 2026. za Europsku filmsku nagradu. Nedavno je završio doktorat na Sveučilištu West of Scotland\, u kojem istražuje antikolonijalne metodologije\, film i performans kao kontrapriču nedavno digitaliziranim filmskim arhivima Palestine iz 1930-ih. \nHrvoslava Brkušić diplomirala je filmsku i TV montažu na Akademiji dramske umjetnosti\, a magistrirala na Akademiji likovnih umjetnosti\, na Odsjeku za nove medije. Ostvarila je opsežan rad kao filmska montažerka\, a filmovi na kojima je radila prikazivani su na festivalima kao što su Rotterdam\, IDFA Amsterdam\, CPH:DOX\, Sarajevo\, 25 FPS\, Oberhausen i mnogi drugi. U svojoj se umjetničkoj praksi izražava kroz različite medije; zvučne instalacije\, izvedbe uživo\, film i video. Predaje na Školi dokumentarnog filma Restart i na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. \nSanaz Sohrabi je umjetnica i filmska autorica te docentica na Odsjeku za komunikacijske studije Sveučilišta Concordia. Nedavno je dovršila trilogiju esejističkih filmova o vizualnim povijestima suvereniteta nad resursima i postkolonijalnih ekologija Globalnog juga.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-suradnje-izmedu-periferija-isprepletene-historije-panel/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/png:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/post-periferije.png
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260520T200000
DTEND;TZID=UTC:20260520T213000
DTSTAMP:20260518T081507
CREATED:20260513T183708Z
LAST-MODIFIED:20260515T093713Z
UID:27069-1779307200-1779312600@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: Fantomska bol Rožave
DESCRIPTION:U tajnoj kući u sjevernoj Siriji ranjene kurdske gerilske borkinje i borci žive s fantomskom boli u sjeni neispunjene revolucije i ugroženog pokreta otpora. Dobitnica Emmyja Maryam Ebrahami donosi potresan ali prkosan portret skrivene zajednice u autonomnoj kurdskoj pokrajini. \nFantomska bol Rožave donosi poslijeratnu priču o četvero prijatelja_ica koji_e zajedno žive u domu za veterane. Nekoć su ih slavili kao heroine i heroje u borbi protiv ISIS-a no danas žive sa svojim ranjenim tijelima i fantomskim bolima\, krijući se od novog i nevidljivog rata koji se vodi dronovima. Tehnologija se stubokom promijenila otkako su ostavili iza sebe bojišta i borba se prebacila s tla na zrak. Kurdske gerile ugnjetavaju novi neljudski strojevi koji ih nadziru i napadaju s udaljenosti od više tisuća kilometara. Redateljica je provela s njima pet godina\, stekavši nesvakidašnje povjerenje i bliski pristup ovoj privrženoj i usprkos brojnim nedaćama radosnoj zajednici koja je zasnovana na počelima ekofeminizma i socijalističkog samoupravljanja. Ebrahami iz intimnog rakursa prati njihova nastojanja da oporave svoja tijela i zadrže vjeru u žensku revoluciju i političke ideale kojima su posvetile_i svoje živote. \nOd trenutka kada su lokalne snage dobile autonomnu kontrolu nad regijom\, žene su se uključile u vodstvo svakog aspekta života u Rožavi – politike\, organiziranja\, kulture\, obrazovanja i samoobrane. Jedinice ženske zaštite (YPJ) zbog svog velikog udjela u borbi protiv džihadističkog Daeša zadobile su svjetsku pažnju. No iza tog otpora leži svakodnevno žensko nastojanje da se obrane od statusa potlačenih u patrijarhalnom kapitalističkom sustavu. Iako su nekoć bile miljenice Zapada zbog držanja terorista na distanci\, Fantomska bol Rožave pokazuje kako je ta potpora bila samo prividne prirode te su danas prisiljene snalaziti se bez saveznika u borbi za očuvanje svoje autonomije. Sudbina kurdskog stanovništva i samoodređenja Rožave pogotovo je neizvjesna nakon pada Assadova režima i odluke nove sirijske vlade da integrira SDF u nacionalnu vojnu strukturu. Imaju li hrabre Kurdkinje danas prijatelje_ice izuzev planina kojima su okružene i koje ih štite od nevidljivih letjelica? Zaslužile su da im iskažemo konkretnu solidarnost a ne samo isprazne i izblijedjele simbolične geste. Ne zaboravimo stoga na njihovu borbu i žrtvu jer kako kaže revolucionarni slogan „Rožava je nada\, otpor i sloboda.“ \n  \nFilm se prikazuje u okviru 19. Subversive Film Festivala\, koji spaja političku teoriju s umjetnošću filma\, a koji se održava od 18. do 30. svibnja uz zajedničku temu Neljudska moć: algoritmi kapitala.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-fantomska-bol-rozave/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260520T180000
DTEND;TZID=UTC:20260520T200000
DTSTAMP:20260518T081507
CREATED:20260513T082620Z
LAST-MODIFIED:20260513T082825Z
UID:27057-1779300000-1779307200@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: Voliš li me
DESCRIPTION:Gradska simfonija Voliš li me vodi nas na razigrano i osobno putovanje kroz audiovizualno sjećanje Libanona\, sastavljeno u potpunosti od arhivskih snimaka. Ljubavno pismo Bejrutu obuhvaća 70 godina filma\, televizije\, kućnih filmova i fotografija\, istražujući libanonsku kolektivnu psihu\, koju obilježavaju radost i bliskost\, razaranje i gubitak. Kroz oči libanonskih građana\, filmaša i umjetnika\, ovaj impresivan arhivski dokumentarac rekonstruira fragmentiranu povijest zemlje koja ne posjeduje nacionalni arhiv i ne pati od arhivske groznice. Dok Libanon trenutno po tko zna koji put proživljava ratna stradanja i izraelska bombardiranja\, film redateljice Lane Daher nadaje se kao prkosna proslava kreativne ekspresije koja invocira otpor\, obnovu i očuvanje sjećanja. \n„Rođena sam 1983. godine usred Libanonskog građanskog rata. Ciklusi nasilja i nelagodna smirenost koji su oblikovali moje djetinjstvo ovdje i dalje određuju život. Proživjevši beskrajne valove sukoba\, svjedočila sam njihovu utjecaju na generacije koje su dolaze prije i nakon mene. U našim školama nemamo zajednički udžbenik iz povijesti i u javnosti se ne priča o prošlosti. Ova odsutnost odvela me do arhiva kako bih tražila\, sakupljala\, slušala. Kako bih razumjela ne samo minula zbivanja\, nego i sadašnjicu koju nastanjujemo. Bejrut je moj dom. To je grad koji levitira u međuprostoru\, razapet između nasilja i izdržljivosti\, krhkosti i obnavljanja. Prožet je snažnim osjećajem identiteta i ustrajnošću\, no također i dubokom ranjivošću. Živjeti ovdje znači stalno ispočetka kormilariti kroz ekstremne situacije. Filmski esej Voliš li me refleksija je na Bejrut današnjice ispričana kroz arhivske isječke lokalnih fotografija\, pjesama i fotografija. Njihovom reinterpretacijom pokušavam destilirati višeslojnu stvarnost ovog veličanstvenog grada – njegovu memoriju\, otpornost\, radost i nježnost – podariti ovim slikama novi život i otvoriti prostor u kojem možemo istraživati\, prisjećati se i neposredno osjećati.“ (Lana Daher) \n  \nFilm se prikazuje u okviru 19. Subversive Film Festivala\, koji spaja političku teoriju s umjetnošću filma\, a koji se održava od 18. do 30. svibnja uz zajedničku temu Neljudska moć: algoritmi kapitala.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-volis-li-me/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260519T203000
DTEND;TZID=UTC:20260519T220000
DTSTAMP:20260518T081507
CREATED:20260513T081908Z
LAST-MODIFIED:20260513T082845Z
UID:27047-1779222600-1779228000@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: Kad bi se golubi pozlatili
DESCRIPTION:Jeste li ikad tugovali za nekim tko nije još umro? Pepa Lubojacki tijekom pet godina dokumentirala je živote četvero obiteljskih članova\, prije svega svog brata Davida\, alkoholičara i beskućnika. Putem izrazito intimnog\, dnevničkog kolaža Lubojacki pokušava odgonetnuti korijene međugeneracijskih nedaća koje se opetovano manifestiraju u vidu teške ovisnosti. Tekstualne skulpture\, dugotrajne opservacije\, beatovi prožeti sintesajzerima i fotografije iz djetinjstva animirane pomoću umjetne inteligencije stapaju se u upečatljivo i zaigrano otkrivanje (auto)destruktivne obiteljske povijesti\, prepoznavanje dijeljene boli je bespoštedno ali ispunjeno ljubavlju. Formalno inventivne i ludičke dnevničke snimke otvaraju dijalog sa stiliziranim sjećanjima\, kompjuterski manipuliranim fotografijama i grafičkim intervencijama\, tvoreći višeglasje koje pregovara s prošlošću. Krajnje nesentimentalno a opet toplo i nepretenciozno\, film prati uzroke i posljedice ovisnosti\, pitajući se gdje ljubav završava\, a kontrola počinje i što poštovanje voljene osobe zaista podrazumijeva: inzistiranje na spašavanju ili prihvaćanje bez uljepšavanja. Kad bi se golubi pozlatili istovremeno bilježi čin predaje ali i daje tračak nade\, iskaz snage i proces mirenja s onim što ne možemo promijeniti u našim obiteljskim odnosima\, usprkos dobrim namjerama. Pepa Lubojacki oživljuje prošlost i gradi kontekstualizaciju koja štiti Davida i njihove rođake\, koji se također nose s ovisnošću\, od osude i neznanja okoline. U nježnom susretu\, na tren ili dva\, oni ponovno postaju osamljena djeca u potrazi za iscjeljenjem bez da se nužno mora identificirati uzročnik krivnje. Završetak filma donosi krhku mogućnost transformacije koju utjelovljuje očeva oronula kuća koju Pepa transformira u sigurni prostor. Golubi se možda nisu pozlatili ali svejedno se vraćaju kući koja postaje dom za kojim su toliko čeznuli. \n  \nFilm se prikazuje u okviru 19. Subversive Film Festivala\, koji spaja političku teoriju s umjetnošću filma\, a koji se održava od 18. do 30. svibnja uz zajedničku temu Neljudska moć: algoritmi kapitala.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-kad-bi-se-golubi-pozlatili/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260519T180000
DTEND;TZID=UTC:20260519T193000
DTSTAMP:20260518T081507
CREATED:20260509T095142Z
LAST-MODIFIED:20260514T105042Z
UID:27018-1779213600-1779219000@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: Heiny Srour – Kucnuo je čas oslobođenja
DESCRIPTION:Ovaj film predstavlja jedini dokument na svijetu najsvjetlijeg trenutka u povijesti arapsko-islamskog svijeta: sekularno\, demokratsko\, feminističko i egalitarno iskustvo snimljeno u području bivše oslobođene zone Dofara u Omanu. Ujedno se radi i o jedinom razdoblju u kojem smo svjedočili pozitivnoj diskriminaciji u korist žena\, odmah\, bez čekanja na oslobođenje. Narodna armija\, bosih nogu\, bez činova i plaće\, oslobodili su trećinu svoje domovine\, pritom izgradivši prvu cestu\, bolnicu\, izvorište\, pilot farmu i školu u zemlji\, školu u kojoj su osmogodišnjaci učili o demokraciji i samoodržavanju\, uz izvrsne rezultate. \nVećina antiimperijalista rado su se predstavljali kao marksisti\, ali mnogi od njih\, pogotovo u arapskom svijetu\, htjeli su cenzurirati subverzivnu stranu marksizma: njegov odvažni feminizam. U kontekstu moralnog terora protiv ženskog oslobođenja koji je vladao u arapskom svijetu\, Narodni front za oslobođenje okupiranog arapskog zaljeva (The People’s Front for the Liberation of the Occupied Arabian Gulf\, PFLOAG) hrabro je prakticirao feminizam odozdo\, poticao pozitivnu diskriminaciju žena i oslobađao ih ne čekajući konačnu pobjedu. PFLOAG je išao protiv struje: većina oslobodilačkih pokreta (Alžir\, Palestina itd.) isticala je pojedine žene kao simbole\, odgađala žensko oslobođenje do pobjede\, koristila njihovu energiju kako bi brže došla na vlast\, a nakon toga im uskraćivala prava. (Heiny Srour\, 2020.) \nU sklopu 19. Subversive Film Festivala nagrada Wild Dreamer za životno djelo bit će dodijeljena kultnoj libanonskoj redateljici Heiny Srour\, autorici radikalnih i feminističkih filmova koje je snimala u nemogućim uvjetima tijekom ratova na koloniziranim područjima Bliskog istoka. Tim povodom prikazat će se retrospektiva njezinih radova. \n  \nHeiny Srour Rođena 1945. u Bejrutu\, studirala je sociologiju na Ecole Supérieure des Lettres u Bejrutu i socijalnu antropologiju na Sorbonni u Parizu\, gdje je bila studentica marksističkog sociologa Maximea Rodinsona i antropologa te filmskog autora Jeana Roucha. Godine 1969.\, dok je bila na doktorskom studiju\, tijekom kojeg se bavila društvenim položajem Libanonki i Arapkinja [MF1.1]\, te radila kao novinarka za časopis AfricAsia\, otkrila je Narodni front za oslobođenje okupiranog Arapskog zaljeva (PFLOAG)\, pokret koji je predvodio ustanak protiv omanskog sultana (koji je imao britansku potporu) u provinciji Dofar. Kako bi snimila film o tom feminističkom pokretu\, provela je dvije godine intenzivno istražujući i prikupljajući potrebna sredstva prije odlaska u Dofar. Srour i njezina ekipa krenuli su s jemenske granice i pješice prešli 800 kilometara pustinje i planina\, po kojima su padale bombe britanskog Kraljevskog ratnog zrakoplovstva (RAF)\, da bi došli do bojišta i zabilježili jedini dokument iz srca Oslobođenog područja. Kucnuo je čas oslobođenja završen je 1974. godine i ušao je u selekciju za Cannes Film Festival\, čime je Srour postala prva žena iz zemlje Trećeg svijeta u programu prestižnog međunarodnog festivala. Ukupno deset godina svoga života posvetila je radu na ovome dokumentarcu\, uključujući četiri godine restauracije. Šest joj je godina trebalo da snimi sljedeći film\, Leila i vukovi (1984.) u kojem razotkriva skrivene povijesti žena u pokretu otpora\, posebice u Palestini i Libanonu\, gradeći estetski i politički ambiciozan kolaž povijesti\, folklora\, mita i arhivskih materijala. Kako sama opisuje: „Zašto žene ne bi smjele biti ambiciozne? Jer muškarci samo žele da se žene bave isključivo ‘ženskim’ problemima poput doma\, obitelji i tako dalje; žele nas getoizirati. Zamjeram im to. Mi se moramo baviti i problemima od javnog interesa\, kao i političkim problemima.“ Otkako je pokrenula feminističku studijsku grupu u Libanonu ranih 1960-ih\, Heiny Srour neprestano progovara o položaju žena\, posebno u arapskim društvima. Opsežno je pisala i govorila o slici i ulozi žena u arapskim kinematografijama. Godine 1978.\, zajedno s tuniskom filmskom autoricom Selmom Baccar i egipatskom filmskom povjesničarkom Magdom Wassef\, objavila je manifest „U prilog vlastitom izražavanju Arapkinja“\, a do danas se i dalje strastveno bavi feminističkim aktivizmom. Među njezinim kasnijim radovima ističe se film snimljen u Vijetnamu (Pobunjene Vijetnamke\, 1995.) te Raspjevani šeik (1991.) kao jedini film snimljen o egipatskom političkom pjevaču Sheikhu Imamu u njegovu domu i četvrti.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-heiny-srour-kucnuo-je-cas-oslobodenja/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260517T190000
DTEND;TZID=UTC:20260517T210000
DTSTAMP:20260518T081507
CREATED:20260511T100345Z
LAST-MODIFIED:20260511T100907Z
UID:27038-1779044400-1779051600@dokukino.net
SUMMARY:Queer Zagreb: Oštra trava
DESCRIPTION:Projekcija u okviru Queer Zagreb sezone povodom IDAHOT-a (Međunarodni dan borbe protiv homofobije\, bifobije i transfobije) u suradnji s Dominom i Veleposlanstvom Brazila u Hrvatskoj. \nOštra trava je brazilski dugometražni dokumentarni film koji prikazuje stvarna\, proživljena iskustva i probleme trans osoba u regiji Chapadi dos Veadeiros u saveznoj državi Goiás. Riječ je o međusobno različitim ljudima\, kompleksnima zbog svojih životnih putanja\, prikazanima kroz slike\, zvukove\, tjelesne teritorije\, geografiju te dekolonijalne i intersekcionalne perspektive\, kao i kroz njihova LGBTQIA+ iskustva. Film donosi priče osoba čiji se rodni identiteti razlikuju od društvenih normi te prikazuje sukobe i osjećaj “drukčijosti” kroz analizu društvenih sustava koji kontroliraju\, marginaliziraju i različito vrednuju živote ljudi na brazilskom Srednjem zapadu. \nMichel Queiroz diplomirao je na Filmskoj školi Darcy Ribeiro i Školi vizualnih umjetnosti Parque Lage. Trenutno pohađa preddiplomski studij filma na Federalnom institutu u Goiássu. Debitirao je kao redatelj\, producent i montažer kratkim filmom “Capim-Navalha” (2021.) koji je poslije razvio u dugometražni. \nNakon filma slijedi razgovor s Ivanom Adamom Šestanom\, LGBTIQ aktivistom i koordinatorom Zagreb Pridea.
URL:https://dokukino.net/film/queer-zagreb-ostra-trava/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/Poster.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260517T170000
DTEND;TZID=UTC:20260517T190000
DTSTAMP:20260518T081507
CREATED:20260507T115133Z
LAST-MODIFIED:20260511T095157Z
UID:26977-1779037200-1779044400@dokukino.net
SUMMARY:Ispiranje mozga: seks\, kamera\, moć
DESCRIPTION:Feminističke filmske teoretičarke desetljećima istražuju pitanje „muškog pogleda” i njegove različite nijanse te implikacije. Sam pojam muškog pogleda prvi je put 1975. godine upotrijebila Laura Mulvey\, koja je također jedna od ključnih sugovornica u filmu Ispiranje mozga. Nina Menkes nadograđuje važan rad Mulvey i drugih ključnih feminističkih autorica\, uključujući Judith Butler\, bell hooks i Angelu Carter\, donoseći pritom vlastitu perspektivu redateljice i snimateljice koja aktivno djeluje u industriji. Koristeći gotovo 200 filmskih isječaka iz holivudskih i drugih značajnih filmova\, od 1896. godine do danas\, Menkes razotkriva kako je upravo oblikovanje filmskog kadra (točka gledišta\, kadriranje\, pokreti kamere\, rasvjeta pa čak i oblikovanje zvuka) kroz povijest kinematografije služilo održavanju seksističke binarne podjele — i kakve ozbiljne posljedice to ima za naše stvarne živote. \nUz istaknuto sudjelovanje Laure Mulvey\, film uključuje intervjue s brojnim značajnim filmskim profesionalcima\, među kojima su Julie Dash (redateljica)\, Maya Montanez Smukler (autorica/povjesničarka)\, Charlyne Yi (izvođačica/komičarka)\, Maria Giese (redateljica/aktivistica)\, Catherine Hardwicke (redateljica)\, dr. Kathleen Tarr (odvjetnica/edukatorica\, Sveučilište Stanford)\, Amy Ziering (redateljica/producentica)\, Eliza Hittman (redateljica)\, Joey Soloway (producentica/scenaristica/redateljica)\, Rosanna Arquette (glumica/aktivistica)\, May Hong HaDuong (redateljica\, UCLA Film & Television Archives) i Penelope Spheeris (redateljica). \nFestivali i nagrade: \nBERLIN INTERNATIONAL FILM FESTIVAL 2022 / BERGEN INT’L FILM FESTIVAL 2022 / THE GUARDIAN’S BEST FILM (lipanj 2023.) \n  \n 
URL:https://dokukino.net/film/ispiranje-mozga-seks-kamera-moc/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/Brainwashed_Poster_Final.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260516T170000
DTEND;TZID=UTC:20260516T200000
DTSTAMP:20260518T081507
CREATED:20260507T113706Z
LAST-MODIFIED:20260507T113706Z
UID:26973-1778950800-1778961600@dokukino.net
SUMMARY:Između mita i stvarnosti: može li film o bizarnoj povijesnoj epizodi naučiti učenike kritičkom razmišljanju?
DESCRIPTION:Između mita i stvarnosti: može li film o bizarnoj povijesnoj epizodi naučiti učenike kritičkom razmišljanju? \nStručno usavršavanje o obradi filma Fiume o morte! u nastavi vodi Ante Zlatko Stolica\, a prati ga besplatna projekcija filma. \nFilmski program Sedmi kontinent najavljuje stručnu radionicu za profesore srednjih škola posvećenu metodološkoj obradi nagrađivanog dokumentarno-igranog filma Fiume o morte! redatelja Igora Bezinovića. Radionicu će voditi Ante Zlatko Stolica\, pisac\, filmski autor\, profesor hrvatskog jezika te suautor novog metodičkog priručnika za ovaj film. Održat će se u Kulturno informativnom centru KIC\, Zagreb 16. svibnja od 17 do 20 sati. \n  \nRaspored:\n17:00 – Projekcija filma Fiume o morte! Igora Bezinovića uz kratki uvodnik\n19:00 – Radionica: Fiume o morte! u nastavi. Voditelj A. Z. Stolica \n  \nRadionica je namijenjena profesorima hrvatskog jezika\, povijesti\, etike\, filozofije\, sociologije te politike i gospodarstva\, ali i svima zainteresiranima. Sudionici će se upoznati s inovativnim i konkretnim alatima za podučavanje filmskog jezika\, kao i za povezivanje povijesnih tema sa suvremenim društvenim kontekstom. \nKao hibridna forma koja miješa arhivsku građu\, igrane rekonstrukcije i vox populi metodu\, Fiume o morte! je izvrstan primjer za podučavanje filmskog jezika i filmske pismenosti\, nužne vještine u 21. stoljeću. Uz to\, otvara kompleksne teme odnosa pojedinca i kolektiva\, sudara estetike i etike\, te manipulacije. Na radionici će biti predstavljen i novi metodički priručnik o obradi ovog filma u nastavi autora Marije Krstanović i A. Z. Stolice. \nFilm Fiume o morte! istražuje nevjerojatnu povijesnu epizodu – šesnaestomjesečnu okupaciju Rijeke koju je 1919. godine predvodio talijanski pjesnik\, pustolov i preteča fašizma\, Gabriele D’Annunzio. Uz brojna priznanja\, film je osvojio i nagradu Europske filmske akademije za najbolji dokumentarac\, kao i titulu najgledanijeg dokumentarca u hrvatskim kinima ikad. \nAnte Zlatko Stolica je magistar je edukacije hrvatskog jezika i filozofije\, te profesor hrvatskog jezika. Autor je romana Ulica Marthe Agerich\, zbirke priča Blizina svega\, te nekoliko kratkih dokumentarnih i igranih filmova. \nUlaz je besplatan. Broj mjesta je ograničen\, a svoje mjesto možete rezervirati predbilježbom kroz formular. \nSudionici će nakon radionice dobiti potvrde o sudjelovanju. \n  \nRadionicu provodi Udruga Djeca susreću umjetnost kroz projekt Filmski dani\, ciklus stručnih usavršavanja iz filmske i medijske pismenosti za odgojno-obrazovne djelatnike. Provodi se u sklopu Dana našeg filma\, i u partnerstvu s Restartom i Dokukinom. Program sufinancira Hrvatski audiovizualni centar. Udrugu Djeca susreću podržavaju Grad Zagreb i Zaklada Kultura nova. \n 
URL:https://dokukino.net/film/izmedu-mita-i-stvarnosti-moze-li-film-o-bizarnoj-povijesnoj-epizodi-nauciti-ucenike-kritickom-razmisljanju/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj,Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1_finished_hr_fiu_A4.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260510T170000
DTEND;TZID=UTC:20260510T190000
DTSTAMP:20260518T081507
CREATED:20260423T162253Z
LAST-MODIFIED:20260423T162253Z
UID:26962-1778432400-1778439600@dokukino.net
SUMMARY:Lomeći prepreke
DESCRIPTION:Sara Shahverdi – razvedena bivša primalja motociklistica – neočekivana je liderica u svom konzervativnom selu na sjeverozapadu Irana. Kao prva žena ikada izabrana u lokalno vijeće odlučila je prekinuti ciklus praznih obećanja i zadovoljstva samim sobom koje su nametali muškarci prije nje. Žestoka i beskompromisna\, Sara se zalaže za hrabre reforme i vodi svoje najteže bitke u ime djevojaka i žena u selu. Od podučavanja tinejdžerica vožnji motocikla do osporavanja dječjih brakova i zagovaranja vlasništva nad zemljom za žene\, otvoreno prkosi patrijarhalnim normama. No kada njezini napori izazovu negativne reakcije i optužbe o stvarnim motivima\, Sara se mora suočiti ne samo sa svojim kritičarima već i s vlastitim osjećajem identiteta. \nFestivali i nagrade: \nSUNDANCE FILM FESTIVAL 2025 – Grand Jury Award for World Cinema Documentary / NEW ZEALAND FILM FESTIVAL 2025 – Best Documentary\, Audience Award / GIFFONI FILM FESTIVAL 2025 – Best Documentary Award / MDOC FILM FESTIVAL 2025 – Best Documentary Award / VISIONS DU RÉEL 2025 – Audience Award / WOODSTOCK FILM FESTIVAL 2025 – Best Feature Documentary\, Best Documentary Directing / WARSAW FILM FESTIVAL 2025 – The NETPAC Award / FESTIVAL DES LIBERTÉS 2025 – Grand Jury Award of the Festival / ZAGREBDOX 2026. \nRecenzije: \n“Film Lomeći prepreke je\, kao i njegova protagonistica\, otporan. Čini ga zbroj malenih\, moćnih trenutaka.” Dan Mecca\, The Film Stage \n“Portret iznimne žene koji potiče na razmišljanje” Phuong Le\, The Guardian
URL:https://dokukino.net/film/lomeci-prepreke/2026-05-10/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/04/Poster-CTR_v10_print.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260509T190000
DTEND;TZID=UTC:20260509T210000
DTSTAMP:20260518T081507
CREATED:20260423T160611Z
LAST-MODIFIED:20260423T160611Z
UID:26960-1778353200-1778360400@dokukino.net
SUMMARY:Suživot\, moš mislit!
DESCRIPTION:Noam Shuster Eliassi odrasla je kao doslovno zaštitno lice izraelsko-palestinskog mirovnog procesa — sve dok nije naglo skrenula u svijet stand-up komedije i političke satire. No\, dok regija tone sve dublje u razarajuće nasilje\, Noam više ne može samo nasmijavati: sada mora prodrmati svoju publiku istinama koje nikome nisu smiješne. \nFilm Suživot\, moš mislit! prati komičarku Noam dok priprema svoj nastup; sniman je tijekom pet burnih godina\, a prati Noaminu osobnu\, profesionalnu i političku transformaciju. Odrasla u bilingvalnom izraelsko-palestinskom selu\, jedinoj namjerno integriranoj zajednici u zemlji\, Noam postaje deziluzionirana s tradicionalnim mirovnim aktivističkim akcijama. Baca se u stand-up vode i postaje poznata diljem Bliskog Istoka. No dok njezina popularnost raste\, sve se oko nje raspada. Njezini nastupi\, u kojima se miješaju smijeh i teške istine\, podsjećaju nas da je drugačiji svijet moguć. \nFestivali i nagrade: \nSUNDANCE FILM FESTIVAL 2025 – World Cinema Documentary Special Jury Award: Freedom of Expression / THESSALONIKI DOCUMENTARY FILM FESTIVAL 2025 – Golden Alexander\, Human Rights in Motion Award / DOKUFEST INTERNATIONAL DOCUMENTARY AND SHORT FILM FESTIVAL 2025 – Best Youth Film Award / VISIONS DU RÉEL INTERNATIONAL FILM FESTIVAL NYON 2025 / VALLADOLID INTERNATIONAL FILM FESTIVAL 2025 / FESTIVAL OF TOLERANCE 2026 \nRecenzije: \n“Eliassi i Suživot\, moš mislit! uspijevaju postići nemoguće i radikalne ideje prezentirati kroz humor. Rijedak je to primjer komedije koja je ujedno i ozbiljna i urgentna.” Variety
URL:https://dokukino.net/film/suzivot-mos-mislit/2026-05-09/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/04/COEXISTENCE_poster_27x40-small.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260509T170000
DTEND;TZID=UTC:20260509T183000
DTSTAMP:20260518T081507
CREATED:20260504T001020Z
LAST-MODIFIED:20260504T073415Z
UID:26963-1778346000-1778351400@dokukino.net
SUMMARY:Vučja gozba
DESCRIPTION:U Dalmatinskoj zagori\, u blizini popularnih turističkih odredišta na jadranskoj obali\, lokalno je stanovništvo zaboravljeno. Ceste su zapuštene\, nema javnog prijevoza\, trgovina\, medicinske skrbi\, ni društvenog života. Ovce su ključne za preživljavanje mještana. Međutim\, sve je više vukova koji napadaju stada. Vjetroelektrane i kamenolomi svakodnevno se šire. Mještani se osjećaju ugroženo\, a među njima se širi priča kako Europska unija i hrvatska vlada potajno helikopterima dovode vukove kako bi ih otjerale i napravile mjesta za nove industrije. \nFestivali i nagrade: \nTallinn Black Night FF / Cottbus FF / ZAGREBDOX 2026
URL:https://dokukino.net/film/vucja-gozba/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/vucja-gozba-poster.jpg
END:VEVENT
END:VCALENDAR