BEGIN:VCALENDAR
VERSION:2.0
PRODID:-//Dokukino KIC - Kino sa stavom - ECPv6.8.1//NONSGML v1.0//EN
CALSCALE:GREGORIAN
METHOD:PUBLISH
X-WR-CALNAME:Dokukino KIC - Kino sa stavom
X-ORIGINAL-URL:https://dokukino.net
X-WR-CALDESC:Events for Dokukino KIC - Kino sa stavom
REFRESH-INTERVAL;VALUE=DURATION:PT1H
X-Robots-Tag:noindex
X-PUBLISHED-TTL:PT1H
BEGIN:VTIMEZONE
TZID:UTC
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0000
TZOFFSETTO:+0000
TZNAME:UTC
DTSTART:20260101T000000
END:STANDARD
END:VTIMEZONE
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260523T193000
DTEND;TZID=UTC:20260523T210000
DTSTAMP:20260515T131454
CREATED:20260514T083318Z
LAST-MODIFIED:20260514T083425Z
UID:27090-1779564600-1779570000@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: Shifting Baselines
DESCRIPTION:Boca Chica u Teksasu okružena je Meksičkim zaljevom i Rio Grandeom. Zvuk valova definira ritam seoskog života\, no ova divlja zemlja nalazi se usred nepovratnih promjena. Jer močvare su isušene\, plaže zatvorene\, a kuće otkupljene: sjena koja se nadvija nad plažom pripada raketi od 50 katova koja se priprema za lansiranje u svemir. Zapanjujuće je koliko je filmaš Julien Elie\, poput svemirskih geekova oko njega\, imao pristup objektima SpaceX-a. No više nismo u eri javnih svemirskih misija\, galaksija je privatizirani marketinški teren osvajanja\, a predstava svemoći dio je strategije koju je politika dobro naučila od tehnologije. Malo južnije\, preko granice koju ista politika nastoji militarizirati\, Meksikanci hrle diviti se lansiranjima. Daleko na sjeveru pak\, dvoje astrofizičara prate tisuće satelita poslanih u orbitu: nebo nad nama\, koje se činilo beskonačnim\, postaje granica katastrofalnog kozmičkog zagađenja uzrokovanog neoliberalnom okupacijom svemira. \nShifting Baselines povlači paralele između izumiranja koje ugrožava lokalne životinjske vrste i mogućeg nestanka čovječanstva\, koje služi kao alibi za suludi san Elona Muska. Međutim\, dokumentarista Elieja ne motivira toliko ta distopijska vizija\, koliko simboličan gubitak naše ljudskosti koji se manifestira u banalnom ali potresnom nestanku zvjezdanog noćnog neba koje smo tolika stoljeća uzimali zdravo za gotovo. Film staloženo promatra uništenje onoga što jesmo kao ljudska bića. Atmosfera u Boca Chici vrlo je jedinstvena: zadivljeni i sretni ljudi pod dojmom su da svjedoče velikom događaju u povijesti čovječanstva.  No u stvarnosti\, projekt njihova divljenja uzrokuje nestanak čarobnog mjesta\, mjesta zapanjujuće ljepote – i priprema uništenje neba. Boca Chica paradoksalno je mjesto gdje se susreću uništenje Zemlje i neba. To je ujedno i izgubljeno mjesto usred ničega\, koje graniči s dijelom Meksika koji je jedno od najopasnijih područja na svijetu i gdje trgovci drogom slobodno vladaju nesputani državnom vlašću. Možda upravo to što je u pitanju zabačeno mjesto\, daleko od pogleda\, omogućuje Elonu Musku da radi što želi. \n  \nFilm se prikazuje u okviru 19. Subversive Film Festivala\, koji spaja političku teoriju s umjetnošću filma\, a koji se održava od 18. do 30. svibnja uz zajedničku temu Neljudska moć: algoritmi kapitala.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-shifting-baselines/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260523T183000
DTEND;TZID=UTC:20260523T193000
DTSTAMP:20260515T131454
CREATED:20260509T091834Z
LAST-MODIFIED:20260514T082722Z
UID:27002-1779561000-1779564600@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: Suradnje između periferija – Slika pripada onima koji s njom rade: predstavljanje filmova polaznika radionice
DESCRIPTION:Sudjeluju: Seid Ibrahim\, Yogmani Kafle – MANI\, Dorian Milović\, Karla Mesek\, Ahmed Samir\, Vida Zelić  \nStipendirana radionica borbenog filma Slika pripada onima koji s njom rade koju su u 2026. vodile Karla Crnčević i Dina Pokrajac bila je namijenjena filmskim i migrantskim radnicima_ama te izbjeglicama. \nPolaznici su podijeljeni u parove te su kroz zajedničke susrete radili na kratkim filmovima. Cilj programa bio je otvoriti kulturno i filmsko polje onima koji mu često nemaju pristup\, snažnije povezati filmsku praksu s angažiranim i političkim djelovanjem te promišljati ulogu filma u suvremenim borbama na terenu. Kroz nekoliko javnih događaja prisjetili smo se i povijesne uloge filma u radničkim i antikolonijalnim borbama.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-suradnje-izmedu-periferija-slika-pripada-onima-koji-s-njom-rade-predstavljanje-filmova-polaznika-radionice/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/png:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/post-periferije.png
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260523T170000
DTEND;TZID=UTC:20260523T180000
DTSTAMP:20260515T131454
CREATED:20260509T092134Z
LAST-MODIFIED:20260509T092134Z
UID:26989-1779555600-1779559200@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: Suradnje između periferija – Drugarske budućnosti (panel)
DESCRIPTION:Simpozij „Suradnje između periferija” okuplja kulturne i filmske radnice i radnike s područja Balkana i Jugozapadne Azije. Tijekom tri dana namjeravamo istražiti povijesne veze između ovih regija\, razmotriti sličnosti i razlike u njihovim položajima periferija unutar sustava globalnih kulturnih industrija\, te spekulirati o oblicima i značaju međusobnih suradnji. \nZavršnog dana simpozija okrenut ćemo se spekulaciji i zamišljanju novih mogućnosti buduće suradnje. Krenut ćemo od vrlo praktičnog pitanja: što zapravo možemo raditi zajedno; kako možemo dijeliti resurse\, znanja\, infrastrukture\, programe\, prostore i oblike podrške između ovih geografija. Krećući se od povijesti i sadašnjih uvjeta prema onome što je još nedovršeno\, ovaj završni dan nastoji otvoriti moguće veze za budućnost: skromne\, konkretne i nužne spone kroz koje se kulturni\, politički i filmski rad mogu nastaviti. \n  \nsudjeluju: Hrvoslava Brkušić\, Theo Panagopoulos\, Sanaz Sohrabi\, Žiga Smolič\, Mariz Kelada\, Ivana Perić\, Emilija Vuković\, Feodor Aleksov\, Iskandar Abdalla \nmoderira: Karla Crnčević\, Sima Kokotović \n  \nŽiga Smolič je povjesničar specijaliziran za suvremenu povijest Bliskog istoka i vanjsku politiku Jugoslavije tijekom Hladnog rata. Godine 2025. doktorirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani s disertacijom pod naslovom Jugoslavija i Bliski istok\, 1961.–1980. Njegov istraživački rad usmjeren je na političke\, diplomatske i društvene veze između Jugoslavije i Bliskog istoka\, s posebnim naglaskom na palestinsku revoluciju te odnose s Egiptom i Irakom. Trenutačno je zaposlen kao istraživač na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. \nTheo Panagopoulos je grčko-libanonsko-palestinski filmski autor\, edukator i istraživač sa sjedištem u Škotskoj. Njegov kreativni i akademski rad istražuje teme kolektivnog sjećanja\, raseljenosti\, fragmentiranih identiteta i otpora. Njegov najnoviji film\, dokumentarno-esejistički rad The Flowers Stand Silently\, Witnessing\, osvojio je Veliku nagradu žirija na Sundanceu i nagradu za najbolji kratki film na IDFA-i\, a 2025. bio je nominiran za nagradu BAFTA te 2026. za Europsku filmsku nagradu. Nedavno je završio doktorat na Sveučilištu West of Scotland\, u kojem istražuje antikolonijalne metodologije\, film i performans kao kontrapriču nedavno digitaliziranim filmskim arhivima Palestine iz 1930-ih. \nHrvoslava Brkušić diplomirala je filmsku i TV montažu na Akademiji dramske umjetnosti\, a magistrirala na Akademiji likovnih umjetnosti\, na Odsjeku za nove medije. Ostvarila je opsežan rad kao filmska montažerka\, a filmovi na kojima je radila prikazivani su na festivalima kao što su Rotterdam\, IDFA Amsterdam\, CPH:DOX\, Sarajevo\, 25 FPS\, Oberhausen i mnogi drugi. U svojoj se umjetničkoj praksi izražava kroz različite medije; zvučne instalacije\, izvedbe uživo\, film i video. Predaje na Školi dokumentarnog filma Restart i na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. \nSanaz Sohrabi je umjetnica i filmska autorica te docentica na Odsjeku za komunikacijske studije Sveučilišta Concordia. Nedavno je dovršila trilogiju esejističkih filmova o vizualnim povijestima suvereniteta nad resursima i postkolonijalnih ekologija Globalnog juga. \nMariz Kelada je istraživačica i docentica medijskih studija na Američkom sveučilištu u Bejrutu. Njezin interdisciplinarni istraživački i nastavnički rad povezuje produkcijske studije\, medijsku i urbanu antropologiju\, s fokusom na rad\, solidarnost\, političke subjektivitete i imaginacije\, posebno u Egiptu i na Globalnom jugu. Također se bavi keramikom i ljubiteljica je znanstvene fantastike. \nIskandar Abdalla je akademski radnik i kustos iz Egipta\, umjetnički direktor ALFILM-a — Arab Film Festivala Berlin\, te postdoktorski istraživač na Sveučilištu u Torontu. \nIvana Perić je novinarka tjednika Novosti. Članica je kolektiva Nepokorena Palestina i feminističkog kolektiva fAKTIV. \nEmilija Vuković je studentica povijesti umjetnosti u Beogradu\, a prethodno je studirala likovnu umjetnost u Francuskoj. Bila je aktivna u nedavnim studentskim prosvjedima u Srbiji\, posebno u blokadi Studentskog kulturnog centra. \nFeodor Aleksov trenutno studira filmsku produkciju na Fakultetu za medije i komunikacije\, gdje radi i kao asistent. Bio je aktivan u nedavnim prosvjedima u Srbiji\, ponajviše kao snimatelj i montažer\, izrađujući kratke dokumentarne filmove o studentskom pokretu kao dio grupe B28. Sudjelovao je i u radu Studentskog kulturnog centra te\, zajedno s drugima\, u osmišljavanju i kuriranju njegova umjetničkog programa tijekom blokade.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-suradnje-izmedu-periferija-drugarske-buducnosti-panel/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/png:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/post-periferije.png
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260523T160000
DTEND;TZID=UTC:20260523T183000
DTSTAMP:20260515T131454
CREATED:20260509T095351Z
LAST-MODIFIED:20260514T105049Z
UID:27019-1779552000-1779561000@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: Heiny Srour – Pobunjene Vijetnamke & Raspjevani šeik
DESCRIPTION:Tijekom dugog razdoblja rata protiv Francuske i SAD-a\, Vijetnamke su se borile uz muškarce kao ravnopravne. Žene kao što su Madam Binh\, koja je s Henryjem Kissingerom pregovarala na Pariškim mirovnim ugovorima\, te kasnije postala potpredsjednica Vijetnama\, te Nguyen Thi Dinh\, general i zamjenica zapovjednika vijetkonških snaga\, došle su do najvećih položaja moći. No trideset godina nakon potpisivanja mirovnog sporazuma\, žene su ponovo u opasnosti da postanu građani drugoga reda uslijed ponovnog jačanja konfucijanizma i širenja tržišnih sila. Ovaj film razmatra što se dogodilo s Binh i Dinh\, te tri druge žene\, u periodu nakon rata. \nKim Lai imala je 17 godina kada je 1965. zarobila američkog pilota dvostruko većeg od nje\, a fotografija objavljena u medijima okružila je svijet. Võ Thi Thang također je bila subjekt poznate fotografije. Nakon što ju je vlada Južnog Vijetnama osudila na 20 godina zatvora zbog sudjelovanja u ofenzivi Tet\, fotografi su zabilježili njezin nepokajnički osmijeh. Dr. Duong Quynh Hoa\, oporbena ministrica zdravstva u privremenoj vladi\, postala je zamjenica ministra zdravstva dvije godine nakon rata\, dok se nije razočarala. Vijetnamke su uspjele svladati naizgled nesavladive prepreke u ratnim uvjetima. Izazov pred njima u doba mira jest nadići stoljeća poslušnosti i samoodricanja ne bi li izgradile vlastitu budućnosti i budućnost svoje zemlje. \n  \nU istom bloku prikazat će se Srourin kratkometražni film Raspjevani šeik (The Singing Sheikh\, Egipat\, 1991\, 11′). \nRijetko prikazivani dokumentarac o Sheikhu Imamu\, legendarnom egipatskom narodnom pjevaču koji je u svojim političkim pjesmama bez straha kritizirale vladajuće klase. Sheikh Imam\, odnosno Imam Mohammad Ahmad Eissa\, rođen 1918.\, u arapskom je svijetu poznat po svojim pjesmama koje se nisu libile prokazivanja ljudi na vrhu. Smatrali su ga glasom potlačenih\, zbog čega mu je bilo zabranjeno pojavljivati se na državnoj televiziji i radiju\, te je više puta bio u zatvoru\, uključujući i 1974. godine\, povodom posjeda američkog predsjednika Nixona. Film čine prizori egipatskih ulica uz pjesme često jetkih tekstova; Sheikhova je poruka jasna: „Ako se danas suzbije nešto lijepo\, sutra će se ponovo uzdići.“ \n  \nU sklopu 19. Subversive Film Festivala nagrada Wild Dreamer za životno djelo bit će dodijeljena kultnoj libanonskoj redateljici Heiny Srour\, autorici radikalnih i feminističkih filmova koje je snimala u nemogućim uvjetima tijekom ratova na koloniziranim područjima Bliskog istoka. Tim povodom prikazat će se retrospektiva njezinih radova. \n  \n\n\nHeiny Srour Rođena 1945. u Bejrutu\, studirala je sociologiju na Ecole Supérieure des Lettres u Bejrutu i socijalnu antropologiju na Sorbonni u Parizu\, gdje je bila studentica marksističkog sociologa Maximea Rodinsona i antropologa te filmskog autora Jeana Roucha. Godine 1969.\, dok je bila na doktorskom studiju\, tijekom kojeg se bavila društvenim položajem Libanonki i Arapkinja [MF1.1]\, te radila kao novinarka za časopis AfricAsia\, otkrila je Narodni front za oslobođenje okupiranog Arapskog zaljeva (PFLOAG)\, pokret koji je predvodio ustanak protiv omanskog sultana (koji je imao britansku potporu) u provinciji Dofar. Kako bi snimila film o tom feminističkom pokretu\, provela je dvije godine intenzivno istražujući i prikupljajući potrebna sredstva prije odlaska u Dofar. Srour i njezina ekipa krenuli su s jemenske granice i pješice prešli 800 kilometara pustinje i planina\, po kojima su padale bombe britanskog Kraljevskog ratnog zrakoplovstva (RAF)\, da bi došli do bojišta i zabilježili jedini dokument iz srca Oslobođenog područja. Kucnuo je čas oslobođenja završen je 1974. godine i ušao je u selekciju za Cannes Film Festival\, čime je Srour postala prva žena iz zemlje Trećeg svijeta u programu prestižnog međunarodnog festivala. Ukupno deset godina svoga života posvetila je radu na ovome dokumentarcu\, uključujući četiri godine restauracije. Šest joj je godina trebalo da snimi sljedeći film\, Leila i vukovi (1984.) u kojem razotkriva skrivene povijesti žena u pokretu otpora\, posebice u Palestini i Libanonu\, gradeći estetski i politički ambiciozan kolaž povijesti\, folklora\, mita i arhivskih materijala. Kako sama opisuje: „Zašto žene ne bi smjele biti ambiciozne? Jer muškarci samo žele da se žene bave isključivo ‘ženskim’ problemima poput doma\, obitelji i tako dalje; žele nas getoizirati. Zamjeram im to. Mi se moramo baviti i problemima od javnog interesa\, kao i političkim problemima.“ Otkako je pokrenula feminističku studijsku grupu u Libanonu ranih 1960-ih\, Heiny Srour neprestano progovara o položaju žena\, posebno u arapskim društvima. Opsežno je pisala i govorila o slici i ulozi žena u arapskim kinematografijama. Godine 1978.\, zajedno s tuniskom filmskom autoricom Selmom Baccar i egipatskom filmskom povjesničarkom Magdom Wassef\, objavila je manifest „U prilog vlastitom izražavanju Arapkinja“\, a do danas se i dalje strastveno bavi feminističkim aktivizmom. Među njezinim kasnijim radovima ističe se film snimljen u Vijetnamu (Pobunjene Vijetnamke\, 1995.) te Raspjevani šeik (1991.) kao jedini film snimljen o egipatskom političkom pjevaču Sheikhu Imamu u njegovu domu i četvrti.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-heiny-srour-pobunjene-vijetnamke-raspjevani-seik/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni,Kratkometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260522T190000
DTEND;TZID=UTC:20260522T203000
DTSTAMP:20260515T131454
CREATED:20260514T082341Z
LAST-MODIFIED:20260515T093725Z
UID:27087-1779476400-1779481800@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: Nedovršen kalendar
DESCRIPTION:Zaboravljena glazbena ploča povezuje Caracas i Teheran\, razotkrivajući neispričane priče o nafti ne kao robi\, već pregovaračkom adutu za oslobodilačku borbu u Palestini i izgradnju panarapske solidarnosti 1960-ih i 1970-ih godina. \nNedovršeni kalendar posljednji je segment iz trilogije esejističkih filmova u kojima umjetnica i istraživačica Sanaz Sohrabi istražuje kako su se vizualne kulture razvijale uz bok s poviješću ekstrakcije nafte u Iranu\, Sjevernoj Africi i Zapadnoj Aziji. Prva dva segmenta\, One Image\, Two Acts (2020) i Scenes of Extraction (2023)\, oslanjaju se na slike iz arhiva British Petroleuma\, stvorenog radi promicanja njegovih kolonijalnih projekata. Najnoviji film oslanja se pak na intrigantan povijesni kuriozitet\, neobičan glazbeni dokument proizveden u Venezueli. Godine 1980. Zbor Centralnog sveučilišta (Orfeón Universitario de la Universidad Central) snimio je album kako bi proslavio 20. obljetnicu OPEC-a (Organizacija zemalja izvoznica nafte)\, organizaciji koja je osnovana kako bi se suprotstavila kartelu Međunarodnom naftnom kartelu (tvori ga sedam sestrinskih kompanija – Exxon\, Texaco\, Standard Oil\, Mobil Oil\, Gulf Oil\, British Petroleum\, Shell) i omogućila narodima iz dekoloniziranih zemalja bogatih naftom da steknu kontrolu nad vlastitim resursima. Svaka pjesma na albumu Rhymes and Songs for OPEC nadahnuta je folklornim repertoarom jedne od zemalja članica a njena se produkcija temelji na fonetskim transkripcijama\, apostrofirajući obećano zbližavanje između koloniziranih i potlačenih naroda. \nOslanjajući se na ovaj dragocjeni glazbeno-arhivistički artefakt\, Sohrabi iznosi drugačiju povijest OPEC-a\, prikazujući je kao osovinu solidarnosti koja je pokrenuta 1959. na prvom Arapskom naftnom kongresu u Kairu\, gdje se nafta\, kao resurs\, nije shvaćala kao instrument neoliberalne dominacije\, već kao sredstvo političkog pritiska i potporanj za pokrete oslobođenja globalnog juga\, posebice Palestine. U višeslojnoj i višeznačnoj\, bogato istraženoj i prezentiranoj filmskoj formi redateljica preuređuje elemente iz svoje prethodeće i istoimene multimedijalne instalacije. Sohrabi okuplja različite vizualne arhive – ploče\, poštanske marke\, pisma\, časopise\, filmove i fotografije – kako bi mapirala političke ambivalentnosti koje proizlaze iz sukoba militantnog nacionalizma i dekolonijalne politike u turbulentnom vremenskom periodu između 1950. i 1980. godine. \nOvaj kompleksan geopolitički portret posredstvom impozantne arhivske građe na neočekivan način spaja dvije zemlje koje su se nedavno ponovno našle na udaru američkog imperijalizma\, Iran i Venezuelu\, te usred aktualnih globalnih previranja djeluje kao pravovremena intervencija i izvor važnih spoznaja o povijesti nafte\, kolonijalizma i otpora. \n  \nFilm se prikazuje u okviru 19. Subversive Film Festivala\, koji spaja političku teoriju s umjetnošću filma\, a koji se održava od 18. do 30. svibnja uz zajedničku temu Neljudska moć: algoritmi kapitala.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-nedovrsen-kalendar/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260522T170000
DTEND;TZID=UTC:20260522T180000
DTSTAMP:20260515T131454
CREATED:20260509T092241Z
LAST-MODIFIED:20260509T092241Z
UID:26988-1779469200-1779472800@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: Suradnje između periferija – Periferije danas (panel)
DESCRIPTION:Simpozij „Suradnje između periferija” okuplja kulturne i filmske radnice i radnike s područja Balkana i Jugozapadne Azije. Tijekom tri dana namjeravamo istražiti povijesne veze između ovih regija\, razmotriti sličnosti i razlike u njihovim položajima periferija unutar sustava globalnih kulturnih industrija\, te spekulirati o oblicima i značaju međusobnih suradnji. \nDrugog dana okrenut ćemo se suvremenim uvjetima ovih geografija\, promatrajući procese njihove periferijalizacije i povijesne\, političke i ekonomske sile koje ih nastavljaju proizvoditi. Pitanje drugog panela bit će kako ta znanja preživljavaju danas: koje su veze održane\, koje su prekinute ili izbrisane\, te koji nas oblici borbe\, imaginacije i kulturnog rada još uvijek povezuju. Polazeći od Abdallina kustoskog i akademskog rada oko arapskog filma i njegove cirkulacije\, Keladina istraživanja rada i medijskih kultura u Egiptu i na Globalnom jugu\, te Perićkina novinarskog i aktivističkog angažmana\, promišljat ćemo infrastrukture koje oblikuju ono što može biti viđeno i dijeljeno. U dijalogu s Vuković i Aleksovim\, čiji je nedavni rad vezan uz studentske prosvjede u Srbiji i blokadu Studentskog kulturnog centra u Beogradu\, također ćemo razmotriti kako suvremeni oblici organiziranja i kulturne proizvodnje stvaraju nove prostore otpora u uvjetima prekarnosti\, cenzure i političke iscrpljenosti. \n  \nsudjeluju: Mariz Kelada\, Ivana Perić\, Emilija Vuković\, Feodor Aleksov\, Iskandar Abdalla \nmoderira: Karla Crnčević \n  \nMariz Kelada je istraživačica i docentica medijskih studija na Američkom sveučilištu u Bejrutu. Njezin interdisciplinarni istraživački i nastavnički rad povezuje produkcijske studije\, medijsku i urbanu antropologiju\, s fokusom na rad\, solidarnost\, političke subjektivitete i imaginacije\, posebno u Egiptu i na Globalnom jugu. Također se bavi keramikom i ljubiteljica je znanstvene fantastike. \nIskandar Abdalla je akademski radnik i kustos iz Egipta\, umjetnički direktor ALFILM-a — Arab Film Festivala Berlin\, te postdoktorski istraživač na Sveučilištu u Torontu. \nIvana Perić je novinarka tjednika Novosti. Članica je kolektiva Nepokorena Palestina i feminističkog kolektiva fAKTIV. \nEmilija Vuković je studentica povijesti umjetnosti u Beogradu\, a prethodno je studirala likovnu umjetnost u Francuskoj. Bila je aktivna u nedavnim studentskim prosvjedima u Srbiji\, posebno u blokadi Studentskog kulturnog centra. \nFeodor Aleksov trenutno studira filmsku produkciju na Fakultetu za medije i komunikacije\, gdje radi i kao asistent. Bio je aktivan u nedavnim prosvjedima u Srbiji\, ponajviše kao snimatelj i montažer\, izrađujući kratke dokumentarne filmove o studentskom pokretu kao dio grupe B28. Sudjelovao je i u radu Studentskog kulturnog centra te\, zajedno s drugima\, u osmišljavanju i kuriranju njegova umjetničkog programa tijekom blokade.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-suradnje-izmedu-periferija-periferije-danas-panel/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/png:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/post-periferije.png
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260522T160000
DTEND;TZID=UTC:20260522T170000
DTSTAMP:20260515T131454
CREATED:20260509T093437Z
LAST-MODIFIED:20260509T093628Z
UID:27011-1779465600-1779469200@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: Noor Abed: Škola intervencija
DESCRIPTION:Škola intervencija eksperimentalna je obrazovna platforma u Palestini s ciljem razvijanja prostora za suradnje tako što okuplja nezavisne prakse uzajamnog učenja. Vođena vizijom obrazovanja kao načina interveniranja u svijet neodvojivog od svakodnevice\, platforma traga za mogućim oblicima znanja stečenima u praktičnom iskustvu\, u dodiru sa samim lokalitetima; nadalje\, fokusira se na formiranje zajednica\, kolekvitizam i alternativne ekonomije. Putem rasprava\, promišljanja i samog djelovanja cilj joj je aktivno prodrijeti na privatna i javna mjesta\, na kojima su vrijeme\, znanje i sami lokaliteti zajednički. Školu intervencija pokrenule su Noor Abed i Lara Khaldi 2019. godine. \nDogađaj se odvija u sklopu 8. izdanja Kinematografija otpora. Osim predavanja Kinematografije otpora donose izložbu triju filmova Noor Abed koji proučavaju snagu folklora kao vrela znanja. Abed stvara slike koje naglašavaju povezanost palestinskog naroda i krajolika kroz poetični kolaž pjesme i plesa. Otvorenje izložbe očekuje nas u četvrtak 21. svibnja u 19 sati u Pogonu Jedinstvo. Izložba će se moći razgledati od 22. svibnja do 26. svibnja\, od 16 do 20 sati\, uz slobodan ulaz. Kustosice izložbe su Dina Pokrajac i Leila Topić. \n  \nNoor Abed (1988.) je palestinska interdisciplinarna umjetnica i filmska redateljica. Njezin rad ispituje pojmove koreografije i imaginarnog odnosa pojedinaca\, stvarajući situacije u kojima se društvene mogućnosti istovremeno uvježbavaju i izvode. Abed je pohađala Whitneyjev neovisni studijski program u New Yorku (2015.-2016.) i Home Workspace Program (HWP) na Ashkal Alwanu u Bejrutu (2016.-2017.). Diplomirala je na Međunarodnoj akademiji umjetnosti u Palestini\, a magistrirala likovne umjetnosti na Kalifornijskom institutu za umjetnost u Los Angelesu. Abed je bila asistentica kustosice na izložbi Documenta fifteen u Kasselu od 2021. do 2022.\, a od 2022. do 2024.  pohađala je umjetničku rezidenciju na Rijksakademie u Amsterdamu. Dobitnica je filmske produkcijske stipendije Zaklade Han Nefkens/Muzeja Tàpies 2022. godine\, a njezin film Noć koja je ostala među nama dobitnik je prve nagrade e-flux Film Award 2024. Abed je dobitnica glavne nagrade 36. Ljubljanskog bijenala grafičkih umjetnosti. Njezina knjiga Stars at Midday objavljena je u listopadu 2024. u izdanju Occasional Papers. 2020. suosnovala je\, s Larom Khaldi\, „Školu intervencija“ (School of Intrusions)\, obrazovnu platformu u Ramali\, Palestina.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-noor-abed-skola-intervencija/
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260521T203000
DTEND;TZID=UTC:20260521T220000
DTSTAMP:20260515T131454
CREATED:20260513T185115Z
LAST-MODIFIED:20260515T093718Z
UID:27076-1779395400-1779400800@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: Ukronija
DESCRIPTION:U psihodeličnom dokumentarnom eseju koji je inspiriran vizionarskom poemom Sezona u paklu Arthura Rimbauda upoznajemo duh buntovnog francuskog pjesnika koji se upravo ukrcava na putovanje kroz vrijeme. Njegove bunovne vizije postaju portali koji otvaraju alternativne vremenske linije ili „ukronije“.[1] \nDelirični pustolov Rimbaud dobiva priliku tijekom temporalne avanture posredstvom filmskog medija upoznati revolucionarne figure poput Emme Goldman\, Davida Wojnarowicza i Marshe P. Johnson. Zajedno oni istražuju mogućnosti društvene promjene i promišljaju značenje revolucije u doba rasplinutih iluzija i gorkih razočaranja. Posveta raskošnoj povijesti eksperimentalnog kvir filma tijekom 20. stoljeća. Proslava enfants terribles i disidentskih čudaka diljem zemaljske kugle. Ukronija nastoji pronaći poticajne poveznice između Rimbaudova vremena i aktualnog političkog miljea. Možemo li bolje razumjeti post-internetsku apatiju i rašireni defetizam ako je sagledamo kroz oči devetnaestostoljetnog dekadentnog pjesnika? Može li njegova kritika nacionalnog identiteta i europskog koncepta barbarizma biti relevantna za proučavanje današnjeg zaokreta Europske Unije prema ekstremnoj desnici? Kako da pristupimo kvir zastupljenosti u mainstreamu dok transfobija neobuzdano buja? Postoji li budućnost za kvir pjesnike i pjesnikinje usred kulturnih i okolišnih ruševina hiperkapitalizma? Baveći se ovim retoričkim ali važnim pitanjima film Ukronija istovremeno djeluje kao ohrabrujuća lekcija iz protu-povijesti\, sinestetička poema i uzbudljiv vatromet šarolikih afekata. \n[1] Ukronija (grč. ou – ne\, chronos – vrijeme) predstavlja podžanr spekulativne fikcije i znanstvene fantastike koji se temelji na alternativnoj povijesti te istražuje fiktivne svjetove nastale promjenom ključnog povijesnog događaja. \n  \nFilm se prikazuje u okviru 19. Subversive Film Festivala\, koji spaja političku teoriju s umjetnošću filma\, a koji se održava od 18. do 30. svibnja uz zajedničku temu Neljudska moć: algoritmi kapitala.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-ukronija/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260521T190000
DTEND;TZID=UTC:20260521T203000
DTSTAMP:20260515T131454
CREATED:20260513T184410Z
LAST-MODIFIED:20260513T184410Z
UID:27077-1779390000-1779395400@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: Besane noći
DESCRIPTION:Krijumčari prevoze ljude preko granice u Europu tijekom beskonačne\, besane noći. Naglašeno vizualan film snimljen u mrkloj tmini koji za potpuni nokturalni ugođaj svakako treba iskusiti u kinu. \nUmjesto praćenja izbjeglica Besane noći okreću kameru na one kojima je granica izvor sredstava za život. Naglašeno atmosferičan dokumentarac pruža rijedak uvid u svakodnevicu klana afganistanskih krijumčara koji žive u kampu\, pušeći cigarete\, kuhajući nad logorskom vatrom i nastojeći da im vrijeme brže prođe u šumovitom predjelu nadomak srpsko-mađarske granice. Ondje čekaju na sljedeću priliku da pomognu iscrpljenim migrantima prijeći prag tvrđave Europe. \nKroz razgovore iskrsavaju osobne priče krijumčara koje ukazuju na kompleksne odnose između migranata\, krijumčara i granične policije. Namjesto jednostrane osude Besane noći pokazuju da u kontekstu restriktivnih graničnih režima\, ocrnjivani krijumčari pružaju nužne usluge za snalaženje na opasnim rutama. Krijumčari u filmu su Afganistanci koji su prošli podjednako opasno i mukotrpno putovanje\, da bi po dolasku bili odgurani na rubove europskog društva\, što ukazuje na slojevitost njihova položaja uslijed zajedničke patnje koja ih povezuje s onima koje prevoze. \nBesane noći snimljene su u gotovo potpunoj tami uz minimalnu opremu kako bi se izbjegla intervencija policije. Jedino svjetlo emanira iz prirodnih izvora poput logorske vatre i baklji ali i mobitelskih ekrana protagonista i noćnih baterija. Sveprožimajuću tminu noći redateljski duo pretvara u estetsko sredstvo (pojedini kadrovi prizivaju svijećom obasjane noćne scene iz mističnih baroknih slika Georgesa de La Toura)\, ali i metaforu skrivenog života koji se odvija na vanjskim granicama Europe. Iz prilika u kojima su se zatekli Cammarata i Foscarini grade jedinstven audiovizualni doživljaj ne gubeći pritom iz vida brigu za neizvjesne sudbine ljudi u pokretu\, ali i humanost svojih protagonista usprkos ambivalentnosti njihovih radnji i sive zone u kojoj obitavaju. \n  \nFilm se prikazuje u okviru 19. Subversive Film Festivala\, koji spaja političku teoriju s umjetnošću filma\, a koji se održava od 18. do 30. svibnja uz zajedničku temu Neljudska moć: algoritmi kapitala.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-besane-noci/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260521T170000
DTEND;TZID=UTC:20260521T180000
DTSTAMP:20260515T131454
CREATED:20260509T092323Z
LAST-MODIFIED:20260509T092323Z
UID:26987-1779382800-1779386400@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: Suradnje između periferija – Isprepletene historije (panel)
DESCRIPTION:Simpozij „Suradnje između periferija” okuplja kulturne i filmske radnice i radnike s područja Balkana i Jugozapadne Azije. Tijekom tri dana namjeravamo istražiti povijesne veze između ovih regija\, razmotriti sličnosti i razlike u njihovim položajima periferija unutar sustava globalnih kulturnih industrija\, te spekulirati o oblicima i značaju međusobnih suradnji. \nPrvog dana pobliže ćemo sagledati veze uspostavljene u prošlosti\, posebno one oblikovane kroz Pokret nesvrstanih između Jugoslavije i arapskog svijeta\, istodobno promišljajući filmski rad koji progovara iz dijaspore i geografija koje su danas razdvojene. Zajedno s montažerkom i umjetnicom Hrvoslavom Brkušić\, filmašima Theom Panagopoulosom i Sanaz Sohrabi\, te istraživačem Žigom Smoličem\, pratit ćemo različita iskustva\, povijesti i filmske prakse koje nam omogućuju da se prisjetimo kako su solidarnosti nekoć bile zamišljane a kako materijalno održavane. \nPolazeći od Smoličeva istraživanja\, s posebnim fokusom na palestinsku revoluciju i jugoslavenske odnose s Egiptom i Irakom\, ponovno ćemo se osvrnuti na povijesne infrastrukture antiimperijalističkog savezništva. U dijalogu s umjetničkim i filmskim praksama Panagopoulosa\, Sohrabi i Brkušić\, koje obuhvaćaju kolektivno sjećanje\, antikolonijalne metodologije rada s arhivima i vizualnim povijestima Globalnog juga\, razmotrit ćemo kako filmsko stvaralaštvo može istodobno tradirati i propitivani prošlost. \n  \nsudjeluju: Hrvoslava Brkušić\, Theo Panagopoulos\, Sanaz Sohrabi\, Žiga Smolič \nmoderira: Sima Kokotović \n  \nŽiga Smolič je povjesničar specijaliziran za suvremenu povijest Bliskog istoka i vanjsku politiku Jugoslavije tijekom Hladnog rata. Godine 2025. doktorirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani s disertacijom pod naslovom Jugoslavija i Bliski istok\, 1961.–1980. Njegov istraživački rad usmjeren je na političke\, diplomatske i društvene veze između Jugoslavije i Bliskog istoka\, s posebnim naglaskom na palestinsku revoluciju te odnose s Egiptom i Irakom. Trenutačno je zaposlen kao istraživač na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. \nTheo Panagopoulos je grčko-libanonsko-palestinski filmski autor\, edukator i istraživač sa sjedištem u Škotskoj. Njegov kreativni i akademski rad istražuje teme kolektivnog sjećanja\, raseljenosti\, fragmentiranih identiteta i otpora. Njegov najnoviji film\, dokumentarno-esejistički rad The Flowers Stand Silently\, Witnessing\, osvojio je Veliku nagradu žirija na Sundanceu i nagradu za najbolji kratki film na IDFA-i\, a 2025. bio je nominiran za nagradu BAFTA te 2026. za Europsku filmsku nagradu. Nedavno je završio doktorat na Sveučilištu West of Scotland\, u kojem istražuje antikolonijalne metodologije\, film i performans kao kontrapriču nedavno digitaliziranim filmskim arhivima Palestine iz 1930-ih. \nHrvoslava Brkušić diplomirala je filmsku i TV montažu na Akademiji dramske umjetnosti\, a magistrirala na Akademiji likovnih umjetnosti\, na Odsjeku za nove medije. Ostvarila je opsežan rad kao filmska montažerka\, a filmovi na kojima je radila prikazivani su na festivalima kao što su Rotterdam\, IDFA Amsterdam\, CPH:DOX\, Sarajevo\, 25 FPS\, Oberhausen i mnogi drugi. U svojoj se umjetničkoj praksi izražava kroz različite medije; zvučne instalacije\, izvedbe uživo\, film i video. Predaje na Školi dokumentarnog filma Restart i na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. \nSanaz Sohrabi je umjetnica i filmska autorica te docentica na Odsjeku za komunikacijske studije Sveučilišta Concordia. Nedavno je dovršila trilogiju esejističkih filmova o vizualnim povijestima suvereniteta nad resursima i postkolonijalnih ekologija Globalnog juga.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-suradnje-izmedu-periferija-isprepletene-historije-panel/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/png:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/post-periferije.png
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260520T200000
DTEND;TZID=UTC:20260520T213000
DTSTAMP:20260515T131454
CREATED:20260513T183708Z
LAST-MODIFIED:20260515T093713Z
UID:27069-1779307200-1779312600@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: Fantomska bol Rožave
DESCRIPTION:U tajnoj kući u sjevernoj Siriji ranjene kurdske gerilske borkinje i borci žive s fantomskom boli u sjeni neispunjene revolucije i ugroženog pokreta otpora. Dobitnica Emmyja Maryam Ebrahami donosi potresan ali prkosan portret skrivene zajednice u autonomnoj kurdskoj pokrajini. \nFantomska bol Rožave donosi poslijeratnu priču o četvero prijatelja_ica koji_e zajedno žive u domu za veterane. Nekoć su ih slavili kao heroine i heroje u borbi protiv ISIS-a no danas žive sa svojim ranjenim tijelima i fantomskim bolima\, krijući se od novog i nevidljivog rata koji se vodi dronovima. Tehnologija se stubokom promijenila otkako su ostavili iza sebe bojišta i borba se prebacila s tla na zrak. Kurdske gerile ugnjetavaju novi neljudski strojevi koji ih nadziru i napadaju s udaljenosti od više tisuća kilometara. Redateljica je provela s njima pet godina\, stekavši nesvakidašnje povjerenje i bliski pristup ovoj privrženoj i usprkos brojnim nedaćama radosnoj zajednici koja je zasnovana na počelima ekofeminizma i socijalističkog samoupravljanja. Ebrahami iz intimnog rakursa prati njihova nastojanja da oporave svoja tijela i zadrže vjeru u žensku revoluciju i političke ideale kojima su posvetile_i svoje živote. \nOd trenutka kada su lokalne snage dobile autonomnu kontrolu nad regijom\, žene su se uključile u vodstvo svakog aspekta života u Rožavi – politike\, organiziranja\, kulture\, obrazovanja i samoobrane. Jedinice ženske zaštite (YPJ) zbog svog velikog udjela u borbi protiv džihadističkog Daeša zadobile su svjetsku pažnju. No iza tog otpora leži svakodnevno žensko nastojanje da se obrane od statusa potlačenih u patrijarhalnom kapitalističkom sustavu. Iako su nekoć bile miljenice Zapada zbog držanja terorista na distanci\, Fantomska bol Rožave pokazuje kako je ta potpora bila samo prividne prirode te su danas prisiljene snalaziti se bez saveznika u borbi za očuvanje svoje autonomije. Sudbina kurdskog stanovništva i samoodređenja Rožave pogotovo je neizvjesna nakon pada Assadova režima i odluke nove sirijske vlade da integrira SDF u nacionalnu vojnu strukturu. Imaju li hrabre Kurdkinje danas prijatelje_ice izuzev planina kojima su okružene i koje ih štite od nevidljivih letjelica? Zaslužile su da im iskažemo konkretnu solidarnost a ne samo isprazne i izblijedjele simbolične geste. Ne zaboravimo stoga na njihovu borbu i žrtvu jer kako kaže revolucionarni slogan „Rožava je nada\, otpor i sloboda.“ \n  \nFilm se prikazuje u okviru 19. Subversive Film Festivala\, koji spaja političku teoriju s umjetnošću filma\, a koji se održava od 18. do 30. svibnja uz zajedničku temu Neljudska moć: algoritmi kapitala.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-fantomska-bol-rozave/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260520T180000
DTEND;TZID=UTC:20260520T200000
DTSTAMP:20260515T131454
CREATED:20260513T082620Z
LAST-MODIFIED:20260513T082825Z
UID:27057-1779300000-1779307200@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: Voliš li me
DESCRIPTION:Gradska simfonija Voliš li me vodi nas na razigrano i osobno putovanje kroz audiovizualno sjećanje Libanona\, sastavljeno u potpunosti od arhivskih snimaka. Ljubavno pismo Bejrutu obuhvaća 70 godina filma\, televizije\, kućnih filmova i fotografija\, istražujući libanonsku kolektivnu psihu\, koju obilježavaju radost i bliskost\, razaranje i gubitak. Kroz oči libanonskih građana\, filmaša i umjetnika\, ovaj impresivan arhivski dokumentarac rekonstruira fragmentiranu povijest zemlje koja ne posjeduje nacionalni arhiv i ne pati od arhivske groznice. Dok Libanon trenutno po tko zna koji put proživljava ratna stradanja i izraelska bombardiranja\, film redateljice Lane Daher nadaje se kao prkosna proslava kreativne ekspresije koja invocira otpor\, obnovu i očuvanje sjećanja. \n„Rođena sam 1983. godine usred Libanonskog građanskog rata. Ciklusi nasilja i nelagodna smirenost koji su oblikovali moje djetinjstvo ovdje i dalje određuju život. Proživjevši beskrajne valove sukoba\, svjedočila sam njihovu utjecaju na generacije koje su dolaze prije i nakon mene. U našim školama nemamo zajednički udžbenik iz povijesti i u javnosti se ne priča o prošlosti. Ova odsutnost odvela me do arhiva kako bih tražila\, sakupljala\, slušala. Kako bih razumjela ne samo minula zbivanja\, nego i sadašnjicu koju nastanjujemo. Bejrut je moj dom. To je grad koji levitira u međuprostoru\, razapet između nasilja i izdržljivosti\, krhkosti i obnavljanja. Prožet je snažnim osjećajem identiteta i ustrajnošću\, no također i dubokom ranjivošću. Živjeti ovdje znači stalno ispočetka kormilariti kroz ekstremne situacije. Filmski esej Voliš li me refleksija je na Bejrut današnjice ispričana kroz arhivske isječke lokalnih fotografija\, pjesama i fotografija. Njihovom reinterpretacijom pokušavam destilirati višeslojnu stvarnost ovog veličanstvenog grada – njegovu memoriju\, otpornost\, radost i nježnost – podariti ovim slikama novi život i otvoriti prostor u kojem možemo istraživati\, prisjećati se i neposredno osjećati.“ (Lana Daher) \n  \nFilm se prikazuje u okviru 19. Subversive Film Festivala\, koji spaja političku teoriju s umjetnošću filma\, a koji se održava od 18. do 30. svibnja uz zajedničku temu Neljudska moć: algoritmi kapitala.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-volis-li-me/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260519T203000
DTEND;TZID=UTC:20260519T220000
DTSTAMP:20260515T131454
CREATED:20260513T081908Z
LAST-MODIFIED:20260513T082845Z
UID:27047-1779222600-1779228000@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: Kad bi se golubi pozlatili
DESCRIPTION:Jeste li ikad tugovali za nekim tko nije još umro? Pepa Lubojacki tijekom pet godina dokumentirala je živote četvero obiteljskih članova\, prije svega svog brata Davida\, alkoholičara i beskućnika. Putem izrazito intimnog\, dnevničkog kolaža Lubojacki pokušava odgonetnuti korijene međugeneracijskih nedaća koje se opetovano manifestiraju u vidu teške ovisnosti. Tekstualne skulpture\, dugotrajne opservacije\, beatovi prožeti sintesajzerima i fotografije iz djetinjstva animirane pomoću umjetne inteligencije stapaju se u upečatljivo i zaigrano otkrivanje (auto)destruktivne obiteljske povijesti\, prepoznavanje dijeljene boli je bespoštedno ali ispunjeno ljubavlju. Formalno inventivne i ludičke dnevničke snimke otvaraju dijalog sa stiliziranim sjećanjima\, kompjuterski manipuliranim fotografijama i grafičkim intervencijama\, tvoreći višeglasje koje pregovara s prošlošću. Krajnje nesentimentalno a opet toplo i nepretenciozno\, film prati uzroke i posljedice ovisnosti\, pitajući se gdje ljubav završava\, a kontrola počinje i što poštovanje voljene osobe zaista podrazumijeva: inzistiranje na spašavanju ili prihvaćanje bez uljepšavanja. Kad bi se golubi pozlatili istovremeno bilježi čin predaje ali i daje tračak nade\, iskaz snage i proces mirenja s onim što ne možemo promijeniti u našim obiteljskim odnosima\, usprkos dobrim namjerama. Pepa Lubojacki oživljuje prošlost i gradi kontekstualizaciju koja štiti Davida i njihove rođake\, koji se također nose s ovisnošću\, od osude i neznanja okoline. U nježnom susretu\, na tren ili dva\, oni ponovno postaju osamljena djeca u potrazi za iscjeljenjem bez da se nužno mora identificirati uzročnik krivnje. Završetak filma donosi krhku mogućnost transformacije koju utjelovljuje očeva oronula kuća koju Pepa transformira u sigurni prostor. Golubi se možda nisu pozlatili ali svejedno se vraćaju kući koja postaje dom za kojim su toliko čeznuli. \n  \nFilm se prikazuje u okviru 19. Subversive Film Festivala\, koji spaja političku teoriju s umjetnošću filma\, a koji se održava od 18. do 30. svibnja uz zajedničku temu Neljudska moć: algoritmi kapitala.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-kad-bi-se-golubi-pozlatili/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260519T180000
DTEND;TZID=UTC:20260519T193000
DTSTAMP:20260515T131454
CREATED:20260509T095142Z
LAST-MODIFIED:20260514T105042Z
UID:27018-1779213600-1779219000@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: Heiny Srour – Kucnuo je čas oslobođenja
DESCRIPTION:Ovaj film predstavlja jedini dokument na svijetu najsvjetlijeg trenutka u povijesti arapsko-islamskog svijeta: sekularno\, demokratsko\, feminističko i egalitarno iskustvo snimljeno u području bivše oslobođene zone Dofara u Omanu. Ujedno se radi i o jedinom razdoblju u kojem smo svjedočili pozitivnoj diskriminaciji u korist žena\, odmah\, bez čekanja na oslobođenje. Narodna armija\, bosih nogu\, bez činova i plaće\, oslobodili su trećinu svoje domovine\, pritom izgradivši prvu cestu\, bolnicu\, izvorište\, pilot farmu i školu u zemlji\, školu u kojoj su osmogodišnjaci učili o demokraciji i samoodržavanju\, uz izvrsne rezultate. \nVećina antiimperijalista rado su se predstavljali kao marksisti\, ali mnogi od njih\, pogotovo u arapskom svijetu\, htjeli su cenzurirati subverzivnu stranu marksizma: njegov odvažni feminizam. U kontekstu moralnog terora protiv ženskog oslobođenja koji je vladao u arapskom svijetu\, Narodni front za oslobođenje okupiranog arapskog zaljeva (The People’s Front for the Liberation of the Occupied Arabian Gulf\, PFLOAG) hrabro je prakticirao feminizam odozdo\, poticao pozitivnu diskriminaciju žena i oslobađao ih ne čekajući konačnu pobjedu. PFLOAG je išao protiv struje: većina oslobodilačkih pokreta (Alžir\, Palestina itd.) isticala je pojedine žene kao simbole\, odgađala žensko oslobođenje do pobjede\, koristila njihovu energiju kako bi brže došla na vlast\, a nakon toga im uskraćivala prava. (Heiny Srour\, 2020.) \nU sklopu 19. Subversive Film Festivala nagrada Wild Dreamer za životno djelo bit će dodijeljena kultnoj libanonskoj redateljici Heiny Srour\, autorici radikalnih i feminističkih filmova koje je snimala u nemogućim uvjetima tijekom ratova na koloniziranim područjima Bliskog istoka. Tim povodom prikazat će se retrospektiva njezinih radova. \n  \nHeiny Srour Rođena 1945. u Bejrutu\, studirala je sociologiju na Ecole Supérieure des Lettres u Bejrutu i socijalnu antropologiju na Sorbonni u Parizu\, gdje je bila studentica marksističkog sociologa Maximea Rodinsona i antropologa te filmskog autora Jeana Roucha. Godine 1969.\, dok je bila na doktorskom studiju\, tijekom kojeg se bavila društvenim položajem Libanonki i Arapkinja [MF1.1]\, te radila kao novinarka za časopis AfricAsia\, otkrila je Narodni front za oslobođenje okupiranog Arapskog zaljeva (PFLOAG)\, pokret koji je predvodio ustanak protiv omanskog sultana (koji je imao britansku potporu) u provinciji Dofar. Kako bi snimila film o tom feminističkom pokretu\, provela je dvije godine intenzivno istražujući i prikupljajući potrebna sredstva prije odlaska u Dofar. Srour i njezina ekipa krenuli su s jemenske granice i pješice prešli 800 kilometara pustinje i planina\, po kojima su padale bombe britanskog Kraljevskog ratnog zrakoplovstva (RAF)\, da bi došli do bojišta i zabilježili jedini dokument iz srca Oslobođenog područja. Kucnuo je čas oslobođenja završen je 1974. godine i ušao je u selekciju za Cannes Film Festival\, čime je Srour postala prva žena iz zemlje Trećeg svijeta u programu prestižnog međunarodnog festivala. Ukupno deset godina svoga života posvetila je radu na ovome dokumentarcu\, uključujući četiri godine restauracije. Šest joj je godina trebalo da snimi sljedeći film\, Leila i vukovi (1984.) u kojem razotkriva skrivene povijesti žena u pokretu otpora\, posebice u Palestini i Libanonu\, gradeći estetski i politički ambiciozan kolaž povijesti\, folklora\, mita i arhivskih materijala. Kako sama opisuje: „Zašto žene ne bi smjele biti ambiciozne? Jer muškarci samo žele da se žene bave isključivo ‘ženskim’ problemima poput doma\, obitelji i tako dalje; žele nas getoizirati. Zamjeram im to. Mi se moramo baviti i problemima od javnog interesa\, kao i političkim problemima.“ Otkako je pokrenula feminističku studijsku grupu u Libanonu ranih 1960-ih\, Heiny Srour neprestano progovara o položaju žena\, posebno u arapskim društvima. Opsežno je pisala i govorila o slici i ulozi žena u arapskim kinematografijama. Godine 1978.\, zajedno s tuniskom filmskom autoricom Selmom Baccar i egipatskom filmskom povjesničarkom Magdom Wassef\, objavila je manifest „U prilog vlastitom izražavanju Arapkinja“\, a do danas se i dalje strastveno bavi feminističkim aktivizmom. Među njezinim kasnijim radovima ističe se film snimljen u Vijetnamu (Pobunjene Vijetnamke\, 1995.) te Raspjevani šeik (1991.) kao jedini film snimljen o egipatskom političkom pjevaču Sheikhu Imamu u njegovu domu i četvrti.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-heiny-srour-kucnuo-je-cas-oslobodenja/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260517T190000
DTEND;TZID=UTC:20260517T210000
DTSTAMP:20260515T131454
CREATED:20260511T100345Z
LAST-MODIFIED:20260511T100907Z
UID:27038-1779044400-1779051600@dokukino.net
SUMMARY:Queer Zagreb: Oštra trava
DESCRIPTION:Projekcija u okviru Queer Zagreb sezone povodom IDAHOT-a (Međunarodni dan borbe protiv homofobije\, bifobije i transfobije) u suradnji s Dominom i Veleposlanstvom Brazila u Hrvatskoj. \nOštra trava je brazilski dugometražni dokumentarni film koji prikazuje stvarna\, proživljena iskustva i probleme trans osoba u regiji Chapadi dos Veadeiros u saveznoj državi Goiás. Riječ je o međusobno različitim ljudima\, kompleksnima zbog svojih životnih putanja\, prikazanima kroz slike\, zvukove\, tjelesne teritorije\, geografiju te dekolonijalne i intersekcionalne perspektive\, kao i kroz njihova LGBTQIA+ iskustva. Film donosi priče osoba čiji se rodni identiteti razlikuju od društvenih normi te prikazuje sukobe i osjećaj “drukčijosti” kroz analizu društvenih sustava koji kontroliraju\, marginaliziraju i različito vrednuju živote ljudi na brazilskom Srednjem zapadu. \nMichel Queiroz diplomirao je na Filmskoj školi Darcy Ribeiro i Školi vizualnih umjetnosti Parque Lage. Trenutno pohađa preddiplomski studij filma na Federalnom institutu u Goiássu. Debitirao je kao redatelj\, producent i montažer kratkim filmom “Capim-Navalha” (2021.) koji je poslije razvio u dugometražni. \nNakon filma slijedi razgovor s Ivanom Adamom Šestanom\, LGBTIQ aktivistom i koordinatorom Zagreb Pridea.
URL:https://dokukino.net/film/queer-zagreb-ostra-trava/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/Poster.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260517T170000
DTEND;TZID=UTC:20260517T190000
DTSTAMP:20260515T131454
CREATED:20260507T115133Z
LAST-MODIFIED:20260511T095157Z
UID:26977-1779037200-1779044400@dokukino.net
SUMMARY:Ispiranje mozga: seks\, kamera\, moć
DESCRIPTION:Feminističke filmske teoretičarke desetljećima istražuju pitanje „muškog pogleda” i njegove različite nijanse te implikacije. Sam pojam muškog pogleda prvi je put 1975. godine upotrijebila Laura Mulvey\, koja je također jedna od ključnih sugovornica u filmu Ispiranje mozga. Nina Menkes nadograđuje važan rad Mulvey i drugih ključnih feminističkih autorica\, uključujući Judith Butler\, bell hooks i Angelu Carter\, donoseći pritom vlastitu perspektivu redateljice i snimateljice koja aktivno djeluje u industriji. Koristeći gotovo 200 filmskih isječaka iz holivudskih i drugih značajnih filmova\, od 1896. godine do danas\, Menkes razotkriva kako je upravo oblikovanje filmskog kadra (točka gledišta\, kadriranje\, pokreti kamere\, rasvjeta pa čak i oblikovanje zvuka) kroz povijest kinematografije služilo održavanju seksističke binarne podjele — i kakve ozbiljne posljedice to ima za naše stvarne živote. \nUz istaknuto sudjelovanje Laure Mulvey\, film uključuje intervjue s brojnim značajnim filmskim profesionalcima\, među kojima su Julie Dash (redateljica)\, Maya Montanez Smukler (autorica/povjesničarka)\, Charlyne Yi (izvođačica/komičarka)\, Maria Giese (redateljica/aktivistica)\, Catherine Hardwicke (redateljica)\, dr. Kathleen Tarr (odvjetnica/edukatorica\, Sveučilište Stanford)\, Amy Ziering (redateljica/producentica)\, Eliza Hittman (redateljica)\, Joey Soloway (producentica/scenaristica/redateljica)\, Rosanna Arquette (glumica/aktivistica)\, May Hong HaDuong (redateljica\, UCLA Film & Television Archives) i Penelope Spheeris (redateljica). \nFestivali i nagrade: \nBERLIN INTERNATIONAL FILM FESTIVAL 2022 / BERGEN INT’L FILM FESTIVAL 2022 / THE GUARDIAN’S BEST FILM (lipanj 2023.) \n  \n 
URL:https://dokukino.net/film/ispiranje-mozga-seks-kamera-moc/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/Brainwashed_Poster_Final.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260516T170000
DTEND;TZID=UTC:20260516T200000
DTSTAMP:20260515T131454
CREATED:20260507T113706Z
LAST-MODIFIED:20260507T113706Z
UID:26973-1778950800-1778961600@dokukino.net
SUMMARY:Između mita i stvarnosti: može li film o bizarnoj povijesnoj epizodi naučiti učenike kritičkom razmišljanju?
DESCRIPTION:Između mita i stvarnosti: može li film o bizarnoj povijesnoj epizodi naučiti učenike kritičkom razmišljanju? \nStručno usavršavanje o obradi filma Fiume o morte! u nastavi vodi Ante Zlatko Stolica\, a prati ga besplatna projekcija filma. \nFilmski program Sedmi kontinent najavljuje stručnu radionicu za profesore srednjih škola posvećenu metodološkoj obradi nagrađivanog dokumentarno-igranog filma Fiume o morte! redatelja Igora Bezinovića. Radionicu će voditi Ante Zlatko Stolica\, pisac\, filmski autor\, profesor hrvatskog jezika te suautor novog metodičkog priručnika za ovaj film. Održat će se u Kulturno informativnom centru KIC\, Zagreb 16. svibnja od 17 do 20 sati. \n  \nRaspored:\n17:00 – Projekcija filma Fiume o morte! Igora Bezinovića uz kratki uvodnik\n19:00 – Radionica: Fiume o morte! u nastavi. Voditelj A. Z. Stolica \n  \nRadionica je namijenjena profesorima hrvatskog jezika\, povijesti\, etike\, filozofije\, sociologije te politike i gospodarstva\, ali i svima zainteresiranima. Sudionici će se upoznati s inovativnim i konkretnim alatima za podučavanje filmskog jezika\, kao i za povezivanje povijesnih tema sa suvremenim društvenim kontekstom. \nKao hibridna forma koja miješa arhivsku građu\, igrane rekonstrukcije i vox populi metodu\, Fiume o morte! je izvrstan primjer za podučavanje filmskog jezika i filmske pismenosti\, nužne vještine u 21. stoljeću. Uz to\, otvara kompleksne teme odnosa pojedinca i kolektiva\, sudara estetike i etike\, te manipulacije. Na radionici će biti predstavljen i novi metodički priručnik o obradi ovog filma u nastavi autora Marije Krstanović i A. Z. Stolice. \nFilm Fiume o morte! istražuje nevjerojatnu povijesnu epizodu – šesnaestomjesečnu okupaciju Rijeke koju je 1919. godine predvodio talijanski pjesnik\, pustolov i preteča fašizma\, Gabriele D’Annunzio. Uz brojna priznanja\, film je osvojio i nagradu Europske filmske akademije za najbolji dokumentarac\, kao i titulu najgledanijeg dokumentarca u hrvatskim kinima ikad. \nAnte Zlatko Stolica je magistar je edukacije hrvatskog jezika i filozofije\, te profesor hrvatskog jezika. Autor je romana Ulica Marthe Agerich\, zbirke priča Blizina svega\, te nekoliko kratkih dokumentarnih i igranih filmova. \nUlaz je besplatan. Broj mjesta je ograničen\, a svoje mjesto možete rezervirati predbilježbom kroz formular. \nSudionici će nakon radionice dobiti potvrde o sudjelovanju. \n  \nRadionicu provodi Udruga Djeca susreću umjetnost kroz projekt Filmski dani\, ciklus stručnih usavršavanja iz filmske i medijske pismenosti za odgojno-obrazovne djelatnike. Provodi se u sklopu Dana našeg filma\, i u partnerstvu s Restartom i Dokukinom. Program sufinancira Hrvatski audiovizualni centar. Udrugu Djeca susreću podržavaju Grad Zagreb i Zaklada Kultura nova. \n 
URL:https://dokukino.net/film/izmedu-mita-i-stvarnosti-moze-li-film-o-bizarnoj-povijesnoj-epizodi-nauciti-ucenike-kritickom-razmisljanju/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj,Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1_finished_hr_fiu_A4.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260510T170000
DTEND;TZID=UTC:20260510T190000
DTSTAMP:20260515T131454
CREATED:20260423T162253Z
LAST-MODIFIED:20260423T162253Z
UID:26962-1778432400-1778439600@dokukino.net
SUMMARY:Lomeći prepreke
DESCRIPTION:Sara Shahverdi – razvedena bivša primalja motociklistica – neočekivana je liderica u svom konzervativnom selu na sjeverozapadu Irana. Kao prva žena ikada izabrana u lokalno vijeće odlučila je prekinuti ciklus praznih obećanja i zadovoljstva samim sobom koje su nametali muškarci prije nje. Žestoka i beskompromisna\, Sara se zalaže za hrabre reforme i vodi svoje najteže bitke u ime djevojaka i žena u selu. Od podučavanja tinejdžerica vožnji motocikla do osporavanja dječjih brakova i zagovaranja vlasništva nad zemljom za žene\, otvoreno prkosi patrijarhalnim normama. No kada njezini napori izazovu negativne reakcije i optužbe o stvarnim motivima\, Sara se mora suočiti ne samo sa svojim kritičarima već i s vlastitim osjećajem identiteta. \nFestivali i nagrade: \nSUNDANCE FILM FESTIVAL 2025 – Grand Jury Award for World Cinema Documentary / NEW ZEALAND FILM FESTIVAL 2025 – Best Documentary\, Audience Award / GIFFONI FILM FESTIVAL 2025 – Best Documentary Award / MDOC FILM FESTIVAL 2025 – Best Documentary Award / VISIONS DU RÉEL 2025 – Audience Award / WOODSTOCK FILM FESTIVAL 2025 – Best Feature Documentary\, Best Documentary Directing / WARSAW FILM FESTIVAL 2025 – The NETPAC Award / FESTIVAL DES LIBERTÉS 2025 – Grand Jury Award of the Festival / ZAGREBDOX 2026. \nRecenzije: \n“Film Lomeći prepreke je\, kao i njegova protagonistica\, otporan. Čini ga zbroj malenih\, moćnih trenutaka.” Dan Mecca\, The Film Stage \n“Portret iznimne žene koji potiče na razmišljanje” Phuong Le\, The Guardian
URL:https://dokukino.net/film/lomeci-prepreke/2026-05-10/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/04/Poster-CTR_v10_print.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260509T190000
DTEND;TZID=UTC:20260509T210000
DTSTAMP:20260515T131454
CREATED:20260423T160611Z
LAST-MODIFIED:20260423T160611Z
UID:26960-1778353200-1778360400@dokukino.net
SUMMARY:Suživot\, moš mislit!
DESCRIPTION:Noam Shuster Eliassi odrasla je kao doslovno zaštitno lice izraelsko-palestinskog mirovnog procesa — sve dok nije naglo skrenula u svijet stand-up komedije i političke satire. No\, dok regija tone sve dublje u razarajuće nasilje\, Noam više ne može samo nasmijavati: sada mora prodrmati svoju publiku istinama koje nikome nisu smiješne. \nFilm Suživot\, moš mislit! prati komičarku Noam dok priprema svoj nastup; sniman je tijekom pet burnih godina\, a prati Noaminu osobnu\, profesionalnu i političku transformaciju. Odrasla u bilingvalnom izraelsko-palestinskom selu\, jedinoj namjerno integriranoj zajednici u zemlji\, Noam postaje deziluzionirana s tradicionalnim mirovnim aktivističkim akcijama. Baca se u stand-up vode i postaje poznata diljem Bliskog Istoka. No dok njezina popularnost raste\, sve se oko nje raspada. Njezini nastupi\, u kojima se miješaju smijeh i teške istine\, podsjećaju nas da je drugačiji svijet moguć. \nFestivali i nagrade: \nSUNDANCE FILM FESTIVAL 2025 – World Cinema Documentary Special Jury Award: Freedom of Expression / THESSALONIKI DOCUMENTARY FILM FESTIVAL 2025 – Golden Alexander\, Human Rights in Motion Award / DOKUFEST INTERNATIONAL DOCUMENTARY AND SHORT FILM FESTIVAL 2025 – Best Youth Film Award / VISIONS DU RÉEL INTERNATIONAL FILM FESTIVAL NYON 2025 / VALLADOLID INTERNATIONAL FILM FESTIVAL 2025 / FESTIVAL OF TOLERANCE 2026 \nRecenzije: \n“Eliassi i Suživot\, moš mislit! uspijevaju postići nemoguće i radikalne ideje prezentirati kroz humor. Rijedak je to primjer komedije koja je ujedno i ozbiljna i urgentna.” Variety
URL:https://dokukino.net/film/suzivot-mos-mislit/2026-05-09/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/04/COEXISTENCE_poster_27x40-small.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260509T170000
DTEND;TZID=UTC:20260509T183000
DTSTAMP:20260515T131454
CREATED:20260504T001020Z
LAST-MODIFIED:20260504T073415Z
UID:26963-1778346000-1778351400@dokukino.net
SUMMARY:Vučja gozba
DESCRIPTION:U Dalmatinskoj zagori\, u blizini popularnih turističkih odredišta na jadranskoj obali\, lokalno je stanovništvo zaboravljeno. Ceste su zapuštene\, nema javnog prijevoza\, trgovina\, medicinske skrbi\, ni društvenog života. Ovce su ključne za preživljavanje mještana. Međutim\, sve je više vukova koji napadaju stada. Vjetroelektrane i kamenolomi svakodnevno se šire. Mještani se osjećaju ugroženo\, a među njima se širi priča kako Europska unija i hrvatska vlada potajno helikopterima dovode vukove kako bi ih otjerale i napravile mjesta za nove industrije. \nFestivali i nagrade: \nTallinn Black Night FF / Cottbus FF / ZAGREBDOX 2026
URL:https://dokukino.net/film/vucja-gozba/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/vucja-gozba-poster.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260508T190000
DTEND;TZID=UTC:20260508T210000
DTSTAMP:20260515T131454
CREATED:20260429T075658Z
LAST-MODIFIED:20260429T075658Z
UID:26933-1778266800-1778274000@dokukino.net
SUMMARY:Slike otpora: Ljubav\, žene i cvijeće & Kamenolomke
DESCRIPTION:Program Sjeti se slobode: Slike otpora nastavlja se projekcijom dva filma po izboru Karle Crnčević. Oni iz različitih povijesnih\, političkih i filmskih pozicija govore o ženskom radu\, otporu\, organiziranju i odsutnim slikama. \nU dokumentarnom filmu Ljubav\, žene i cvijeće Marte Rodríguez i Jorgea Silve\, snimljenom u Kolumbiji 1989. godine\, pitanje proizvodnje ljepote postaje pitanje rada\, zdravlja i globalne nejednakosti. Film prati radnice u kolumbijskoj industriji cvijeća\, čiji se karanfili i drugo cvijeće izvoze na međunarodno tržište\, osobito u Sjedinjene Države. Iza niske cijene i stalne dostupnosti cvijeća stoje opasni radni uvjeti\, intenzivna upotreba pesticida i rad desetaka tisuća žena na plantažama oko Bogote. Film pokazuje kako je industrija cvjećarstva na savani Bogote od 1970-ih razvijana zahvaljujući jeftinoj radnoj snazi\, povoljnim klimatskim uvjetima i mogućnosti proizvodnje uz vrlo niske troškove. Budući da izvozno cvijeće mora izgledati besprijekorno\, njegova proizvodnja oslanja se na pesticide i fungicide\, uključujući sredstva zabranjena u zemljama poput Sjedinjenih Država\, Njemačke i Francuske. Kroz svjedočanstva radnica film bilježi zdravstvene posljedice takvog rada\, pritiske industrije i pokušaje organiziranja žena koje se bore za bolje uvjete i dostojanstveni položaj. \nKratki film Kamenolomke (Las Picapedreras) argentinske autorice Azul Aizenberg\, napravljen 2021. godine\, vraća se Velikom štrajku u Tandilu iz 1908. godine\, koji su pokrenule radnice u kamenolomima. Od tog događaja nije sačuvana nijedna slika. Ostala su tek svjedočanstva u zaboravljenoj knjizi i jedan igrani film iz 1970-ih. Stoljeće kasnije\, autorica rekonstruira tu povijest kroz pronađene filmske materijale\, arhivske tragove i geste žena iz drugih filmova. Film polazi od povijesne praznine: ako ne postoje slike žena koje su sudjelovale u štrajku\, gdje ih je moguće pronaći? Aizenberg traži njihove odsutne slike u tijelima\, pokretima i pogledima drugih žena\, stvarajući filmski kolaž o radu\, pobuni i pamćenju. Kamenolomke podsjećaju da pobjeda tog štrajka ne bi bila moguća bez žena koje su bile u prvim redovima borbe. \nAzul Aizenberg (Buenos Aires\, 1993.) filmska je autorica koja je diplomirala na Universidad del Cine (FUC). Osnovala je radionicu amaterskog filma Ver y Poder. Napisala je scenarij i režirala kratke filmove Last Land (2016.)\, Amiga (2019.) i The Stonebreakers (2021.)\, kao i svoj prvi dugometražni film Disposable Love (2025.). \nMarta Rodríguez (Bogotá\, 1933.) kolumbijska je redateljica\, dokumentaristica i sociologinja te jedna od ključnih autorica političkog i etnografskog filma u Latinskoj Americi. Zajedno s Jorgeom Silvom desetljećima je dokumentirala borbu\, dostojanstvo i otpor autohtonih zajednica\, seljaka i radnica. Među njezinim se najvažnijim filmovima izdvajaju Chircales i Naš glas zemlje\, sjećanje i budućnost. Njezin rad međunarodno je prepoznat po dugotrajnom\, suradničkom i društveno angažiranom pristupu dokumentarnom filmu. \nTitlovi će biti na engleskom jeziku.
URL:https://dokukino.net/film/slike-otpora-ljubav-zene-i-cvijece-kamenolomke/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/04/POSTER-AMF-DIGITAL-_-sin-billing.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260507T190000
DTEND;TZID=UTC:20260507T220000
DTSTAMP:20260515T131454
CREATED:20260429T080846Z
LAST-MODIFIED:20260429T081256Z
UID:26945-1778180400-1778191200@dokukino.net
SUMMARY:Trnjanski kresovi: La Predstava & promocija knjige Zidovi pamte
DESCRIPTION:U četvrtak 7. svibnja u 19 sati očekuje nas program u sklopu Trnjanskih kresova\, uz projekciju filma La Predstava Tea Morosina i Erica Ušića te promociju knjige Zidovi pamte: Vizualna etnografija političkih grafita iz Drugog svjetskog rata i poraća u Istri Erica Ušića. Uslijedit će i prigodni razgovori s redateljima filma La Predstava\, uz moderiranje filmske kritičarke Višnje Pentić\, odnosno s autorom knjige Ušićem i povjesničarkom umjetnosti Sanjom Horvatinčić. \n  \nLA PREDSTAVA (r. Teo Morosin & Eric Ušić\, 2023\, 46′) \nFilm prati kazališnu družinu Pokreta otpora koja tijekom rata obilazi pretežno napuštena sela i svojim predstavama metaforički prenosi istinu o ratu. Vođa družine je Rino\, talentirani glumac i avangardni dramaturg opterećen dilemama o smislu teatra i umjetnosti. Iako im je u neprijateljskom napadu izgorjela pozornica te unatoč nerazumjevanju publike za njihovu predstavu\, Rino i družina nastavljaju svoju misiju. Mlada kurirka Ana\, koja je u ljubavnoj vezi s Rinom\, saznaje za veliku neprijateljsku ofenzivu i biciklom pokušava sustići družinu kako bi ih obavijestila o nadolazećoj opasnosti. \nDirektor fotografije: Michele Bulešić \nGlazba: Marino Morosin \nUloge: Marino Morosin\, Vanda Velagić\, Edi Smoljan\, Jordi Faris\, Eric Ušić\, Bruna Nedoklan\, Oleg Morović\, Daria Morosin\, Ivan Šaravanja\, Emir Mulalić\, Eric Derocchi\, Sandra Vučetić\, Tibor Marko Jakulić\, Dean Faris\, Luka Marković\, Ljubica Brščić\, Ervin Rihić\, Diego Babić\, Sanda Voloder\, Mariana Krajcar\, Monika Berečić\, Almir Karaman\, Ana Predan\, Koviljka Ljuština\, Luka Malvić\, Teo Černi\, Matijas Kozić\, Teo Morosin\, Etore Kocijančić (glas) \n  \nZidovi pamte: Vizualna etnografija političkih grafita iz Drugog svjetskog rata i poraća u Istri \nIzdavač: Srednja Europa\, 2024. \nTijekom i nakon Drugog svjetskog rata\, tisuće političkih grafita ispisivane su diljem Istre\, pogranične regije koja je na kraju rata bila predmet spora između postfašističke Italije i socijalističke Jugoslavije. Pisani uglavnom od strane mladih antifašista i aktivista Komunističke partije Jugoslavije\, ovi natpisi služili su kao sredstvo otpora i komunikacije\, ali i kao način simboličkog označavanja teritorija u razdoblju poslijeratnih geopolitičkih promjena\, kada su zidovi regije bili prekriveni projugoslavenskim\, komunističkim i nacionalnim sloganima i simbolima. Danas su stotine tih natpisa još uvijek vidljive na starim zidovima istarskih sela i gradova\, čineći jedinstven\, ali uglavnom zanemaren memorijski krajolik i svojevrsni kontra-arhiv. \nKombinirajući povijesne\, antropološke i vizualne metode\, knjiga Zidovi pamte istražuje istarske grafite koje je autor dokumentirao kroz višegodišnji terenski rad\, rekonstruirajući njihov povijesni kontekst – s posebnim naglaskom na iskustva autorica i autora grafita – te promišljajući njihova značenja u suvremenom postjugoslavenskom krajoliku. \n  \nEric Ušić je poslijedoktorand na Filozofskom fakultetu u Rijeci (Odsjek za kulturalne studije)\, gdje radi na istraživačkom projektu MEMPOP. Doktorirao je na Fakultetu za društvene znanosti u Ljubljani (Balkanski studiji). Njegov rad smješten je na sjecištu kulturnih studija\, studija sjećanja i povijesne antropologije. U svojim istraživanjima fokusira se na kulture sjećanja u sjevernojadranskom pograničnom prostoru i širem postjugoslavenskom kontekstu\, s posebnim naglaskom na međuodnose popularne kulture\, vizualnih praksi i memorijskih krajolika. Izvan akademskog rada aktivan je na kulturnoj sceni u Istri\, gdje organizira filmske radionice za mlade\, izložbe i druga kulturna događanja\, kao i tematske šetnje posvećene antifašizmu. \nKao član kolektiva Novi vodnjanski filmski fal i udruge La Udruga\, jedan je od organizatora Vodnjan film festivala u Fažani film festivala (VFFuFFF)\, te je koautor dvaju igranih filmova\, The Girl in the Blue Dress i La Predstava. \n 
URL:https://dokukino.net/film/trnjanski-kresovi-la-predstava-promocija-knjige-zidovi-pamte/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj,Kratkometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/04/tk_predprogram_B1_logo_01-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260503T180000
DTEND;TZID=UTC:20260503T200000
DTSTAMP:20260515T131454
CREATED:20260423T163128Z
LAST-MODIFIED:20260423T163128Z
UID:26918-1777831200-1777838400@dokukino.net
SUMMARY:2000 metara do Andriivke
DESCRIPTION:Film 2000 metara do Andriivke dokumentira posljedice rusko-ukrajinskog rata iz osobne i razorne perspektive. Redatelj okreće objektiv prema ukrajinskim vojnicima – tko su\, odakle su došli\, s kakvim se nemogućim odlukama suočavaju u rovovima dok se bore za svaki centimetar svoje zemlje. Film prati ukrajinsku brigadu kroz otprilike dva kilometra teško utvrđene šume\, u misiji oslobađanja sela Andriivke pod ruskom okupacijom. Ispreplićući originalne snimke\, intenzivne videosnimke ukrajinske vojske nastale tjelesnom kamerom i snažne trenutke razmišljanja\, s uznemirujućom intimnošću otkriva da što dalje vojnici napreduju kroz svoju uništenu domovinu\, to više shvaćaju kako za njih ovaj rat možda nikada neće završiti. \nFestivali i nagrade: \nSUNDANCE FILM FESTIVAL 2025 – Directing Award / CPH:DOX 2025 – F:ACT Award / HOT DOCS CANADIAN INTERNATIONAL DOCUMENTARY FESTIVAL / SHEFFIELD INTERNATIONAL DOCUMENTARY FESTIVAL / FULL FRAME DOCUMENTARY FILM FESTIVAL / DOCAVIV / KARLOVY VARY INTERNATIONAL FILM FESTIVAL / ZAGREBDOX 2026. \nRecenzije: \n“Černov nam donosi snažan\, neposredan uvid u iskustva ukrajinskih vojnika tijekom posljednjih deset godina.” Therese Lacson\, Collider \n“Prodoran pogled na strahote i tugu rata” Phil de Semlyen\, Time Out
URL:https://dokukino.net/film/2000-metara-do-andriivke/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/04/MV5BMTBjNGQ2NzUtNmRiNS00NzY0LTk5ZDMtMTNlNmE4NTU2ODI4XkEyXkFqcGc@._V1_.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260502T180000
DTEND;TZID=UTC:20260502T200000
DTSTAMP:20260515T131454
CREATED:20260423T162253Z
LAST-MODIFIED:20260503T235808Z
UID:26911-1777744800-1777752000@dokukino.net
SUMMARY:Lomeći prepreke
DESCRIPTION:Sara Shahverdi – razvedena bivša primalja motociklistica – neočekivana je liderica u svom konzervativnom selu na sjeverozapadu Irana. Kao prva žena ikada izabrana u lokalno vijeće odlučila je prekinuti ciklus praznih obećanja i zadovoljstva samim sobom koje su nametali muškarci prije nje. Žestoka i beskompromisna\, Sara se zalaže za hrabre reforme i vodi svoje najteže bitke u ime djevojaka i žena u selu. Od podučavanja tinejdžerica vožnji motocikla do osporavanja dječjih brakova i zagovaranja vlasništva nad zemljom za žene\, otvoreno prkosi patrijarhalnim normama. No kada njezini napori izazovu negativne reakcije i optužbe o stvarnim motivima\, Sara se mora suočiti ne samo sa svojim kritičarima već i s vlastitim osjećajem identiteta. \nFestivali i nagrade: \nSUNDANCE FILM FESTIVAL 2025 – Grand Jury Award for World Cinema Documentary / NEW ZEALAND FILM FESTIVAL 2025 – Best Documentary\, Audience Award / GIFFONI FILM FESTIVAL 2025 – Best Documentary Award / MDOC FILM FESTIVAL 2025 – Best Documentary Award / VISIONS DU RÉEL 2025 – Audience Award / WOODSTOCK FILM FESTIVAL 2025 – Best Feature Documentary\, Best Documentary Directing / WARSAW FILM FESTIVAL 2025 – The NETPAC Award / FESTIVAL DES LIBERTÉS 2025 – Grand Jury Award of the Festival / ZAGREBDOX 2026. \nRecenzije: \n“Film Lomeći prepreke je\, kao i njegova protagonistica\, otporan. Čini ga zbroj malenih\, moćnih trenutaka.” Dan Mecca\, The Film Stage \n“Portret iznimne žene koji potiče na razmišljanje” Phuong Le\, The Guardian
URL:https://dokukino.net/film/lomeci-prepreke/2026-05-02/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/04/Poster-CTR_v10_print.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260501T180000
DTEND;TZID=UTC:20260501T200000
DTSTAMP:20260515T131454
CREATED:20260423T160611Z
LAST-MODIFIED:20260503T235551Z
UID:26897-1777658400-1777665600@dokukino.net
SUMMARY:Suživot\, moš mislit!
DESCRIPTION:Noam Shuster Eliassi odrasla je kao doslovno zaštitno lice izraelsko-palestinskog mirovnog procesa — sve dok nije naglo skrenula u svijet stand-up komedije i političke satire. No\, dok regija tone sve dublje u razarajuće nasilje\, Noam više ne može samo nasmijavati: sada mora prodrmati svoju publiku istinama koje nikome nisu smiješne. \nFilm Suživot\, moš mislit! prati komičarku Noam dok priprema svoj nastup; sniman je tijekom pet burnih godina\, a prati Noaminu osobnu\, profesionalnu i političku transformaciju. Odrasla u bilingvalnom izraelsko-palestinskom selu\, jedinoj namjerno integriranoj zajednici u zemlji\, Noam postaje deziluzionirana s tradicionalnim mirovnim aktivističkim akcijama. Baca se u stand-up vode i postaje poznata diljem Bliskog Istoka. No dok njezina popularnost raste\, sve se oko nje raspada. Njezini nastupi\, u kojima se miješaju smijeh i teške istine\, podsjećaju nas da je drugačiji svijet moguć. \nFestivali i nagrade: \nSUNDANCE FILM FESTIVAL 2025 – World Cinema Documentary Special Jury Award: Freedom of Expression / THESSALONIKI DOCUMENTARY FILM FESTIVAL 2025 – Golden Alexander\, Human Rights in Motion Award / DOKUFEST INTERNATIONAL DOCUMENTARY AND SHORT FILM FESTIVAL 2025 – Best Youth Film Award / VISIONS DU RÉEL INTERNATIONAL FILM FESTIVAL NYON 2025 / VALLADOLID INTERNATIONAL FILM FESTIVAL 2025 / FESTIVAL OF TOLERANCE 2026 \nRecenzije: \n“Eliassi i Suživot\, moš mislit! uspijevaju postići nemoguće i radikalne ideje prezentirati kroz humor. Rijedak je to primjer komedije koja je ujedno i ozbiljna i urgentna.” Variety
URL:https://dokukino.net/film/suzivot-mos-mislit/2026-05-01/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/04/COEXISTENCE_poster_27x40-small.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260428T190000
DTEND;TZID=UTC:20260428T210000
DTSTAMP:20260515T131454
CREATED:20251126T220804Z
LAST-MODIFIED:20260420T145624Z
UID:26890-1777402800-1777410000@dokukino.net
SUMMARY:Dokukino Eter: Srđan Kovačević – Ono što treba činiti
DESCRIPTION:Na novom izdanju programa Dokukino Eter prikazuje se nagrađivani dokumentarac Ono što treba činiti redatelja Srđana Kovačevića. \nFilm prikazuje svakodnevicu Delavske svetovalnice\, razotkrivajući rupe sustava koji ne funkcionira\, borbu migrantskih radnika i radnica i mali borbeni kolektiv koji se srčano bori za radnička prava obespravljenih. \nBivši električar\, socijalna radnica i sindikalni aktivist formiraju savez na naizgled nemogućem zadatku. Dok današnja Europa počiva na jeftinom radu migrantskih radnika\, sami radnici u potrazi za boljim životom pristaju na loše uvjete rada\, prekovremene sate\, spavanje u kontejnerima\, ucjene poslodavaca i poništavanje vlastitog dostojanstva. Laura Orel\, Goran Lukić i Goran Zrnić i njihovo Radničko savjetovalište iz Ljubljane (Delavska svetovalnica) – njihova su jedina adresa\, jedini saveznici. Bilo da su u pitanju radnici sa Balkana\, Afrike ili Azije\, u ovoj neobičnoj organizaciji\, oni svakodnevno traže pomoć\, prevareni i gladni\, bez zarađenih plaća i bez nade u bolje sutra. Ovo je priča o naličju suvremene Europe\, ali i pravom sindikalnom radu\, o mogućnostima i ograničenjima tog rada i nesebičnoj solidarnosti koja je usprkos svemu moguća. \nNakon filma uslijedit će razgovor s redateljem Srđanom Kovačevićem i Krešimirom Zovakom iz Novog sindikata o radničkim pravima\, potplaćenosti\, kapitalizmu\, radničkom samoupravljanju\, sindikatima i organiziranju stranih radnika i radnica u Hrvatskoj. \n  \nDokukino Eter je filmsko-diskurzivni program koji je Dokukino pokrenulo u suradnji s Klubom Studenata FPZG i Radio Studentom. Kroz zajednički program Dokukino Eter želimo otvoriti prostor kina mladima\, potaknuti ih na otvoreno kritičko promišljanje i diskusiju\, te promovirati društveno angažirane i umjetnički relevantne dokumentarce. U sklopu programa studenti_ce samostalno biraju filmove\, razgovaraju s gostima\, te osmišljaju i organiziraju događanje\, a u planu je i niz drugih aktivnosti poput radionice za stvaranje kratkih tematskih videa Gledaj svijet\, mijenjaj svijet. \nAutorica vizuala za Dokukino Eter je Mila Skalić Acuna.
URL:https://dokukino.net/film/ono-sto-treba-ciniti-2-2026-04-28/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/11/poster-.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260425T153000
DTEND;TZID=UTC:20260425T170000
DTSTAMP:20260515T131454
CREATED:20260412T091512Z
LAST-MODIFIED:20260412T230312Z
UID:26859-1777131000-1777136400@dokukino.net
SUMMARY:22. ZagrebDox: Bez milosti: Ženski pogled i filmska industrija (DoXXL panel)
DESCRIPTION:“Žene\, ustvari\, snimaju okrutnije filmove\,” rekla je jednom kultna redateljica Kira Muratova mladoj redateljici Isi Willinger. U dokumentarcu Nemilosrdne\, Willinger upoznaje neke od najistaknutijih redateljica našeg vremena i otkriva kako žene i nebinarne osobe prikazuju rod i moć\, nasilje i žudnju. Kroz popratnu diskusiju s prisutnim filmskim radnicama\, filmologinjama i filmskim kritičarkama razmotrit ćemo takozvani “ženski pogled” u svijetu koji je oblikovan patrijarhalnim i kolonijalnim narativima. Koliko se mijenja perspektiva ovisno o tome je li žena ispred ili iza kamere? Koliko filmska industrija perpetuira opresivne obrasce ponašanja prema ženama kroz diskriminatorne prakse zapošljavanja i tradicionalnu podjelu moći? Je li nejednakost u rodnim odnosima upisana u samu strukturu filmskog jezika i kako dovesti do promjena na ekranu i izvan njega? \nSUDJELUJU: Petra Belc Krnjaić\, Maja Prettner\, Iva Rosandić\, Jamillah Van der Hulst\, Isa Willinger \nMODERATORICA: Dina Pokrajac \n  \nDoXXL paneli otvaraju teme koje nadilaze pojedini film i ulaze u širi društveni i profesionalni kontekst. Ovdje se dokumentarac promatra kao alat: za razumijevanje\, za promjenu\, za javnu raspravu. Paneli dovode autore\, stručnjake i goste koji iz različitih perspektiva “čitaju” našu stvarnost. To su razgovori u kojima se traže veze između slike i posljedice\, reprezentacije i odgovornosti. DoXXL je prostor gdje se pitanja ne zatvaraju\, nego se multipliciraju – i postaju preciznija.
URL:https://dokukino.net/film/22-zagrebdox-bez-milosti-zenski-pogled-i-filmska-industrija-doxxl-panel/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/04/ZgDox-plakat-2026-sponzori_3500px.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260423T170000
DTEND;TZID=UTC:20260423T183000
DTSTAMP:20260515T131454
CREATED:20260412T090850Z
LAST-MODIFIED:20260412T230324Z
UID:26854-1776963600-1776969000@dokukino.net
SUMMARY:22. ZagrebDox: Balkane moj: Kako snimati ruralne krajeve? (DoXXL panel)
DESCRIPTION:Hrvatska i regija imaju bogatu tradiciju dokumentiranja seoskog života. Ruralni dokumentarci nude fascinantan uvid u život izvan gradskih središta\, istražujući očuvanje tradicije\, suživot s prirodom i nesvakidašnje osobne priče usred izolacije. No u zapadnjačkoj svijesti prisutan je imaginarij brutalnog i neciviliziranog Balkana. Žilavost diskursa o egzotičnome Drugom prisutna je i u regionalnoj filmskoj produkciji te kulminira u fenomenu (auto)egzotizacije. \nS dokumentaristima Jadranom Bobanom (Vučja gozba) i Petrom Seliškar (Planina se neće pomaknuti) te profesorom antropologije Tomislavom Pletencem razgovarat ćemo o tome kako izbjeći autokolonijalni refleks\, stereotipne prikaze protagonista i spektakularne kadrove prirode kao idiličnog raja. Koje posljedice proces snimanja može imati na snimane subjekte i kako im etički pristupiti? Kako balansirati umjetničku i etnografsku vrijednost dokumentarca? \nSUDJELUJU: Jadran Boban\, Tomislav Pletenac\, Petra Seliškar \nMODERATORICA: Dina Pokrajac \n  \nDoXXL paneli otvaraju teme koje nadilaze pojedini film i ulaze u širi društveni i profesionalni kontekst. Ovdje se dokumentarac promatra kao alat: za razumijevanje\, za promjenu\, za javnu raspravu. Paneli dovode autore\, stručnjake i goste koji iz različitih perspektiva “čitaju” našu stvarnost. To su razgovori u kojima se traže veze između slike i posljedice\, reprezentacije i odgovornosti. DoXXL je prostor gdje se pitanja ne zatvaraju\, nego se multipliciraju – i postaju preciznija.
URL:https://dokukino.net/film/22-zagrebdox-balkane-moj-kako-snimati-ruralne-krajeve-doxxl-panel/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/04/ZgDox-plakat-2026-sponzori_3500px.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260422T170000
DTEND;TZID=UTC:20260422T183000
DTSTAMP:20260515T131454
CREATED:20260412T092038Z
LAST-MODIFIED:20260412T230336Z
UID:26866-1776877200-1776882600@dokukino.net
SUMMARY:22. ZagrebDox: Razuvjeri me: Dokumentarci protiv lažnih vijesti (DoXXL panel)
DESCRIPTION:Živimo u “vremenu dezinformacija\,” kad namjerne laži\, propaganda i varljivi sadržaji potpomognuti algoritmima društvenih mreža narušavaju naše povjerenje u demokratski proces. Digitalni krajolik omogućuje brzo širenje lažnih vijesti manipulirajući javno mišljenje i konstruirajući “alternativne stvarnosti.” Kako razgraničiti zdravu skepsu prema establišmentu\, korporativnim medijima i korumpiranim institucijama od narativa koji raspiruju mržnju\, zadrtost i u konačnici održavaju status quo neoliberalnog kapitalizma? Koji je domet istraživačkog novinarstva i fact-checking medija? \nMogu li dobri argumenti i dokazi poljuljati okorjela uvjerenja? Koliko je dokumentarni film učinkovit medij za poticanje kritičkog razmišljanja i formiranje empatičnog\, odgovornog stava? U razgovoru sudjeluju redatelj Robin Kvapil (Razuvjeri me)\, novinarka Melita Vrsaljko (Faktograf) i profesorica psihologije Andrea Vranić. Moderira filmska kritičarka i kustosica Dina Pokrajac. \n  \nDoXXL paneli otvaraju teme koje nadilaze pojedini film i ulaze u širi društveni i profesionalni kontekst. Ovdje se dokumentarac promatra kao alat: za razumijevanje\, za promjenu\, za javnu raspravu. Paneli dovode autore\, stručnjake i goste koji iz različitih perspektiva “čitaju” našu stvarnost. To su razgovori u kojima se traže veze između slike i posljedice\, reprezentacije i odgovornosti. DoXXL je prostor gdje se pitanja ne zatvaraju\, nego se multipliciraju – i postaju preciznija.
URL:https://dokukino.net/film/22-zagrebdox-razuvjeri-me-dokumentarci-protiv-laznih-vijesti-doxxl-panel/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/04/ZgDox-plakat-2026-sponzori_3500px.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260422T153000
DTEND;TZID=UTC:20260422T170000
DTSTAMP:20260515T131454
CREATED:20260412T092814Z
LAST-MODIFIED:20260412T230400Z
UID:26874-1776871800-1776877200@dokukino.net
SUMMARY:Masterclass: Petr Lom & Corinne van Egeraat – Neantropocentrični pristup snimanju i pripovijedanju
DESCRIPTION:U suradnji sa ZagrebDoxom i Restartom\, povodom Dana planeta Zemlje. \nCorinne van Egeraat i Petr Lom posvetili su dvadesetak godina urgentnim pričama o ljudskim pravima\, no posljednjih sedam godina odlučili su se fokusirati na zapostavljena prava prirode\, ukazujući na to da sva stvorenja zaslužuju dostojanstvo i poštovanje ali i pažnju pripovjedača. Etičko uporište pronašli su u maorskom konceptu kaupapa\, koji oblikuje njihovu viziju filmskog rada lišenog ega. U masterclassu će predstaviti ne-antropocentrične snimateljske i pripovjedačke tehnike koje primjenjuju kako bi ispričali priče u kojima ljudska bića nisu u središtu. Predstavit će evoluciju svojih filmova kao što su Ja sam rijeka\, rijeka je ja i Coriolisov učinak koja kulminira njihovim najnovijim projektom\, filmom u kojem je glavni protagonist ugrožena laguna Mar Menor – prvi europski ekosustav kojem je priznat status osobe.
URL:https://dokukino.net/film/masterclass-petr-lom-corinne-van-egeraat-neantropocentricni-pristup-snimanju-i-pripovijedanju/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/04/ZgDox-plakat-2026-sponzori_3500px.jpg
END:VEVENT
END:VCALENDAR