BEGIN:VCALENDAR
VERSION:2.0
PRODID:-//Dokukino KIC - Kino sa stavom - ECPv6.8.1//NONSGML v1.0//EN
CALSCALE:GREGORIAN
METHOD:PUBLISH
X-ORIGINAL-URL:https://dokukino.net
X-WR-CALDESC:Events for Dokukino KIC - Kino sa stavom
REFRESH-INTERVAL;VALUE=DURATION:PT1H
X-Robots-Tag:noindex
X-PUBLISHED-TTL:PT1H
BEGIN:VTIMEZONE
TZID:UTC
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0000
TZOFFSETTO:+0000
TZNAME:UTC
DTSTART:20260101T000000
END:STANDARD
END:VTIMEZONE
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260523T160000
DTEND;TZID=UTC:20260523T183000
DTSTAMP:20260522T210555
CREATED:20260509T095351Z
LAST-MODIFIED:20260514T105049Z
UID:27019-1779552000-1779561000@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: Heiny Srour – Pobunjene Vijetnamke & Raspjevani šeik
DESCRIPTION:Tijekom dugog razdoblja rata protiv Francuske i SAD-a\, Vijetnamke su se borile uz muškarce kao ravnopravne. Žene kao što su Madam Binh\, koja je s Henryjem Kissingerom pregovarala na Pariškim mirovnim ugovorima\, te kasnije postala potpredsjednica Vijetnama\, te Nguyen Thi Dinh\, general i zamjenica zapovjednika vijetkonških snaga\, došle su do najvećih položaja moći. No trideset godina nakon potpisivanja mirovnog sporazuma\, žene su ponovo u opasnosti da postanu građani drugoga reda uslijed ponovnog jačanja konfucijanizma i širenja tržišnih sila. Ovaj film razmatra što se dogodilo s Binh i Dinh\, te tri druge žene\, u periodu nakon rata. \nKim Lai imala je 17 godina kada je 1965. zarobila američkog pilota dvostruko većeg od nje\, a fotografija objavljena u medijima okružila je svijet. Võ Thi Thang također je bila subjekt poznate fotografije. Nakon što ju je vlada Južnog Vijetnama osudila na 20 godina zatvora zbog sudjelovanja u ofenzivi Tet\, fotografi su zabilježili njezin nepokajnički osmijeh. Dr. Duong Quynh Hoa\, oporbena ministrica zdravstva u privremenoj vladi\, postala je zamjenica ministra zdravstva dvije godine nakon rata\, dok se nije razočarala. Vijetnamke su uspjele svladati naizgled nesavladive prepreke u ratnim uvjetima. Izazov pred njima u doba mira jest nadići stoljeća poslušnosti i samoodricanja ne bi li izgradile vlastitu budućnosti i budućnost svoje zemlje. \n  \nU istom bloku prikazat će se Srourin kratkometražni film Raspjevani šeik (The Singing Sheikh\, Egipat\, 1991\, 11′). \nRijetko prikazivani dokumentarac o Sheikhu Imamu\, legendarnom egipatskom narodnom pjevaču koji je u svojim političkim pjesmama bez straha kritizirale vladajuće klase. Sheikh Imam\, odnosno Imam Mohammad Ahmad Eissa\, rođen 1918.\, u arapskom je svijetu poznat po svojim pjesmama koje se nisu libile prokazivanja ljudi na vrhu. Smatrali su ga glasom potlačenih\, zbog čega mu je bilo zabranjeno pojavljivati se na državnoj televiziji i radiju\, te je više puta bio u zatvoru\, uključujući i 1974. godine\, povodom posjeda američkog predsjednika Nixona. Film čine prizori egipatskih ulica uz pjesme često jetkih tekstova; Sheikhova je poruka jasna: „Ako se danas suzbije nešto lijepo\, sutra će se ponovo uzdići.“ \n  \nU sklopu 19. Subversive Film Festivala nagrada Wild Dreamer za životno djelo bit će dodijeljena kultnoj libanonskoj redateljici Heiny Srour\, autorici radikalnih i feminističkih filmova koje je snimala u nemogućim uvjetima tijekom ratova na koloniziranim područjima Bliskog istoka. Tim povodom prikazat će se retrospektiva njezinih radova. \n  \n\n\nHeiny Srour Rođena 1945. u Bejrutu\, studirala je sociologiju na Ecole Supérieure des Lettres u Bejrutu i socijalnu antropologiju na Sorbonni u Parizu\, gdje je bila studentica marksističkog sociologa Maximea Rodinsona i antropologa te filmskog autora Jeana Roucha. Godine 1969.\, dok je bila na doktorskom studiju\, tijekom kojeg se bavila društvenim položajem Libanonki i Arapkinja [MF1.1]\, te radila kao novinarka za časopis AfricAsia\, otkrila je Narodni front za oslobođenje okupiranog Arapskog zaljeva (PFLOAG)\, pokret koji je predvodio ustanak protiv omanskog sultana (koji je imao britansku potporu) u provinciji Dofar. Kako bi snimila film o tom feminističkom pokretu\, provela je dvije godine intenzivno istražujući i prikupljajući potrebna sredstva prije odlaska u Dofar. Srour i njezina ekipa krenuli su s jemenske granice i pješice prešli 800 kilometara pustinje i planina\, po kojima su padale bombe britanskog Kraljevskog ratnog zrakoplovstva (RAF)\, da bi došli do bojišta i zabilježili jedini dokument iz srca Oslobođenog područja. Kucnuo je čas oslobođenja završen je 1974. godine i ušao je u selekciju za Cannes Film Festival\, čime je Srour postala prva žena iz zemlje Trećeg svijeta u programu prestižnog međunarodnog festivala. Ukupno deset godina svoga života posvetila je radu na ovome dokumentarcu\, uključujući četiri godine restauracije. Šest joj je godina trebalo da snimi sljedeći film\, Leila i vukovi (1984.) u kojem razotkriva skrivene povijesti žena u pokretu otpora\, posebice u Palestini i Libanonu\, gradeći estetski i politički ambiciozan kolaž povijesti\, folklora\, mita i arhivskih materijala. Kako sama opisuje: „Zašto žene ne bi smjele biti ambiciozne? Jer muškarci samo žele da se žene bave isključivo ‘ženskim’ problemima poput doma\, obitelji i tako dalje; žele nas getoizirati. Zamjeram im to. Mi se moramo baviti i problemima od javnog interesa\, kao i političkim problemima.“ Otkako je pokrenula feminističku studijsku grupu u Libanonu ranih 1960-ih\, Heiny Srour neprestano progovara o položaju žena\, posebno u arapskim društvima. Opsežno je pisala i govorila o slici i ulozi žena u arapskim kinematografijama. Godine 1978.\, zajedno s tuniskom filmskom autoricom Selmom Baccar i egipatskom filmskom povjesničarkom Magdom Wassef\, objavila je manifest „U prilog vlastitom izražavanju Arapkinja“\, a do danas se i dalje strastveno bavi feminističkim aktivizmom. Među njezinim kasnijim radovima ističe se film snimljen u Vijetnamu (Pobunjene Vijetnamke\, 1995.) te Raspjevani šeik (1991.) kao jedini film snimljen o egipatskom političkom pjevaču Sheikhu Imamu u njegovu domu i četvrti.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-heiny-srour-pobunjene-vijetnamke-raspjevani-seik/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni,Kratkometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260524T180000
DTEND;TZID=UTC:20260524T193000
DTSTAMP:20260522T210555
CREATED:20260514T084117Z
LAST-MODIFIED:20260516T104339Z
UID:27095-1779645600-1779651000@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: O mačkama i ljudima & Na brdu
DESCRIPTION:O mačkama i ljudima prati autoricu i veterinarku tijekom putovanja duž hrvatske obale i otoka van sezone\, gdje sudjeluje u volonterskoj akciji sterilizacije slobodnoživućih mačaka. Kroz susrete sa otočanima\, razgovore sa aktivistima za prava životinja\, ali i osobnu priču koja dotiče odnos prema ženskom tijelu i pitanju potomstva\, film spontano otvara složena etička pitanja suživota ljudi i životinja i dugoročnih posljedica intervencija u prirodi. U početku uvjerena u etičku ispravnost svog rada\, autorica se suočava sa kritikama koje pokreću njeno dublje preispitivanje vlastite profesionalne i etičke pozicije. \nSunčica Ana Veldić veterinarka je i filmašica iz Zagreba. Snima uglavnom dokumentarne i eksperimentalne filmove. Neki od filmova poput White Trash i Osoba bili su i međunarodno zapaženi\, a Precijenjena dramaturgija\, film koji je 2017. nastao na magisteriju iz režije dokumentarnog filma na Akademiji dramske umjetnosti\, često se prikazuje i danas u edukativne svrhe na raznim panelima i predavanjima. Režirala je tri epizode dokumentarnog serijala Pijaca\, pazar\, plac koje su 2025. prikazane u sklopu televizijskog programa HRT-a\, gdje su doživjele dobar odaziv gledatelja. \n  \nU istom bloku gledamo film Karle Crnčević Na brdu (Hrvatska\, 2025\, 16′). \nNa suncem oprženom brdu iznad uglađene turističke fasade Dubrovnika\, Sandra se brine o paralelnom gradu: onome satkanom od krzna i ožiljaka. Sklonište nije samo utočište; ono je organizam u kojem se granice između čovjeka i životinje zamagljuju. Ovo nije tek portret jedne žene i njezinih pasa\, nego priča o nevidljivim arhitekturama odanosti\, iscrpljenosti i neobične nježnosti koja opstaje i onda kad svijet okrene glavu na drugu stranu. \nKarla Crnčević je filmska radnica i dramaturginja čija se praksa nalazi na sjecištu rada s filmom\, istraživanjima arhiva i prostorima sjećanja. Diplomirala je filmsku dramaturgiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu te završila magistarski studij na Elías Querejeta Zine Eskola u San Sebastiánu\, gdje je produbila svoj interes za povijest\, materijalnost i putanje pokretnih slika. Jedna je od osnivačica i kustosica platforme KINO UNSEEN\, posvećene promišljanju  cirkulacije filmske slike\, kulturnih politika i reaktivaciji kino-prostora kao mjesta susreta. Njezin se rad kreće između dokumentarnih i eksperimentalnih formi\, često kroz suradničke i procesualne pristupe. U središtu njezine prakse nalazi se istraživanje sjećanja kao spekulativnog polja: načina na koje osobne i kolektivne povijesti oblikuju slike\, krajolike i društvene odnose u sadašnjosti. \n  \nFilmovi se prikazuju u okviru 19. Subversive Film Festivala\, koji spaja političku teoriju s umjetnošću filma\, a koji se održava od 18. do 30. svibnja uz zajedničku temu Neljudska moć: algoritmi kapitala.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-o-mackama-i-ljudima-na-brdu/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni,Kratkometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2.jpg
END:VEVENT
END:VCALENDAR