BEGIN:VCALENDAR
VERSION:2.0
PRODID:-//Dokukino KIC - Kino sa stavom - ECPv6.8.1//NONSGML v1.0//EN
CALSCALE:GREGORIAN
METHOD:PUBLISH
X-ORIGINAL-URL:https://dokukino.net
X-WR-CALDESC:Events for Dokukino KIC - Kino sa stavom
REFRESH-INTERVAL;VALUE=DURATION:PT1H
X-Robots-Tag:noindex
X-PUBLISHED-TTL:PT1H
BEGIN:VTIMEZONE
TZID:UTC
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0000
TZOFFSETTO:+0000
TZNAME:UTC
DTSTART:20250101T000000
END:STANDARD
END:VTIMEZONE
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20251202T203000
DTEND;TZID=UTC:20251202T220000
DTSTAMP:20260613T171222
CREATED:20251126T220245Z
LAST-MODIFIED:20251126T220245Z
UID:25126-1764707400-1764712800@dokukino.net
SUMMARY:23. HRFF: Centar & Inventar
DESCRIPTION:Centar (r. Ivan Marković\, Srbija\, 2018\, 48′) \nSava centar impozantni je kongresni centar izgrađen koncem 1970-ih u središtu Novog Beograda. Za vrijeme socijalističke vladavine\, u njemu su se održavale stotine međunarodnih sastanaka\, uključujući konferencije MMF-a\, Interpola te samita Pokreta nesvrstanih. Nakon raspada Jugoslavije\, kapaciteti prostora postali su preveliki za prvobitnu namjenu prostora. Zgrada čeka na privatizaciju i komercijalnu rekonstrukciju. \nFestivali i nagrade: DOCLISBOA 2018 / DOKUFEST 2019 / BELDOCS 2019 \n  \nInventar (r. Ivan Marković\, Srbija\, 2025\, 22′) \nNekada simbol napretka Jugoslavije\, Sava Centar ostavljen je da propada nakon što se zemlja raspala. Godine 2020. je privatiziran. Dio po dio odlaze elementi interijera koji su u ovom kulturnom i kongresnom centru bili još od 70-ih godina. Kao i mnogi mlađi radnici na rekonstrukciji\, Nenad je ovdje prvi put. \n\nFestivali i nagrade: CINÉMA DU RÉEL 2025 – nagrada za najbolji film / BELCODS 2025 \n  \nHuman Rights Film Festival posvećen je ljudskopravaškim temama i autorskom filmu\, kao i uvijek dosad\, i ove godine uključuje niz igranih\, dokumentarnih i eksperimentalnih filmova koji su obilježili tekuću filmsku godinu. Ulaz na kompletan festivalski program je besplatan. \n 
URL:https://dokukino.net/film/23-hrff-centar-inventar/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Kratkometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/11/700x870.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20251216T180000
DTEND;TZID=UTC:20251216T200000
DTSTAMP:20260613T171222
CREATED:20251211T230101Z
LAST-MODIFIED:20251212T122011Z
UID:25331-1765908000-1765915200@dokukino.net
SUMMARY:Hall of Fame: Pasolinijevi putopisi
DESCRIPTION:Povodom 50. obljetnice smrti najsubverzivnijeg talijanskog filmaša Piera Paola Pasolinija prikazujemo dva autorefleksivna putopisa koja bilježe njegova putovanja Ugandom\, Tanzanijom i Indijom.  \nBilješke za afričku Orestiju / Appunti per un’Orestiade africana\nPier Paolo Pasolini\, Italija\, 1970. 73′\njezik: talijanski / titlovi: hrvatski \nBilješke za afričku Orestiju uzoran je primjer jedinstvene autorove forme – bilješki (appunti) koje se opiru svakoj formalnoj kategorizaciji. Putopis\, etnofikcija\, refleksivni esej\, predstudija za film – nijedan pojam ne pogađa u srž – Pasolinijevi appunti tvore žanr za sebe. \nFilm karakterizira labava struktura sastavljena od traženja glumaca i lokacija za filmski projekt u Ugandi i Tanzaniji\, preko rasprave s afričkim studentima u Rimu do džez improvizacije saksofonista Gata Barbierija i pjevačice Yvonne Murray. Pasolini je u Eshilovoj Orestiji vidio paralele s modernom Afrikom tijekom procesa dekolonijalizacije (dotada je već snimio svoje ekranizacije Medeje i Kralja Edipa). Oslobođenje ubojice Oresta poklapa se s grčkim otkrićem formalne demokracije i odbacivanjem drevnih zakona. Afrika se na kraju šezdesetih nalazila u sličnoj situaciji i raskrižju između dviju civilizacija. Pasolinija uznemiruje nametanje zapadnog konzumerizma i indoktrinirajućeg obrazovnog sustava za njega i dalje magijskoj Africi. Napaćena lica afričkih plemena tijekom rata u Biafri za njega utjelovljuju prokleti Atrejev rod. Ipak\, negdje na pola filma dolazi do zanimljivog obrata – afrički studenti nisu nimalo oduševljeni Pasolinijevom idejom. Dapače smatraju je smiješnom i pomalo uvrijeđeno ustvrđuju kako je riječ o simplifikaciji i tribalizaciji kompleksne afričke političke stvarnosti. Više su nego spremni poći putem Zapada i njegova progresa (Nixon i Mao tu se podjednako bore za prevlast). Na momente se uistinu čini da Pasolini\, romantizirajući drevnu i mističnu Afriku\, podliježe stereotipu nasmiješenog crnca zarobljenog u svojoj esenciji vječnog Drugog. Afrički studenti u svakom slučaju misle da im docira. No on inkorporira njihovu kritiku u film\, čiji je ona važan i integralni dio. Od nametanja svoje vizije bitnija mu je ludička potraga za različitim iskustvima\, idejama i iznad svega moćnim slikama i simbolima. Sukob Apolona s dionizijskim Erinijama i njihova transformacija u blagonaklone Eumenide označavala je pobjedu kozmološkog i građanskog optimizma koji Nietzsche smatra plitkom inkarnacijom sokratovskog\, puko racionalnog duha. Međutim Pasolini vidi ono što Nietzsche misli da smo izgubili: moć mita za poticanje nade u ljudski progres tijekom limitirajućih izazova i promjena; održivost\, ma koliko uvjetne i zakašnjele\, društvene transformacije. Iako problemi moderne Afrike možda nikad neće biti razriješeni\, nadahnuto stvaranje mitova i dalje može ponuditi potencijalna rješenja. Neki smatraju da je u pitanju odbačen i nerealiziran projekt\, od kojeg je Pasolini odustao zbog različitih okolnosti\, prije svega zbog reakcija afričkih studenata koji su ideju primili hladno i s podosta skepse. „Pravi“ film nikada nije snimljen. No očito je da to nije ni bila Pasolinijeva namjera. Sve je u bilješkama. \n  \nBilješke za film o Indiji / Appunti per un film sull’India\nPier Paolo Pasolini\, Italija\, 1968. 34′\njezik: talijanski\, engleski\, bengali / titlovi: hrvatski \nKratkometražni hibrid Bilješke za film o Indiji negdje je na granici između refleksivnog eseja i predstudije za film koji nije nikada snimljen. Polazište je drevna legenda o maharadži koji žrtvuje svoje tijelo gladnim tigrovima. Pasolini je u modernoj Indiji\, koja je prošla proces dekolonizacije\, u potrazi za čovjekom koji je na isti način spreman ponuditi sebe kao libaciju silama prirode. Hoće li ga pronaći? Riječ je tu o dvije Indije\, onoj prethistorijskoj (žrtva maharadže) i onoj modernoj (maharadžina obitelj nakon njegove smrti živi u velikom siromaštvu i svi u konačnici umiru). Kip Šive u jukstapoziciji sa srpom i čekićem vizualni je amblem ove podvojenosti. Indija je za Pasolinija ipak prije svega mistična zemlja. Izmjenjuju se sablasni kadrovi lešinara\, ašrama\, noga gubavaca\, ritualnog kremiranja\, popraćeni soundtrackom Ennija Morriconea. „Zapadnjak koji odlazi u Indiju ima sve\, a ne daje ništa\, dok Indija ima ništa\, a daje sve.“ \nUvodnu riječ u film održat će filmolog Tomislav Brlek. \n— \nFilmove prikazujemo u sklopu ciklusa Filmski putopisi. Slijedeći geslo legendarnog dokumentarista i strastvenog hodača na duge staze\, njemačkog redatelja Wernera Herzoga\, da se svijet otkriva onima koji putuju pješice\, novu sezonu Hall of Fame – vodiča kroz povijest svjetske dokumentaristike odlučili smo posvetiti putopisnim dokumentarcima. \n— \nHall of Fame – vodič kroz povijest dokumentarnog filma serija je predstavljanja najznačajnijih dokumentaraca koji su svojim inovativnim pristupom utjecali na razvoj dokumentarizma.
URL:https://dokukino.net/film/hall-of-fame-pasolinijevi-putopisi/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni,Kratkometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/12/Hall-fo-Fame_Pasolinijevi-putopisi_plakat-B2-01.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20251220T180000
DTEND;TZID=UTC:20251220T200000
DTSTAMP:20260613T171222
CREATED:20251208T111157Z
LAST-MODIFIED:20251215T092303Z
UID:25287-1766253600-1766260800@dokukino.net
SUMMARY:Kritika i društvo: Uloga arhiva u radničkoj i dekolonijalnoj borbi
DESCRIPTION:Četvrto i finalno ovogodišnje izdanje programa Kritika i društvo nosi naziv Uloga arhiva u radničkoj i dekolonijalnoj borbi. Program se održava u organizaciji Hrvatskog društva filmskih kritičara (HDFK) a kustosica programa je Dina Pokrajac. \nNa samom početku programa\, kroz uvod\, predstavit će se skora suradnja Kino Unseena\, Restarta\, HDFK-a i SPID-a kroz pilot radionicu Borbeni film\, namijenjen stranim i kulturnim radnicama\, a koji će kroz prvi dio sljedeće godine voditi Dina Pokrajac i Karla Crnčević. Ova radionica ima za cilj vratiti kameru u ruke marginaliziranih\, kao i promisliti film kao još jedan alat u svakodnevnom otporu. Radionica će osim internih radnih sesija\, organizirati nekoliko javnih događanja koja će biti otvorena za javnost. \nU sklopu programa bit će prikazana dva eksperimentalna filmska eseja Ali u Zemlji čudesa (Ali au pays des merveilles\, 1975\, 59′) i Boje Alžira (Algérie Couleurs\, 1972\, 16′) alžirsko-francuskog dvojca Djouhre Aboude i Alaina Bonnamyja. \nAli u Zemlji čudesa iznosi na vidjelo stanje migrantskih radnika i radnica u Parizu i okolici tijekom 1970-ih. Krik bijesa usmjeren prema francuskom društvu\, toj zemlji čudesa u kojoj cvjetaju eksploatacija i rasizam\, u kojoj i dalje caruju dominacija i kolonijalni duh. Rijetko uspjeli hibrid eksperimentalnog i političkog filma u kojem su sve slike snimljene kao udarci a grad se razotkriva kao veliki biopolitički i disciplinarni laboratorij. \nBoje Alžira kaleidoskopska je posveta raskošnom koloritu urbanog krajolika i njegovih površina koji prati soundtrack sastavljen od arapske muzike i free jazza. \nNakon projekcije filmska kritičarka i kustosica Dina Pokrajac razgovarat će s arhivisticom i istraživačicom Kenzom Belarbi iz kolektiva Talitha na čiju su inicijativu dotični filmovi restaurirani. Kroz arhiviranje\, digitalizaciju i programiranje zaboravljenih djela koja su zaobiđena u filmskoj povijesti\, Belarbi radi na tome da ih vrati u cirkulaciju i distribuciju. Također provodi istraživačke i izdavačke projekte povezane s poviješću filmske kritike u Alžiru. \n  \nTalitha (Rennes\, Bretanja) je organizacija posvećena istraživanju i vraćanju marginaliziranih audiovizualnih djela\, filmova i narativa natrag u cirkulaciju. Talitha stvara prostore za refleksiju\, razmjenu i reaktivaciju slika\, zvukova i priča koje su dominantni narativi oslabili ili zasjenili. Talitha funkcionira kao zajednički arhiv koji omogućuje (re)cirkulaciju odsutnih pokretnih slika\, vraćajući zaboravljene narative natrag u vidokrug – narative koji su ključni za oblikovanje naših sadašnjih borbi i imaginiranje naših zajedničkih budućnosti. Njihovo istraživanje usmjereno je na marginalizirane pokušaje eksperimentiranja s formom\, izgubljena\, nedovršena ili neobjavljena djela\, zaboravljene političke i estetske borbe\, kao i zanemarene transnacionalne filmske suradnje. \nRođena u Alžiru 1949\, Djouhra Abouda došla je u Francusku 1956. sa svojom obitelji. Kasnih 1970-ih osnovala je feministički protestni bend Djurdjura i 2002. otpočela samostalnu glazbenu karijeru. Alain Bonnamy\, rođen 1947\, danas je arhitekt i fotograf. Njihovi zajednički filmovi nastali su u sklopu eksperimentalnog filmskog laboratorija pri Sveučilištu Vincennes. \n  \nU drugoj dionici programa koji će se održati u veljači 2026. kustosica i istraživačica Léa Morin (kolektiv Talitha) održat će performativno predavanje BASTA. Films that don’t exist do exist u kojem iz isprepletenih fragmenata tvori asamblaž odsutnih slika i marginaliziranih filmskih narativa – nerealizirani film Basta marokanskog revolucionarnog političara Mehdija Bena Barke\, Alžirska kinoteka\, Filmska škola u  Łódźu\, nestali filmovi Madeleine Beauséjour s otoka Réunion i manifesti za dekolonijalnu kinematografiju nakon stjecanja nezavisnosti.
URL:https://dokukino.net/film/kritika-i-drustvo-uloga-arhiva-u-radnickoj-i-dekolonijalnoj-borbi/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj,Kratkometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/12/HDFK_RAD_PLAKAT-web.jpg
END:VEVENT
END:VCALENDAR