BEGIN:VCALENDAR
VERSION:2.0
PRODID:-//Dokukino KIC - Kino sa stavom - ECPv6.8.1//NONSGML v1.0//EN
CALSCALE:GREGORIAN
METHOD:PUBLISH
X-WR-CALNAME:Dokukino KIC - Kino sa stavom
X-ORIGINAL-URL:https://dokukino.net
X-WR-CALDESC:Events for Dokukino KIC - Kino sa stavom
REFRESH-INTERVAL;VALUE=DURATION:PT1H
X-Robots-Tag:noindex
X-PUBLISHED-TTL:PT1H
BEGIN:VTIMEZONE
TZID:UTC
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0000
TZOFFSETTO:+0000
TZNAME:UTC
DTSTART:20250101T000000
END:STANDARD
END:VTIMEZONE
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250503T170000
DTEND;TZID=UTC:20250503T190000
DTSTAMP:20260618T110103
CREATED:20250427T091324Z
LAST-MODIFIED:20250503T104719Z
UID:21504-1746291600-1746298800@dokukino.net
SUMMARY:Radical Film Network: Kuće koje smo bili & Bacanje kamena
DESCRIPTION:U suradnji s međunarodnom inicijativom Radical Film Network obilježavamo Međunarodni dan radnika uz besplatnu projekciju odabranih radikalnih filmova o radničkim pravima. Projekcije će se paralelno održavati u New Yorku\, Londonu\, Belfastu i Zagrebu. Ulaz je besplatan a titlovi na engleskom jeziku. \nPrikazat ćemo dva filma\, Kuće koje smo bili (Arianna Lodeserto\, Italija\, 2018\, 18′) i Bacanje kamena (r. Razan AlSalah\, Palestina/Libanon/Kanada\, 2024\, 40′). \n  \nKuće koje smo bili (Le case che eravamo) \n\n\n\n\nPrvih pedeset godina djelovanja talijanskog Instituta za socijalno stanovanje pomoglo je stvoriti pravi “grad unutar grada” kako bi se riješio problem koji je bio i ostao “glavni i trajni problem Rima”: stanovanje. No tko je iz toga isključen? Odgovori su u arhivi. \n\n\n\n\n\n\n\nBacanje kamena (A Stone’s Throw) \nAmine\, palestinski starješina\, dva je puta prognan sa zemlje i s rada. Raseljen je iz svog rodnog mjesta Haife i utočište traži u Bejrutu i ponovo na otok Zirku zbog rada na naftnoj platformi i radnom kampu u Perzijskom zaljevu. Bacanje kamena nadilazi granice kako bi razotkrio emocionalnu i materijalnu bliskost između ekstrakcije nafte i rada u regiji te cionističke kolonizacije Palestine. Film odigrava povijest palestinskog otpora kada su 1936. godine naftni radnici iz Haife u zrak digli naftovod BP-a.
URL:https://dokukino.net/film/radical-film-network-kuce-koje-smo-bili-bacanje-kamena/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Kratkometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/04/1140936-a-stone-s-throw-0-2000-0-3000-crop.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250506T190000
DTEND;TZID=UTC:20250506T203000
DTSTAMP:20260618T110103
CREATED:20250429T151121Z
LAST-MODIFIED:20250505T143507Z
UID:21543-1746558000-1746563400@dokukino.net
SUMMARY:Dokukino Eter: Crveni tobogan
DESCRIPTION:U sklopu trećeg ovogodišnjeg izdanja Dokukina Eter\, produkta suradnje Dokukina KIC\, Radio Studenta i Kluba studenata Fakulteta političkih znanosti\, prikazat će se dokumentarni film Crveni tobogan redatelja Nebojše Slijepčevića uz popratni razgovor. \nNebojša Slijepčević\, recentni dobitnik Zlatne palme\, nagrade EFA i francuskog Césara za svoj film Čovjek koji nije mogao šutjeti\, ispratio je događaje borbe za dječji park u zagrebačkom kvartu Trnjanska Savica\, priče koja je punila medijske stupce prije desetak godina\, i uobličio je u kratki dokumentarni film Crveni tobogan (Hrvatska\, 2025\, ’27). \nStanovnici tog kvarta uz sjevernu obalu Save pobunili su se kada se proširila vijest da im gradska uprava\, na čelu s tadašnjim gradonačelnikom Milanom Bandićem\, namjerava oduzeti park i na tom mjestu izgraditi crkvu. Ljudi su pobijedili bitku\, ali Bandić je proglasio rat na tom terenu te mu ostavljanje parka i ljudi na miru nije bila ideja. Tako je gradska vlast odlučila „urediti“ park\, odnosno napraviti\, kako su ga stanovnici Savice nazvali\, „plastični park“. Ljudi su se nanovo ujedinili i krenuli u borbu. No ovaj put su stvari išle malo teže. Stanovnici su organizirali noćna dežurstva i spavanje u šatoru usred parka da bi se suprotstavili bagerima koji su za cilj imali uništavanje svega što je zeleno i stvaranje “plastičnog” parka koji ni na koji način ne bi služio ljudima koji uz njega žive. \nPriča o parku na Savici jest stara 10-ak godina\, ali je iznimno relevantna i dan danas. Uz inicijativu Savica za park niknule su i mnoge druge koje su se borile za gradski okoliš i želje stanovnika_ca kvartova. Nakon filma uslijedit će razgovor s redateljem Nebojšom Slijepčevićem\, arhitekticom Suzanom Dobrić koja je bila dio inicijativa Vratite magnoliju te Savica za park\, protagonistom filma Igorom Kramarićem iz Inicijative Čuvamo naš park te Valentinom Knežević iz inicijative Knežija brani park. Razgovor će moderirati Tereza Kelam s Radio Studenta i Sara Panjkota s Radio Studenta i iz Kluba studenata Fakulteta političkih znanosti. \n  \nDokukino Eter je filmsko-diskurzivni program koji je Dokukino pokrenulo u suradnji s Klubom Studenata FPZG i Radio Studentom. Kroz zajednički program Dokukino Eter želimo otvoriti prostor kina studentima i mladima\, potaknuti ih na otvoreno kritičko promišljanje i diskusiju\, te promovirati društveno angažirane i umjetnički relevantne dokumentarce. U sklopu programa studenti samostalno biraju filmove\, razgovaraju s gostima\, te osmišljaju i organiziraju događanje\, a u planu je i niz drugih aktivnosti poput radionice za stvaranje kratkih tematskih videa Lokalne filmske priče. \nAutorica vizuala za Dokukino Eter je Tereza Kelam.
URL:https://dokukino.net/film/dokukino-eter-crveni-tobogan/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj,Kratkometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/04/image2-2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250509T193000
DTEND;TZID=UTC:20250509T210000
DTSTAMP:20260618T110103
CREATED:20250502T123241Z
LAST-MODIFIED:20250502T211426Z
UID:21623-1746819000-1746824400@dokukino.net
SUMMARY:FRKA: Natjecateljski studentski program
DESCRIPTION:FRKA je manifestacija posvećena prezentaciji studentskih filmskih radova\, umrežavanju mladih filmaša te razmjeni znanja i iskustava unutar struke. Festival okuplja studente\, profesore i profesionalce iz audiovizualnog sektora\, uz otvorenost programa i za širu publiku. Produkcijski dan poseban je segment festivala koji naglašava važnost produkcijskih aspekata u filmskom stvaralaštvu te okuplja studente i profesionalce iz tog područja. \nU ovom programu prikazat će se ukupno šest studentskih naslova. \nALL-INCLUSIVE (r. Marko Plejić\, 2024\, 3’11”) \nU malom selu u Vojvodini\, gdje žive Srbi i Rumunji\, lokalna autobusna stanica postaje fascinantan mikrokozmos kontrasta između života i smrti. \n  \nCarpe Diem! (r. Nina Damjanović\, 2023\, 19′) \nGracija\, zaposlenica call centra u restoranu zdrave prehrane\, zatekne se u hotelu punom neobičnih i bizarnih likova koji uzdrmaju njeno poimanje postojanja\, značenja života i vremena te što to uopće znači biti dijelom društva? \n  \nStranac (r. Milorad Milatović\, 2023\, 19′) \nNekoliko kratkih susreta tijekom radne noći usamljenog taksista. \n  \nKupam se\, voli vas tata (r. Izidor Bistrović\, 2025\, 16’45”) \nObitelj prvi put nakon sedam godina odlazi na plažu gdje se utopio njihov otac. U obiteljskom okruženju otvaraju intimne razgovore o kolektivnoj traumi i osobnim načinima nošenja s gubitkom. \n  \nBaja (r. Matej Matijević\, 2025\, 17′) \nKad viralna šamarčina ukalja njegovu reputaciju\, mladi diler Baja smišlja plan za radikalnu osvetu. \n  \nUsne vrele Višnje (r. Lucija Katarina Šešelj\, 2024\, 19’17”) \nVišnjin je život na poslovnom planu posložen i uspješan\, ali na privatnom baš i ne ide sve tako glatko. Voljela bi upoznati srodnu dušu pa daje priliku Anti\, ali što više odmiče njihov dejt\, sve se više čini da nisu potpuno kompatibilni.
URL:https://dokukino.net/film/frka-projekcija-studentskih-filmova/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Kratkometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/05/PLAKAT1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250510T123000
DTEND;TZID=UTC:20250510T140000
DTSTAMP:20260618T110103
CREATED:20250502T112602Z
LAST-MODIFIED:20250503T115939Z
UID:21614-1746880200-1746885600@dokukino.net
SUMMARY:FRKA: Kameleon
DESCRIPTION:Oni su Studenti 2.0 – studenti koji navodno žele da uče. Da bi dokazali to\, oni kampuju tjednima u parku. A on…on će pod lažnim izgovorom da je izbačen sa blokada\, probati da se infiltrira među njih u srcu Pionirskog parka\, u ozloglašenom Ćacilendu. Međutim\, iza naizgled mirne slike krije se strahovita priča: Ćacilend je organiziran pod pokroviteljstvom vlasti\, kao pokušaj da se relativizira i potisne istinit studentski otpor. \nJedan od najznačajnijih projekata FDU studenata u blokadi. \nProjekciji filma uslijedit će razgovor o studentskoj blokadi sa studentima Fakulteta dramske umetnosti u Beogradu. \nModerira: David Uranjek
URL:https://dokukino.net/film/frka-kameleon/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj,Kratkometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/05/PLAKAT1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250520T203000
DTEND;TZID=UTC:20250520T220000
DTSTAMP:20260618T110103
CREATED:20250513T204247Z
LAST-MODIFIED:20250513T204247Z
UID:21749-1747773000-1747778400@dokukino.net
SUMMARY:18. SFF: Hommage: Jocelyne Saab – Program 1
DESCRIPTION:Djeca rata /  Les Enfants de la guerre   dokumentarni\, 1976.\, u boji\, Francuska\, 16/35 mm\, 10 min. \nU danima koji su uslijedili nakon masakra u Karantini\, većinski muslimanskoj\, oronuloj četvrti u Bejrutu\, Jocelyne Saab pronalazi i upoznaje odbjeglu djecu\, duboko traumatiziranu stravičnim napadima kojima su svjedočili. Jocelyne im daje pastele i potiče ih na crtanje uz pratnju njezine kamere\, samo da bi došla do gorkog otkrića: jedine igre koje djeca poznaju jesu ratne igre. \nRat je ubrzo i za njih postao način života. \nBilo je to 1976. Masakr se dogodio u bejrutskoj četvrti Karantina. Otvarali su šampanjac nad leševima. Govorili su o ‘deratizaciji’ oronulog naselja na rubu Bejruta. Kojim se jezikom možemo obratiti djeci koja su netom pobjegla od masakra? Možemo li im pristupiti na način da ih ne pretvaramo u cirkuske životinje? No također\, što možemo učiniti za tu oštećenu libanonsku i palestinsku djecu? Kako im možemo pružiti ruku nade? \n  \nPreviranje u Libanonu  / Le Liban dans la tourmente  dokumentarni\, 1975.\, u boji\, Libanon\, 16 mm\, 75 min. \nMjesecima nakon incidenta 13. travnja 1975.\, tijekom kojeg je falangistička milicija strijeljala palestinske civile\, brojke su još strašnije: 6.000 mrtvih\, 20.000 ozlijeđenih\, svakodnevne otmice i napola uništen glavni grad. Ovaj film\, jedinstvena dokumentacija Libanonskog građanskog rata\, vraća se na početak sukoba kako ga je vidjelo društvo koje je u rat otišlo pjevajući i uzdignute glave. \nJedinstveno svjedočanstvo o Libanonskom građanskom ratu. \n  \nJocelyne Saab (1948. – 2019.) bila je francusko-libanonska redateljica i umjetnica. Kao ratna reporterka\, redateljica dokumentaraca i fikcije te videoumjetnica\, razvila je vlastiti jezik i izražajna sredstva kojima osuđuje nepravdu i bori se za bolje društvo. Poznata je po svojoj podršci narodu Palestine i dokumentarnom radu za vrijeme Libanonskoga građanskog rata (1975. – 1990.)\, ali i po svojem filmu Dunia\, snimljenom u Egiptu\, koji se tematski suprotstavlja usponu fundamentalizma u toj zemlji. Njezini filmovi odražavaju velike društvene i antikolonijalne borbe dvadesetoga stoljeća: Front Polisario u Zapadnoj Sahari\, Iran nakon Iranske revolucije 1979.\, Egipat za vrijeme prosvjeda za kruh 1977. i uspona fundamentalizma u osamdesetima. Saigonska dama portret je žene koja se prisjeća maquis – pokreta otpora i borbe vijetnamskih komunista protiv Amerikanaca.
URL:https://dokukino.net/film/18-sff-hommage-jocelyne-saab-program-1/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Kratkometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/05/plakat_B1_2025-eng.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250522T180000
DTEND;TZID=UTC:20250522T193000
DTSTAMP:20260618T110103
CREATED:20250513T204826Z
LAST-MODIFIED:20250513T205722Z
UID:21758-1747936800-1747942200@dokukino.net
SUMMARY:18. SFF: Hommage: Jocelyne Saab – Program 2
DESCRIPTION:Palestinke  / Les femmes palestiniennes   dokumentarni\, 1974.\, u boji\, Francuska\, 16 mm\, 16 min. \nPalestinske žene\, često zaboravljene žrtve Izraelsko-palestinskog sukoba\, ovdje su dobile prostor u kojem se mogu izraziti. \n Godine 1973. režirala sam ‘Palestinske žene’ za Antenne 2. Željela sam prikazati te žene\, palestinske borkinje u Siriji\, u vrijeme kada je bilo tako malo njihovih slika. To je bilo tik pred Sadaatov posjet Izraelu – situacija je vrlo napeta. Dok montiram film u prostorijama Antenne 2\, Paul Nahon\, tadašnji voditelj Odjela za inozemnu redakciju\, zgrabi me za ovratnik i izvede me van iz montažne sobe. ‘Palestinske žene’ ostaju nedovršene i nikad se ne prikazuju na televiziji. \n  \nFront odbijanja / Le front du refus   dokumentarni\, 1975\, u boji\, Francuska\, 16 mm\, 10 min. \nAko mir nije moguć\, svaki potez ima svoje opravdanje u obrani političkog cilja. To je moto bombaša samoubojica\, koji djeluju na fronti koja odvaja palestinske teritorije od zemlje koju odbijaju prihvatiti – izraelske države. Jocelyne Saab dokumentira te adolescente\, u dobi od 16 do 20 godina\, koji svaki dan treniraju u tajnoj podzemnoj bazi kako bi postali bombaši samoubojice. \n  \nJužni Libanon\, povijest sela pod opsadom /  Sud-Liban: histoire d’un village assiégé   dokumentarni\, 1976\, u boji\, Francuska\, 16 mm\, 13 min. \nPrimirje objavljeno 21. listopada 1976. omogućuje fedajinu da preuzme od desničarske milicije ono što je nekad bio teritorij Fatah sve do napuštanja 1970. Sirijci i Izraelci udružuju se kako bi neutralizirali ovu palestinsku „autonomnu silu“ i stavili pod opsadu dva pogranična libanonska sela\, Hanine i Kfarchouba\, prije nego što će ih napasti. \n  \nPismo iz Bejruta / Rissala min Beirut   dokumentarni\, 1978.\, u boji\, Libanon\, 16 mm\, 52 min. \nTri godine nakon izbijanja građanskog rata redateljica se vraća u svoj grad na nekoliko mjeseci. Živeći između zemlje pogođene ratom i zemlje koja uživa mir\, pokušava se ponovno prilagoditi svakodnevnici Bejruta. Javni prijevoz u gradu više ne postoji\, no redateljica uskrisuje stari autobus\, provocirajući mučan povratak u normalu u gradu usred rata: ljudi se uspinju na autobus koji vide kao sigurno mjesto. \n  \nJocelyne Saab (1948. – 2019.) bila je francusko-libanonska redateljica i umjetnica. Kao ratna reporterka\, redateljica dokumentaraca i fikcije te videoumjetnica\, razvila je vlastiti jezik i izražajna sredstva kojima osuđuje nepravdu i bori se za bolje društvo. Poznata je po svojoj podršci narodu Palestine i dokumentarnom radu za vrijeme Libanonskoga građanskog rata (1975. – 1990.)\, ali i po svojem filmu Dunia\, snimljenom u Egiptu\, koji se tematski suprotstavlja usponu fundamentalizma u toj zemlji. Njezini filmovi odražavaju velike društvene i antikolonijalne borbe dvadesetoga stoljeća: Front Polisario u Zapadnoj Sahari\, Iran nakon Iranske revolucije 1979.\, Egipat za vrijeme prosvjeda za kruh 1977. i uspona fundamentalizma u osamdesetima. Saigonska dama portret je žene koja se prisjeća maquis – pokreta otpora i borbe vijetnamskih komunista protiv Amerikanaca.
URL:https://dokukino.net/film/18-sff-hommage-jocelyne-saab-program-2/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Kratkometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/05/plakat_B1_2025-eng.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250523T190000
DTEND;TZID=UTC:20250523T203000
DTSTAMP:20260618T110103
CREATED:20250513T214655Z
LAST-MODIFIED:20250513T214655Z
UID:21840-1748026800-1748032200@dokukino.net
SUMMARY:18. SFF: Smrt prijateljstva & Označiti granicu
DESCRIPTION:Tilda Swinton glumi izvanzemaljsko biće u obličju žene (jer su njezini kreatori odlučili da će na taj način djelovati umirujuće na Zemljane). Poslana je na mirovnu misiju iz galaksije Prokion kako bi uspostavila kontakt s intelektualnom i političkom elitom Zemlje\, no završi u ratnoj zoni\, konkretno tzv. Crnom rujnu\, sukobu koji se vodio između jordanskih oružanih snaga i PLO-a pod vodstvom Jasera Arafata\, 1970. godine. Swinton je simulacija\, robot\, posebno dizajnirani prototip i visoko sofisticirana tehnologija za prikupljanje podataka a svoju misiju definira kao „potragu za nemogućim predmetima.“ \nGotovo cjelokupna radnja filma odvija se u sićušnoj radnoj sobi i fokusirana je na poetičnu i filozofsku dijalošku razmjenu između Friendship i ciničnog ratnog reportera koji se zove Sullivan (aluzija na klasik Prestona Sturgesa Sullivanova putovanja) a glumi ga Bill Patterson. U komorne scene Wollen povremeno interpolira arhivske materijale i stvarne snimke minulog ratnog sukoba. Temeljno pitanje koje se provlači kroz njihove razgovore jest zašto ljudska rasa neumorno radi na vlastitom uništenju kao i uništenju planete i svih drugih vrsta na njoj. Film je to o odnosu simulacije i zbilje\, sjećanja i identiteta\, o ograničenjima jezičnih konvencija\, seksualnih protokola i žanrovskih obrazaca koja valja nadići\, ali prije svega o solidarnosti kao (ne)mogućoj misiji. \nFriendship se poistovjećuje s Palestincima kao autsajderima i tuđincima bez doma jer i sama na Zemlji ima subalterni status. Strojevi su ovdje (za razliku od njene planete) još uvijek samo produžetak ljudske volje te ih kao takve ljudi preziru\, nisu još postali inteligentni i emancipirali se. Računala kontroliraju svijet\, ali za razliku od Friendship\, nisu još dosegnula točku u kojoj im je stalo da svijet preživi. No kako piše Susan Sontag „Samilost je nestabilan osjećaj – potrebno ju je prevesti u djelovanje ili će izblijediti.“ \nU finalnoj sceni filma gledamo apstraktnu kompjutersku simulaciju sjećanja koja je Friendship akumulirala tijekom svoje potrage za nemogućim predmetima – iako je Sullivan opetovano naziva bićem bez sjećanja i povijesti. Ona preuzima i stihove palestinske pjesnikinje upućene dragom ubojici\, no može li ih razumjeti? Jesu li to njena sjećanja ili samo prisvaja tuđa? Možda se identificira s Palestincima٠kama jer su oni٠e kao i ona bića bez vlastitog sjećanja\, koje im je oduzeto. Dok sam Wollen i njegov alterego Sullivan ne mogu prevesti samilost u solidarno djelovanje\, usprkos simpatiziranju s palestinskim narodom i proživljavanju sukoba s prve linije bojišta\, Friendship kao ženski android ili feministički kiborg (Donna Haraway) „transcendira svoju dodijeljenu misiju\, zadatosti rodnih binarnosti\, novinarsku neutralnost i podjele rase\, nacije i geografije“ (Hannah Hutchings-Georgiou) te se pridružuje Palestincima٠kama u njihovoj borbi. Filmsko vrijeme-prostor omogućuje ovu transformaciju i čini potragu za „nemogućim predmetima“ o kojima sanja Friendship latentno mogućom\, vizualizirajući transnacionalnu solidarnost kao gradivno tkivo budućnosti planete. (Dina Pokrajac) \nPeter Wollen (1938. – 2019.) bio je teoretičar filma\, redatelj i politički novinar. Studirao je engleski jezik na koledžu Christ Church u sklopu Sveučilišta u Oxfordu. Bio je dugogodišnji suradnik Pedagoškog odsjeka Britanskog filmskog instituta (BFI)\, te suradnik i jedan od urednika časopisa Screen. Predavao je film na brojnim sveučilištima te je prije povlačenja iz akademskog života bio profesor emeritus na Sveučilištu u Kaliforniji\, Los Angeles (UCLA). Između 1974. i 1982. godine Wollen je zajedno s Laurom Mulvey napisao i režirao šest filmova – Pentesileja: kraljica Amazonki\, Sfingine zagonetke\, AMY!\, Gledanje u budućnost\, Frida Kahlo & Tina Modotti i Loša sestra. U pitanju su avangardni filmski eseji koji istražuju feminističku teoriju\, semiotiku\, psihoanalizu i ljevičarske politike. Peter Wollen također je koautor scenarija filma Profesija: reporter (1975.) Michelangela Antonionija. Njegov jedini samostalni film Smrt Prijateljstva (1987.) s Tildom Swinton u ulozi izvanzemaljke u mirovnoj misiji na Zemlji stekao je kultni status. \n  \nPrije Smrti prijateljstva prikazat će se kratkometražni film Camila Restrepo\, Označiti granicu (Marquer la limite\, Francuska\, 2024\, 4′). \nOvaj kratki film želi potaknuti na razmišljanje o povijesti izraelsko-palestinskog sukoba evocirajući performans The Green Line koji je 2004. godine kreirao umjetnik Francis Alÿs. \nOznačiti granicu temelji se na nemontiranim snimkama iz filma i multimedijskog projekta Soba sjena Camila Restrepa. Namjera je Sobe sjena izdvojiti umjetnička djela\, filmove i knjige koji raspravljaju o ulozi slika (i reprezentacija općenito) kao vektora ideologija ili potencijalnih oruđa emancipacije. \nCamilo Restrepo rođen je u Medellínu (Kolumbija) 1975. godine a živi i radi u Francuskoj. Nakon studija vizualnih umjetnosti na pariškoj École des Beaux- Arts počinje se baviti filmom. Član je L’Abominable\, filmskog laboratorija koji vode umjetnici. Njegovi su filmovi prikazivani i nagrađivani na prestižnim filmskim festivalima poput Cannesa\, Toronta i New Yorka. Dvaput je osvojio nagradu Pardino d’Argento u Locarnu. Njegov dugometražni prvijenac Los Conductos (2020) osvojio je GWFF Best First Feature Award za najbolji prvi film na Berlinaleu. Predaje na raznim sveučilištima te umjetničkim i filmskim školama\, uključujući Elías Querejeta Zine Eskola u sklopu koje je razvio projekt Soba sjena. Na prethodnim izdanjima Subversive Film Festivala prikazani su njegovi filmovi Impresije o ratu (2015)\, La bouche (2017) i Los Conductos (2020).
URL:https://dokukino.net/film/18-sff-smrt-prijateljstva-oznaciti-granicu/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni,Kratkometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/05/plakat_B1_2025-eng.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250525T180000
DTEND;TZID=UTC:20250525T200000
DTSTAMP:20260618T110103
CREATED:20250513T210849Z
LAST-MODIFIED:20250513T210923Z
UID:21772-1748196000-1748203200@dokukino.net
SUMMARY:18. SFF: Hommage: Jocelyne Saab – Program 3
DESCRIPTION:Bejrut\, nikad više  /  Beyrouth\, jamais plus\, dokumentarni\, 1976\, u boji\, Libanon\, 16/35 mm\, 35 min. \nGodina 1976. označava početak bejrutske kalvarije. Kroz oči djeteta redateljica tijekom šest mjeseci prati svakodnevnu destrukciju gradskih zidina. Svakoga jutra između 6 i 10 sati kruži Bejrutom\, dok milicija obiju strana odmara od noćnih borbi. \nBejrut\, moj grad  / Beyrouth\, ma ville\,  dokumentarni\, 1982.\, u boji\, Libanon\, 16 mm\, 37 min. \nU srpnju 1982. izraelska je vojska započela opsadu Bejruta. Četiri godine ranije Jocelyne Saab svjedočila je kako gori njezin dom iz djetinjstva\, star 150 godina. Zapitala se: Kada je sve ovo počelo? Svako mjesto postaje povijesni memorijal\, a svako ime sjećanje. \nInformativni filmovi koje sam snimala za televiziju\, a bili su dakle namijenjeni najvećemu mogućem broju ljudi\, naveli su me malo-pomalo da veću pozornost pridajem ljudskim senzibilitetima nego njihovim riječima: da ih gledam kako žive\, kako rade. Smatrala sam da će na taj način film biti snažniji\, i bila sam u pravu: posljednji film koji sam snimila sama\, bez operatera\, tijekom opsade Bejruta\, pod bombama\, bio je poput osobnog iskustva. \nNisam znala što ću s tim filmom\, nosila sam kameru uokolo dva mjeseca. Htjela sam pokazati nedaće stanovnika pod opsadom\, okružene. Prikazala sam samo solidarnost\, tu euforiju utopije\, gdje svi traže samo osnovno: vodu\, kruh\, struju\, i gdje se ljudi doista gledaju u oči. \nU filmu su prikazane situacije\, pogledi\, geste\, s vrlo malo riječi: ima jedna minuta tijekom koje govori čovjek\, ali bez intervjua. Volja za preživljavanjem\, ta odlučnost u suočavanju s nasiljem koje nam je nametnuto\, odbijanje da se ode\, sve to definitivno stvara nešto vrlo moćno što sam htjela prikazati. \nBrod egzila  /  Le bateau de l’exil\, dokumentarni\, 1982.\, u boji\, Libanon\, 16 mm\, 12 min. \nNakon tajnog života u Bejrutu\, u bijegu od izraelskih snaga\, predsjednik PLO-a Jaser Arafat napušta Libanon na brodu Atlantis\, ploveći u novi egzil u Grčku\, a zatim i Tunis. U filmu govori o svojoj sudbini i budućnosti PLO-a. \n  \n*Nakon projekcije sliijedi razgovor s kustosicom programa Mathilde Rouxel koji će moderirati umjetnička direktorica Subversive Festivala Dina Pokrajac.  \nMathilde Rouxel\, dr. sc. filmologije na Sveučilištu Sorbonne Nouvelle\, svoju je disertaciju napisala o likovima ljudi usred borbe u arapskom ženskom filmu (1967. – 2020.) Autorica je memoara Jocelyne Saab\, la mémoire indomptée (Beirut\, Dar an-Nahar\, 2015.)\,  suurednica ReFocus: The Films of Jocelyne Saab (Edinburgh University Press\, 2022.) i Le Livre pour sortir au jour de Jocelyne Saab (Marseille\, éditions commune\, 2023.) Radi kao znanstvena suradnica pri institutu IREMAM-CNRS (Sveučilište Aix-Marseille)\, umjetnička direktorica filmskih festivala Aflam (Marseille) i Noisy-le-Sec Franco-Arab Film Festival. Suosnivačica je i direktorica udruge Association Jocelyne Saab koja se bavi očuvanjem rada istoimene libanonske redateljice. \n  \nJocelyne Saab (1948. – 2019.) bila je francusko-libanonska redateljica i umjetnica. Kao ratna reporterka\, redateljica dokumentaraca i fikcije te videoumjetnica\, razvila je vlastiti jezik i izražajna sredstva kojima osuđuje nepravdu i bori se za bolje društvo. Poznata je po svojoj podršci narodu Palestine i dokumentarnom radu za vrijeme Libanonskoga građanskog rata (1975. – 1990.)\, ali i po svojem filmu Dunia\, snimljenom u Egiptu\, koji se tematski suprotstavlja usponu fundamentalizma u toj zemlji. Njezini filmovi odražavaju velike društvene i antikolonijalne borbe dvadesetoga stoljeća: Front Polisario u Zapadnoj Sahari\, Iran nakon Iranske revolucije 1979.\, Egipat za vrijeme prosvjeda za kruh 1977. i uspona fundamentalizma u osamdesetima. Saigonska dama portret je žene koja se prisjeća maquis – pokreta otpora i borbe vijetnamskih komunista protiv Amerikanaca.
URL:https://dokukino.net/film/hommage-jocelyne-saab-program-3/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Kratkometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/05/plakat_B1_2025-eng.jpg
END:VEVENT
END:VCALENDAR