BEGIN:VCALENDAR
VERSION:2.0
PRODID:-//Dokukino KIC - Kino sa stavom - ECPv6.8.1//NONSGML v1.0//EN
CALSCALE:GREGORIAN
METHOD:PUBLISH
X-WR-CALNAME:Dokukino KIC - Kino sa stavom
X-ORIGINAL-URL:https://dokukino.net
X-WR-CALDESC:Events for Dokukino KIC - Kino sa stavom
REFRESH-INTERVAL;VALUE=DURATION:PT1H
X-Robots-Tag:noindex
X-PUBLISHED-TTL:PT1H
BEGIN:VTIMEZONE
TZID:UTC
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0000
TZOFFSETTO:+0000
TZNAME:UTC
DTSTART:20260101T000000
END:STANDARD
END:VTIMEZONE
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260523T150000
DTEND;TZID=UTC:20260523T160000
DTSTAMP:20260523T012319
CREATED:20260515T213457Z
LAST-MODIFIED:20260516T223510Z
UID:27109-1779548400-1779552000@dokukino.net
SUMMARY:Masterclass: Heiny Srour – Snimanje pionirskih filmova
DESCRIPTION:U subotu 23. svibnja u 15 h čuvena libanonska redateljica Heiny Srour održat će masterclass pod naslovom Snimanje pionirskih filmova u kojem će nas provesti kroz svoj mozaični opus sastavljen od rijetko prikazivanih i često zabranjivanih filmova koji povezuju antikolonijalnu borbu\, feminističku perspektivu i revolucionarnu političku imaginaciju. \nHeiny Srour oduvijek je bila pionirka\, revolucionarka\, i sadržajno i formalno\, te je išla izvan utabanih staza. U masterclassu će se dotaknuti sljedećih pitanja: Zašto je\, u cijeloj arapskoj kinematografiji\, bila prva koja je snimala u Dofaru\, a također i u Vijetnamu? Što ju je nagonilo da bude inovativna u raznim područjima? Zašto je oduvijek na strani potlačenih i zašto radikalni socijalizam funkcionira isključivo kroz horizontalnu solidarnost? Kako su se njeno nesvjesno i kolektivno nesvjesno bliskoistočnih žena spojili tijekom snimanja u ekstremnim situacijama? \nHeiny Srour autorica je politički angažiranih i feminističkih filmova koje je snimala u gotovo nemogućim uvjetima\, tijekom ratova na koloniziranim područjima Bliskog istoka\, od Palestine preko Libanona do Omana. U Zagreb dolazi kao gošća Subversive Festivala koji joj je dodijelio nagradu Wild Dreamer za životno djelo. Tijekom retrospektive u kinu Kinoteka i Dokukinu KIC bit će prikazani njezini filmovi Kucnuo je čas oslobođenja\, Leila i Vukovi\, Raspjevani šeik i Pobunjene Vijetnamke. \nKucnuo je čas oslobođenja (1974.) prvi je dokumentarac koji bilježi jedan od najradikalnijih arapskih sukoba ali i odvažni feminizam koji je prakticirao Narodni front za oslobođenje okupiranog arapskog zaljeva u području bivše oslobođene zone Dofara u Omanu. Da bi ga snimila Srour je zajedno sa svojom filmskom ekipom pješačila 800 km opustošenom zemljom pod paljbom bombi. Prvi film jedne Arapkinje koji je prikazan u Cannesu odbacuje buržoasku koncepciju „objektivnosti“\, jasno zauzima stranu\, bez skrivanja proturječja i teškoće borbe\, te izbjegava neplodni trijumfalizam. Cijela montaža je zamišljena kako bi proizvela analizu oružane narodne borbe. \nLeila i vukovi (1984.) nadahnuta je pripovjedačkom strukturom Arapskih noći te poduzima arheološku ekskavaciju kolektivnog sjećanja Arapkinja ispisujući iz njega žensku i feminističku protu-povijest. U ovom hibridnom remek-djelu protagonistkinja Leila odbacuje kolonijalnu i maskulinu inačicu povijesti te kreće na putovanje kroz prostor i vrijeme\, kroz osamdeset godina bliskoistočne povijesti\, otkrivajući skrivenu ulogu žena i pravo naličje patrijarhata. Film spaja fikcionalnu radnju\, arhivske snimke\, te elemente mita i folklora.
URL:https://dokukino.net/film/masterclass-heiny-srour-snimanje-pionirskih-filmova/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260523T160000
DTEND;TZID=UTC:20260523T183000
DTSTAMP:20260523T012319
CREATED:20260509T095351Z
LAST-MODIFIED:20260514T105049Z
UID:27019-1779552000-1779561000@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: Heiny Srour – Pobunjene Vijetnamke & Raspjevani šeik
DESCRIPTION:Tijekom dugog razdoblja rata protiv Francuske i SAD-a\, Vijetnamke su se borile uz muškarce kao ravnopravne. Žene kao što su Madam Binh\, koja je s Henryjem Kissingerom pregovarala na Pariškim mirovnim ugovorima\, te kasnije postala potpredsjednica Vijetnama\, te Nguyen Thi Dinh\, general i zamjenica zapovjednika vijetkonških snaga\, došle su do najvećih položaja moći. No trideset godina nakon potpisivanja mirovnog sporazuma\, žene su ponovo u opasnosti da postanu građani drugoga reda uslijed ponovnog jačanja konfucijanizma i širenja tržišnih sila. Ovaj film razmatra što se dogodilo s Binh i Dinh\, te tri druge žene\, u periodu nakon rata. \nKim Lai imala je 17 godina kada je 1965. zarobila američkog pilota dvostruko većeg od nje\, a fotografija objavljena u medijima okružila je svijet. Võ Thi Thang također je bila subjekt poznate fotografije. Nakon što ju je vlada Južnog Vijetnama osudila na 20 godina zatvora zbog sudjelovanja u ofenzivi Tet\, fotografi su zabilježili njezin nepokajnički osmijeh. Dr. Duong Quynh Hoa\, oporbena ministrica zdravstva u privremenoj vladi\, postala je zamjenica ministra zdravstva dvije godine nakon rata\, dok se nije razočarala. Vijetnamke su uspjele svladati naizgled nesavladive prepreke u ratnim uvjetima. Izazov pred njima u doba mira jest nadići stoljeća poslušnosti i samoodricanja ne bi li izgradile vlastitu budućnosti i budućnost svoje zemlje. \n  \nU istom bloku prikazat će se Srourin kratkometražni film Raspjevani šeik (The Singing Sheikh\, Egipat\, 1991\, 11′). \nRijetko prikazivani dokumentarac o Sheikhu Imamu\, legendarnom egipatskom narodnom pjevaču koji je u svojim političkim pjesmama bez straha kritizirale vladajuće klase. Sheikh Imam\, odnosno Imam Mohammad Ahmad Eissa\, rođen 1918.\, u arapskom je svijetu poznat po svojim pjesmama koje se nisu libile prokazivanja ljudi na vrhu. Smatrali su ga glasom potlačenih\, zbog čega mu je bilo zabranjeno pojavljivati se na državnoj televiziji i radiju\, te je više puta bio u zatvoru\, uključujući i 1974. godine\, povodom posjeda američkog predsjednika Nixona. Film čine prizori egipatskih ulica uz pjesme često jetkih tekstova; Sheikhova je poruka jasna: „Ako se danas suzbije nešto lijepo\, sutra će se ponovo uzdići.“ \n  \nU sklopu 19. Subversive Film Festivala nagrada Wild Dreamer za životno djelo bit će dodijeljena kultnoj libanonskoj redateljici Heiny Srour\, autorici radikalnih i feminističkih filmova koje je snimala u nemogućim uvjetima tijekom ratova na koloniziranim područjima Bliskog istoka. Tim povodom prikazat će se retrospektiva njezinih radova. \n  \n\n\nHeiny Srour Rođena 1945. u Bejrutu\, studirala je sociologiju na Ecole Supérieure des Lettres u Bejrutu i socijalnu antropologiju na Sorbonni u Parizu\, gdje je bila studentica marksističkog sociologa Maximea Rodinsona i antropologa te filmskog autora Jeana Roucha. Godine 1969.\, dok je bila na doktorskom studiju\, tijekom kojeg se bavila društvenim položajem Libanonki i Arapkinja [MF1.1]\, te radila kao novinarka za časopis AfricAsia\, otkrila je Narodni front za oslobođenje okupiranog Arapskog zaljeva (PFLOAG)\, pokret koji je predvodio ustanak protiv omanskog sultana (koji je imao britansku potporu) u provinciji Dofar. Kako bi snimila film o tom feminističkom pokretu\, provela je dvije godine intenzivno istražujući i prikupljajući potrebna sredstva prije odlaska u Dofar. Srour i njezina ekipa krenuli su s jemenske granice i pješice prešli 800 kilometara pustinje i planina\, po kojima su padale bombe britanskog Kraljevskog ratnog zrakoplovstva (RAF)\, da bi došli do bojišta i zabilježili jedini dokument iz srca Oslobođenog područja. Kucnuo je čas oslobođenja završen je 1974. godine i ušao je u selekciju za Cannes Film Festival\, čime je Srour postala prva žena iz zemlje Trećeg svijeta u programu prestižnog međunarodnog festivala. Ukupno deset godina svoga života posvetila je radu na ovome dokumentarcu\, uključujući četiri godine restauracije. Šest joj je godina trebalo da snimi sljedeći film\, Leila i vukovi (1984.) u kojem razotkriva skrivene povijesti žena u pokretu otpora\, posebice u Palestini i Libanonu\, gradeći estetski i politički ambiciozan kolaž povijesti\, folklora\, mita i arhivskih materijala. Kako sama opisuje: „Zašto žene ne bi smjele biti ambiciozne? Jer muškarci samo žele da se žene bave isključivo ‘ženskim’ problemima poput doma\, obitelji i tako dalje; žele nas getoizirati. Zamjeram im to. Mi se moramo baviti i problemima od javnog interesa\, kao i političkim problemima.“ Otkako je pokrenula feminističku studijsku grupu u Libanonu ranih 1960-ih\, Heiny Srour neprestano progovara o položaju žena\, posebno u arapskim društvima. Opsežno je pisala i govorila o slici i ulozi žena u arapskim kinematografijama. Godine 1978.\, zajedno s tuniskom filmskom autoricom Selmom Baccar i egipatskom filmskom povjesničarkom Magdom Wassef\, objavila je manifest „U prilog vlastitom izražavanju Arapkinja“\, a do danas se i dalje strastveno bavi feminističkim aktivizmom. Među njezinim kasnijim radovima ističe se film snimljen u Vijetnamu (Pobunjene Vijetnamke\, 1995.) te Raspjevani šeik (1991.) kao jedini film snimljen o egipatskom političkom pjevaču Sheikhu Imamu u njegovu domu i četvrti.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-heiny-srour-pobunjene-vijetnamke-raspjevani-seik/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni,Kratkometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260523T170000
DTEND;TZID=UTC:20260523T180000
DTSTAMP:20260523T012319
CREATED:20260509T092134Z
LAST-MODIFIED:20260509T092134Z
UID:26989-1779555600-1779559200@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: Suradnje između periferija – Drugarske budućnosti (panel)
DESCRIPTION:Simpozij „Suradnje između periferija” okuplja kulturne i filmske radnice i radnike s područja Balkana i Jugozapadne Azije. Tijekom tri dana namjeravamo istražiti povijesne veze između ovih regija\, razmotriti sličnosti i razlike u njihovim položajima periferija unutar sustava globalnih kulturnih industrija\, te spekulirati o oblicima i značaju međusobnih suradnji. \nZavršnog dana simpozija okrenut ćemo se spekulaciji i zamišljanju novih mogućnosti buduće suradnje. Krenut ćemo od vrlo praktičnog pitanja: što zapravo možemo raditi zajedno; kako možemo dijeliti resurse\, znanja\, infrastrukture\, programe\, prostore i oblike podrške između ovih geografija. Krećući se od povijesti i sadašnjih uvjeta prema onome što je još nedovršeno\, ovaj završni dan nastoji otvoriti moguće veze za budućnost: skromne\, konkretne i nužne spone kroz koje se kulturni\, politički i filmski rad mogu nastaviti. \n  \nsudjeluju: Hrvoslava Brkušić\, Theo Panagopoulos\, Sanaz Sohrabi\, Žiga Smolič\, Mariz Kelada\, Ivana Perić\, Emilija Vuković\, Feodor Aleksov\, Iskandar Abdalla \nmoderira: Karla Crnčević\, Sima Kokotović \n  \nŽiga Smolič je povjesničar specijaliziran za suvremenu povijest Bliskog istoka i vanjsku politiku Jugoslavije tijekom Hladnog rata. Godine 2025. doktorirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani s disertacijom pod naslovom Jugoslavija i Bliski istok\, 1961.–1980. Njegov istraživački rad usmjeren je na političke\, diplomatske i društvene veze između Jugoslavije i Bliskog istoka\, s posebnim naglaskom na palestinsku revoluciju te odnose s Egiptom i Irakom. Trenutačno je zaposlen kao istraživač na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. \nTheo Panagopoulos je grčko-libanonsko-palestinski filmski autor\, edukator i istraživač sa sjedištem u Škotskoj. Njegov kreativni i akademski rad istražuje teme kolektivnog sjećanja\, raseljenosti\, fragmentiranih identiteta i otpora. Njegov najnoviji film\, dokumentarno-esejistički rad The Flowers Stand Silently\, Witnessing\, osvojio je Veliku nagradu žirija na Sundanceu i nagradu za najbolji kratki film na IDFA-i\, a 2025. bio je nominiran za nagradu BAFTA te 2026. za Europsku filmsku nagradu. Nedavno je završio doktorat na Sveučilištu West of Scotland\, u kojem istražuje antikolonijalne metodologije\, film i performans kao kontrapriču nedavno digitaliziranim filmskim arhivima Palestine iz 1930-ih. \nHrvoslava Brkušić diplomirala je filmsku i TV montažu na Akademiji dramske umjetnosti\, a magistrirala na Akademiji likovnih umjetnosti\, na Odsjeku za nove medije. Ostvarila je opsežan rad kao filmska montažerka\, a filmovi na kojima je radila prikazivani su na festivalima kao što su Rotterdam\, IDFA Amsterdam\, CPH:DOX\, Sarajevo\, 25 FPS\, Oberhausen i mnogi drugi. U svojoj se umjetničkoj praksi izražava kroz različite medije; zvučne instalacije\, izvedbe uživo\, film i video. Predaje na Školi dokumentarnog filma Restart i na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. \nSanaz Sohrabi je umjetnica i filmska autorica te docentica na Odsjeku za komunikacijske studije Sveučilišta Concordia. Nedavno je dovršila trilogiju esejističkih filmova o vizualnim povijestima suvereniteta nad resursima i postkolonijalnih ekologija Globalnog juga. \nMariz Kelada je istraživačica i docentica medijskih studija na Američkom sveučilištu u Bejrutu. Njezin interdisciplinarni istraživački i nastavnički rad povezuje produkcijske studije\, medijsku i urbanu antropologiju\, s fokusom na rad\, solidarnost\, političke subjektivitete i imaginacije\, posebno u Egiptu i na Globalnom jugu. Također se bavi keramikom i ljubiteljica je znanstvene fantastike. \nIskandar Abdalla je akademski radnik i kustos iz Egipta\, umjetnički direktor ALFILM-a — Arab Film Festivala Berlin\, te postdoktorski istraživač na Sveučilištu u Torontu. \nIvana Perić je novinarka tjednika Novosti. Članica je kolektiva Nepokorena Palestina i feminističkog kolektiva fAKTIV. \nEmilija Vuković je studentica povijesti umjetnosti u Beogradu\, a prethodno je studirala likovnu umjetnost u Francuskoj. Bila je aktivna u nedavnim studentskim prosvjedima u Srbiji\, posebno u blokadi Studentskog kulturnog centra. \nFeodor Aleksov trenutno studira filmsku produkciju na Fakultetu za medije i komunikacije\, gdje radi i kao asistent. Bio je aktivan u nedavnim prosvjedima u Srbiji\, ponajviše kao snimatelj i montažer\, izrađujući kratke dokumentarne filmove o studentskom pokretu kao dio grupe B28. Sudjelovao je i u radu Studentskog kulturnog centra te\, zajedno s drugima\, u osmišljavanju i kuriranju njegova umjetničkog programa tijekom blokade.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-suradnje-izmedu-periferija-drugarske-buducnosti-panel/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/png:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/post-periferije.png
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260523T183000
DTEND;TZID=UTC:20260523T193000
DTSTAMP:20260523T012319
CREATED:20260509T091834Z
LAST-MODIFIED:20260514T082722Z
UID:27002-1779561000-1779564600@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: Suradnje između periferija – Slika pripada onima koji s njom rade: predstavljanje filmova polaznika radionice
DESCRIPTION:Sudjeluju: Seid Ibrahim\, Yogmani Kafle – MANI\, Dorian Milović\, Karla Mesek\, Ahmed Samir\, Vida Zelić  \nStipendirana radionica borbenog filma Slika pripada onima koji s njom rade koju su u 2026. vodile Karla Crnčević i Dina Pokrajac bila je namijenjena filmskim i migrantskim radnicima_ama te izbjeglicama. \nPolaznici su podijeljeni u parove te su kroz zajedničke susrete radili na kratkim filmovima. Cilj programa bio je otvoriti kulturno i filmsko polje onima koji mu često nemaju pristup\, snažnije povezati filmsku praksu s angažiranim i političkim djelovanjem te promišljati ulogu filma u suvremenim borbama na terenu. Kroz nekoliko javnih događaja prisjetili smo se i povijesne uloge filma u radničkim i antikolonijalnim borbama.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-suradnje-izmedu-periferija-slika-pripada-onima-koji-s-njom-rade-predstavljanje-filmova-polaznika-radionice/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/png:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/post-periferije.png
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20260523T193000
DTEND;TZID=UTC:20260523T210000
DTSTAMP:20260523T012319
CREATED:20260514T083318Z
LAST-MODIFIED:20260516T104311Z
UID:27090-1779564600-1779570000@dokukino.net
SUMMARY:19. Subversive Festival: Shifting Baselines
DESCRIPTION:Boca Chica u Teksasu okružena je Meksičkim zaljevom i Rio Grandeom. Zvuk valova definira ritam seoskog života\, no ova divlja zemlja nalazi se usred nepovratnih promjena. Jer močvare su isušene\, plaže zatvorene\, a kuće otkupljene: sjena koja se nadvija nad plažom pripada raketi od 50 katova koja se priprema za lansiranje u svemir. Zapanjujuće je koliko je filmaš Julien Elie\, poput svemirskih geekova oko njega\, imao pristup objektima SpaceX-a. No više nismo u eri javnih svemirskih misija\, galaksija je privatizirani marketinški teren osvajanja\, a predstava svemoći dio je strategije koju je politika dobro naučila od tehnologije. Malo južnije\, preko granice koju ista politika nastoji militarizirati\, Meksikanci hrle diviti se lansiranjima. Daleko na sjeveru pak\, dvoje astrofizičara prate tisuće satelita poslanih u orbitu: nebo nad nama\, koje se činilo beskonačnim\, postaje granica katastrofalnog kozmičkog zagađenja uzrokovanog neoliberalnom okupacijom svemira. \nShifting Baselines povlači paralele između izumiranja koje ugrožava lokalne životinjske vrste i mogućeg nestanka čovječanstva\, koje služi kao alibi za suludi san Elona Muska. Međutim\, dokumentarista Elieja ne motivira toliko ta distopijska vizija\, koliko simboličan gubitak naše ljudskosti koji se manifestira u banalnom ali potresnom nestanku zvjezdanog noćnog neba koje smo tolika stoljeća uzimali zdravo za gotovo. Film staloženo promatra uništenje onoga što jesmo kao ljudska bića. Atmosfera u Boca Chici vrlo je jedinstvena: zadivljeni i sretni ljudi pod dojmom su da svjedoče velikom događaju u povijesti čovječanstva.  No u stvarnosti\, projekt njihova divljenja uzrokuje nestanak čarobnog mjesta\, mjesta zapanjujuće ljepote – i priprema uništenje neba. Boca Chica paradoksalno je mjesto gdje se susreću uništenje Zemlje i neba. To je ujedno i izgubljeno mjesto usred ničega\, koje graniči s dijelom Meksika koji je jedno od najopasnijih područja na svijetu i gdje trgovci drogom slobodno vladaju nesputani državnom vlašću. Možda upravo to što je u pitanju zabačeno mjesto\, daleko od pogleda\, omogućuje Elonu Musku da radi što želi. \n  \nFilm se prikazuje u okviru 19. Subversive Film Festivala\, koji spaja političku teoriju s umjetnošću filma\, a koji se održava od 18. do 30. svibnja uz zajedničku temu Neljudska moć: algoritmi kapitala.
URL:https://dokukino.net/film/19-subversive-festival-shifting-baselines/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2026/05/1080x1350-2.jpg
END:VEVENT
END:VCALENDAR