BEGIN:VCALENDAR
VERSION:2.0
PRODID:-//Dokukino KIC - Kino sa stavom - ECPv6.8.1//NONSGML v1.0//EN
CALSCALE:GREGORIAN
METHOD:PUBLISH
X-ORIGINAL-URL:https://dokukino.net
X-WR-CALDESC:Events for Dokukino KIC - Kino sa stavom
REFRESH-INTERVAL;VALUE=DURATION:PT1H
X-Robots-Tag:noindex
X-PUBLISHED-TTL:PT1H
BEGIN:VTIMEZONE
TZID:UTC
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0000
TZOFFSETTO:+0000
TZNAME:UTC
DTSTART:20250101T000000
END:STANDARD
END:VTIMEZONE
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250524T150000
DTEND;TZID=UTC:20250524T160000
DTSTAMP:20260602T090908
CREATED:20250513T213830Z
LAST-MODIFIED:20250513T213830Z
UID:21836-1748098800-1748102400@dokukino.net
SUMMARY:18. SFF: Kinematografija koja mijenja svijest: Psihodelijska reorijentacija nesvjesnoga na filmu (predavanje)
DESCRIPTION:U doba takozvane renesanse psihodelije\, svojevrsno je „mentalno otkrivenje“ ponovno se vratiti radu Stanislava Grofa o terapiji LSD-om. Njegova istraživanja o transformativnom potencijalu neuobičajenih stanja svijesti\, kao i njegova zapažanja o LSD-u prije više od 50 godina nude holistički i filozofski pogled na predjele ljudske podsvjesti. U ovom predavanju pokušat ću pokazati kako su brojna iskustva koja je Grof opisao pronašla drugi izraz u kinematografiji\, posebice u žanrovima koji istražuju neuobičajena stanja svijesti\, izvan granica normalne percepcije – u hororu\, znanstvenoj fantastici te eksperimentalnoj ili performativnoj kinematografiji. Dok se sredinom dvadesetoga stoljeća teorija filma razvijala na temelju psihoanalitičkih koncepata nesvjesnog\, u ovom predavanju razmotrit ćemo lekcije proizišle iz istraživanja psihodelika i ponuditi psihodelijsku reorijentaciju nesvjesnoga na filmu. Iznijet ću ideju da naša medijska kultura zapravo također pripada golemim prostranstvima nesvjesnoga\, gdje doživljavamo susrete druge vrste\, dobre i loše tripove\, koji vode do pitanja što znači biti čovjekom u nestalnom svijetu koji proživljava duboku krizu. \nPatricia Pisters sveučilišna je profesorica filmske umjetnosti na Odjelu za medijske studije Sveučilišta u Amsterdamu. Suosnivačica je i urednica časopisa otvorenog pristupa Necsus: European Journal of Media Studies i suurednica serijalaFilm Culture in Transition (Amsterdam University Press) te Thinking I Media (Bloomsbury Academic). Autorica je knjiga The Neuro-Image: A Deleuzian Film-Philosophy of Digital Screen Culture (Stanford University Press\, 2012) i New Blood in Contemporary Cinema: Women Directors and the Poetics of Horror (Edinburgh University Press\, 2020). Uredila je specijalno izdanje časopisa o Deleuzeu i Guattariju u kontekstu povratka psihodelije (Edinburgh University Press\, 2023). Piše o ulozi filma i medija u oblikovanju (kolektivne) svijesti. U svojem znanstvenom i predavačkom radu istražuje teme estetike izmijenjenih stanja i osnovnu teoriju medija. Na svojoj stranici objavljuje blogove\, članke i videozapise: www.patriciapisters.com.
URL:https://dokukino.net/film/18-sff-kinematografija-koja-mijenja-svijest-psihodelijska-reorijentacija-nesvjesnoga-na-filmu-predavanje/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/05/plakat_B1_2025-eng.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250524T170000
DTEND;TZID=UTC:20250524T183000
DTSTAMP:20260602T090908
CREATED:20250514T072454Z
LAST-MODIFIED:20250514T072454Z
UID:21848-1748106000-1748111400@dokukino.net
SUMMARY:18. SFF: Soba sjena (projekcija i predstavljanje knjige)
DESCRIPTION:Projekcija\, razgovor\, predstavljanje knjige i projekta uz prisustvo autora Camila Restrepa. \nmoderira: Dina Pokrajac \nRatno doba. Žena se sklanja u svoju sobu. Sjećanja na fotografije\, filmove\, slike i knjige izranjaju na površinu\, rezonirajući s nasiljem izvana. Evokacija ovih umjetničkih djela nastanjuje njezinu samoću i stvara prostor otpora za nju. Između dokumentarca i fikcije\, Soba sjena nudi novi način prikazivanja povijesti umjetnosti. \nNagrade i festivali:  \nFID Marseille (2024); Bogotá IFF (2024); Cali IFF (2024); RIDM \n  \nSoba sjena nastavak je razmišljanja koje sam započeo u svojem kratkom dokumentarcu Impresije o ratu\, u kojemu me zanimao nastanak i kruženje različitih slika kolumbijskog oružanog sukoba. Soba sjena inspirirana je serijom fotomontaža Marthe Rosler “House Beautiful: Bringing the War Home”. U toj seriji\, nastaloj od 1967. nadalje\, Martha Rosler kombinira slike iz različitih izvora kako bi propitala medijsko izvještavanje o Vijetnamskom ratu. Poput tih kolaža\, Soba sjena poziv je na preispitivanje uloge slika donesenih iz zona sukoba. U svijetu zasićenom ekranima\, film postavlja i pitanje što znači prikazati ili ne prikazati neku sliku. U ovom slučaju\, rat koji prijeti protagonistici nikada nije prikazan. \nRadnja filma odvija se unutar sobe osvijetljene prozorom\, poput kamere u prirodnoj veličini u koju svjetlost ulazi kroz otvor. To je svojevrsna camera obscura\, na koju se i sam naslov filma referira. Prisutnost rata daje se naslutiti samo u zvukovima vrisaka i eksplozija koji dopiru kroz prozor sobe. Ta izvanekranska prisutnost često zaokuplja pažnju žene\, koja se stalno iznova vraća do prozora kako bi pogledala van. Ono što njezin pogled vidi postaje jasno iz misli koje izgovara naglas. Dojam o ratu dobivamo preko više vrsta umjetničkih djela koja žena opisuje. \nFikcionalni element Sobe sjena teži stvaranju alegorije reprezentacije\, spajajući kameru i zamišljenu galeriju unutar istog prostora. Taj prostor nastanjuje svijest – svijest protagonistice. Zahvaljujući njoj – i zbog nje – slike u toj sobi postoje i imaju značenje. \nPočetni monolog žene od posebnog je značenja zato što daje ključ za razumijevanje filma. Protagonistica se poistovjećuje s mitskom figurom žene koju opisuje – žene koja je rodila umjetničku reprezentaciju. Iscrtavanjem obrisa sjene svojeg ljubavnika na zidu\, ona je sačuvala trag čovjeka koji je otišao u rat. Obris sjene postaje trag njegova nestanka. Kao u legendi\, protagonistica Sobe sjena nastoji dati sliku neuhvatljive prisutnosti rata koji se odvija izvan kadra. \nU tom alegorijskom okviru odvija se dokumentarni film. Uz primjere iz povijesti umjetnosti i kinematografije\, film nas vodi na putovanje kroz djela koja nam pomažu razumjeti da umjetnost koliko predstavlja svijet toliko i propituje njegove reprezentacije. Soba sjena okuplja djela koja istražuju ulogu slike kao vektora ideologije ili kao oruđa za emancipaciju. Među spomenutim su umjetnicima Bertolt Brecht\, Paul Grimault\, Paul Klee\, Milan Kundera\, Susan Meiselas\, Martha Rosler\, John Smith\, Travis i Erin Wilkerson. Njihova djela također nisu prikazana. Odričući se lakih rješenja i doslovnog prikaza\, film i formalno slijedi svoju temu reprezentacije. Gledatelja poziva na aktivno traganje za tekstovima\, fotografijama\, slikama i filmovima koji su spomenuti. \nDeset monologa iz filma odabrano je iz 26 tekstova koji će biti objavljeni u izdanju Elías Querejeta Zine Eskola (Škola filma Elías Querejeta u San Sebastiánu)\, koja je podržala projekt od samog početka. Film i knjiga rezultat su filmskih radionica koje sam vodio u toj školi 2020. i 2021. godine – radionica u kojima sam poticao na razmišljanje o ciljevima određenih slika proučavanjem djela koja su nastala s namjerom da izoštre pogled promatrača propitujući kontekst pojavljivanja neke slike\, sustava reprezentacije ili pogleda na svijet. \nUz umjetnike spomenute u filmu\, knjiga se referira i na radove Francisa Alÿsa\, Fernanda Botera\, Guya Deborda\, Forensic Architecturea\, Alexandera Klugea i Petera Schamonija\, Cristóbala Leóna i Joaquína Cociñe\, Chrisa Markera\, Georgea Orwella\, Charlotte Perkins Gilman\, Sophie Ristelhueber\, Deborah Stratman\, Kidlata Tahimika\, Renéa Vautiera\, Roberta Walsera i Normana Wilkinsona. \nCamilo Restrepo
URL:https://dokukino.net/film/18-sff-soba-sjena-projekcija-i-predstavljanje-knjige/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/05/plakat_B1_2025-eng.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250524T190000
DTEND;TZID=UTC:20250524T203000
DTSTAMP:20260602T090908
CREATED:20250513T213245Z
LAST-MODIFIED:20250513T213245Z
UID:21827-1748113200-1748118600@dokukino.net
SUMMARY:18. SFF: Što si sanjao sinoć\, Paradžanove?
DESCRIPTION:Udaljenost između Berlina i Isfahana iznosi gotovo 4000 km. Web-kamera premošćuje distancu i omogućuje intimni kontakt no također svjedoči o jazu. Cijelo desetljeće Faraz Feshakari dokumentira susrete sa svojom obitelji – digitalni dijalog između njega koji je odselio u Njemačku kako bi studirao filmsku režiju i snimanje i njih koji su ostali u povelikom iranskom gradu. Otac Hassan i majka Mitra raspravljaju o tradicionalnoj ulozi žene i pokazuju plodove kaki iz vrta. Pomoću sunčanih naočala Hassan se na tren transformira u Abbasa Kiarostamija a Mitra se prisjeća vremena koje je provela u zatvoru. Rođak Rahi dopunjuje ovaj intergeneracijski dijasporični razgovor iz Austrije sa svojim omiljenim receptom: tost\, mozzarella i jaje. Slika i tapeta u pozadini su pikselizirane a zvuk nesinkroniziran. Mnogo toga ostaje neizrečeno ali opipljivo. Pripovijedanje je u Što si sanjao sinoć\, Paradžanove? suptilno\, klizi između redaka i aluzija. Između snimljenih video-poziva Fesharaki umeće tekstualne natpise na crvenoj pozadini koji služe kao bilješke i poruke\, kao i uspomene zabilježene na VHS kasetama. Prosede ovog debitantskog desktop filma razlaže suštinsku ljudsku dilemu: želju da nas razumiju iako katkad ni sami sebe ne razumijemo\, te nemogućnost izražavanja emocija pred onima koji nas najbolje poznaju. Zato postoje snovi i filmovi – da oprostore neizrecivo i neiskazivo. (Dina Pokrajac) \nNagrade i festivali:  \nBerlinale Forum (2024) – svjetska premijera: Dokufest (2024) – posebno priznanje \n  \nFaraz Fesharaki rođen je Isfahanu u Iranu 1986. i živi u Berlinu. Dok je studirao dramsku književnost i film na Umjetničkom sveučilištu u Teheranu\, počeo je raditi na vlastitim kratkim filmovima i sudjelovao u radionicama Abbasa Kiarostamija. 2012. započeo je studij snimanja na Njemačkoj akademiji za film i televiziju u Berlinu. Što vidimo kada gledamo u nebo? Aleksandrea Koberidžea bio je njegov diplomski film kao direktora fotografije. Što si sanjao sinoć\, Paradžanove? njegov je dugometražni redateljski prvijenac.
URL:https://dokukino.net/film/18-sff-sto-si-sanjao-sinoc-paradzanove/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/05/plakat_B1_2025-eng.jpg
END:VEVENT
END:VCALENDAR