BEGIN:VCALENDAR
VERSION:2.0
PRODID:-//Dokukino KIC - Kino sa stavom - ECPv6.8.1//NONSGML v1.0//EN
CALSCALE:GREGORIAN
METHOD:PUBLISH
X-WR-CALNAME:Dokukino KIC - Kino sa stavom
X-ORIGINAL-URL:https://dokukino.net
X-WR-CALDESC:Events for Dokukino KIC - Kino sa stavom
REFRESH-INTERVAL;VALUE=DURATION:PT1H
X-Robots-Tag:noindex
X-PUBLISHED-TTL:PT1H
BEGIN:VTIMEZONE
TZID:UTC
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0000
TZOFFSETTO:+0000
TZNAME:UTC
DTSTART:20250101T000000
END:STANDARD
END:VTIMEZONE
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250610T170000
DTEND;TZID=UTC:20250610T183000
DTSTAMP:20260426T115316
CREATED:20250607T214658Z
LAST-MODIFIED:20250607T214658Z
UID:22180-1749574800-1749580200@dokukino.net
SUMMARY:Kamen zemlji\, zemlja znoju\, znoj vodi... (projekcija i razgovor)
DESCRIPTION:KINO UNSEEN – PRAVO LJUDSKI – ŽENE ŽENAMA \nDvodnevni filmsko-čitalački susret u suradnji s kolektivom Žene ženama kroz koji ćemo otvoriti pitanja hrane kao anti-kolonijalnog prostora borbe i preživljavanja. Polazeći od Bilješke 188 Christine Sharpe predlažemo vidjeti hranu te rad i brigu o drugima kroz hranu kao otpor koji širi prostor preživljavanja. \n  \nProjekcija filma: Fadila (r. Nedžad Begović\, SaGA\, 1994.\, 12′) \nFadila svakodnevno\, za vrijeme opsade Sarajeva i najgoreg nasilja\, ustraje u brizi za druge\, noseći im hranu. \nRazgovor s mikro video intervencijama \nSudjeluju: autorica Kumjana Novakova\, Karla Crnčević\, članice kolektiva Žene ženama\, umjetnica i aktivistica selma banich
URL:https://dokukino.net/film/kamen-zemlji-zemlja-znoju-znoj-vodi-projekcija-i-razgovor/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj,Kratkometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/06/stacks-image-16e9169-e1749332807457.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250608T190000
DTEND;TZID=UTC:20250608T210000
DTSTAMP:20260426T115316
CREATED:20250408T173947Z
LAST-MODIFIED:20250607T230141Z
UID:22003-1749409200-1749416400@dokukino.net
SUMMARY:Mirotvorac
DESCRIPTION:Godine 1991. na ulazu u Tenju ubijen je Josip Reihl Kir\, načelnik Osječke policije\, čovjek posvećen pregovorima i izbjegavanju rata. Mirotvorac je priča o posljednjih nekoliko mjeseci njegova života u osvit krvavog hrvatsko-srpskog rata\, koji je Kir svim silama pokušao spriječiti\, ispričana kroz izjave nekoliko svjedoka i pomoću arhivskih materijala iz tog doba. I danas\, nakon više od trideset godina\, mnogi su elementi tog ubojstva nerazjašnjeni\, a mogući nalogodavci – nepoznati. Autor Ivan Ramljak jedan je od najznačajnijih hrvatskih dokumentarista srednje generacije\, prepoznatljiv po svom osebujnom pristupu povijesnim temama. \nFestivali i nagrade: \nZAGREBDOX 2025 \nRecenzije: \n“Film Ivana Ramljaka duboko ponire u introspektivne sfere na način koji bi svaka poštena\, odgovorna osoba s ikakvim integritetom smatrala normalnim\, ali narativ prevladavajućeg političkog mnijenja ga smatra štetnim.” Zoran Tučkar\, Ravno Do Dna \n“Ivan Ramljak u Mirotvorcu\, premijerno prikazanom na ZagrebDoxu\, nastavlja preokupaciju kontrastiranja arhivskog gradiva i individualnog sjećanja\, a koja počiva na neprekidnoj promjeni perspektiva i potenciranju razumijevanja povijesti kao procesa dovršenog tek aktivnim postavljanjem u odnos spram suvremenosti.” Iva Rosandić\, Dokumentarni.net \n 
URL:https://dokukino.net/film/mirotvorac-4-2025-06-08/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/04/MV5BMjdhMTcyYWItMzcxYy00ZTViLTg4ZjktMzc2MmM3ZDdhNTUzXkEyXkFqcGc@._V1_-1-565x800-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250607T190000
DTEND;TZID=UTC:20250607T210000
DTSTAMP:20260426T115316
CREATED:20250424T124022Z
LAST-MODIFIED:20250528T105829Z
UID:22006-1749322800-1749330000@dokukino.net
SUMMARY:Blum – Gospodari svoje budućnosti
DESCRIPTION:Nakon Drugog svjetskog rata u razorenoj\, ruralnoj Bosni i Hercegovini poduzetnik Emerik Blum stvorio je veliku i uspješnu firmu “Energoinvest” koja je poslovala širom svijeta s milijardama dolara profita. Koristeći specifičan položaj Jugoslavije koja nije pripadala ni istočnom ni zapadnom političkom bloku\, firma je — naslanjajući se na socijalizam i kapitalizam — djelovala prema jedinstvenom poslovnom modelu temeljenom na sudjelovanju radnika u upravljanju i dobiti. Emerik Blum od malog je studija napravio kompaniju poslovnog giganta radeći po modelu samoupravljanja u kojem svi zaposleni radnici odlučuju o svim stvarima koje se tiču njihove firme. Ovaj nam film pokazuje uspješnu primjenu tog\, najdemokratskijeg modela upravljanja\, koji je široj javnosti i dalje nepoznat. \nFestivali i nagrade: \nDOC FORTNIGHT 2025 / ZAGREBDOX 2025 \nRecenzije: \n“Film Jasmile Žbanić funkcionira kao prekrasno prisjećanje na jedno vrijeme kada je izgledalo da budućnost nije samo moguća\, nego je već i prisutna u sadašnjosti\, i kao snažna poruka da doista\, samo zajedničkim naporima utemeljenima na plemenitim idealima jednakosti i humanizma možemo postati istinski i sretni gospodari svoje budućnosti.” Gea Vlahović\, tportal.hr
URL:https://dokukino.net/film/blum-gospodari-svoje-buducnosti-2025-06-07/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/04/BLUM-Preview-1000px.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250606T190000
DTEND;TZID=UTC:20250606T210000
DTSTAMP:20260426T115316
CREATED:20250124T162927Z
LAST-MODIFIED:20250607T215156Z
UID:22009-1749236400-1749243600@dokukino.net
SUMMARY:Fiume o morte!
DESCRIPTION:Građani grada Rijeke\, kojeg Talijani zovu Fiume\, prepričavaju\, rekonstruiraju i reinterpretiraju bizarnu priču o 16-mjesečnoj okupaciji njihovog grada 1919. godine od strane talijanskog pjesnika\, dandyija i propovjednika rata Gabrielea D’Annunzija. \nIgor Bezinović je redatelj rođen u Rijeci\, gradu koji je danas u Hrvatskoj\, a koji je tada pripadao Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji\, prije toga djelomično Kraljevini Italiji i djelomično Kraljevini Jugoslaviji (a prije toga Kraljevini Srba\, Hrvata i Slovenaca)\, prije toga Slobodnoj Državi Rijeka\, prije toga Talijanskoj regenciji Kvarnera\, prije toga Austro-Ugarskoj… Režirao je filmove Blokada (nagrada Oktavijan za najbolji hrvatski dokumentarac u 2012.)\, Veruda (nagrada Oktavijan za najbolji hrvatski dokumentarac u 2015.) i Kratki izlet (Velika zlatna arena za najbolji hrvatski dugometražni igrani film u 2017.)\, kao i niz kratkih filmova raznih vrsta i trajanja. Njegov je rad bio međunarodno prikazivan na festivalima i događanjima kao što su IFF Rotterdam\, DOK Leipzig\, IDFF Jihlava\, CPH:DOX\, Kurzfilmtage Winterthur\, Bijenale mladih umjetnika Europe i Mediterana\, Bijenale arhitekture u Veneciji (s Hrvoslavom Brkušić za Pulsku grupu)\, Museum of the Moving Image\, Viennale i Guanajuato IFF. Diplomirao je Filmsku i TV režiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu te filozofiju\, sociologiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Član je Društva hrvatskih filmskih redatelja i judo kluba Black Belt. \n  \nFestivali i nagrade: \nROTTERDAM IFF 2025 – velika nagrada žirija Tiger\, nagrada FIPRESCI
URL:https://dokukino.net/film/fiume-o-morte-6/2025-06-06/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/01/3_finished_hr_fiu_A4.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250605T190000
DTEND;TZID=UTC:20250605T210000
DTSTAMP:20260426T115316
CREATED:20250527T165839Z
LAST-MODIFIED:20250603T191335Z
UID:21993-1749150000-1749157200@dokukino.net
SUMMARY:Između kuriranja\, stvaranja i predavanja: Kreativni procesi u proizvodnji filmskog znanja
DESCRIPTION:U organizaciji udruge Dokumetar će se održati panel Između kuriranja\, stvaranja i predavanja: Kreativni procesi u proizvodnji filmskog znanja. Ovaj se panel\, u sklopu diskurzivnog programa “Doku-diskurziv” i pripadajuće cjeline “Od Kavkaza do Koreje”\, fokusira na različite točke susreta u stvaranju kanona znanja\, vještina i percepcije filma\, kako unutar uže akademske i umjetničke zajednice\, tako i šire populacije. \nProizvodnja znanja u akademskom okruženju te na filmskim festivalima preko filmskih projekcija\, popratnih programa i kustoske koncepcije\, neizostavan su dio u razumijevanju suvremenog filmskog i kulturnog rada. Danas\, mnogi filmski radnici i radnice djeluju u nekoliko različitih\, no neminovno povezanih područja\, poput producentskog ili profesorskog rada pa sve do programera i kustosa na filmskim festivalima. \nKako se navedena područja isprepliću u stvaranju određenih znanja i koncepata te kako jedna praksa utječe na drugu? Koje su poveznice između njih i kako se one\, u određenom političkom i društvenom kontekstu\, nadopunjuju i dolaze u dijalog? Kako simultani rad u različitim dijelovima svijeta\, s potpuno drugačijim kulturnim politikama\, utječe na sveopće razumijevanje vlastitog djelovanja? \nKako bi se otvorila rasprava o navedenim pitanjima\, Taiki Sakpisit\, tajlandski redatelj i profesor\, I-Hsuan Hsieh\, tajvanska filmska kustosica na festivalu Women Make Waves i suradnica na mnogim filmskim istraživačkim projektima u Europi te Julian Ross\, filmski istraživač i kustos u Eye Filmmuseumu u Amsterdamu\, predstavit će vlastitu perspektivu o radu u različitim poljima internacionalnog filmskog djelovanja. Navedeni gosti pridružit će se online\, dok će panel moderirati filmska kritičarka\, istraživačica i kustosica Sara Simić. \nNakon panela\, uslijedit će projekcija filmova jednog od panelista – tajlandskog redatelja Taikija Sakpisita: The Age of Anxiety (2013.\, 14’)\, Shadow and Act (2019.\, 23′) i Seeing in the Dark (2021.\, 29′). \nUlaz na projekciju i razgovor je slobodan. \nProgram “Doku-diskurziv” sufinanciraju Hrvatski audiovizualni centar i Zaklada “Kultura nova”\, dok je autor vizualnog identiteta Andro Giunio.
URL:https://dokukino.net/film/izmedu-kuriranja-stvaranja-i-predavanja-kreativni-procesi-u-proizvodnji-filmskog-znanja/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj,Kratkometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/05/Doku-diskurziv-2025-Dokukino.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250531T190000
DTEND;TZID=UTC:20250531T203000
DTSTAMP:20260426T115316
CREATED:20250524T112321Z
LAST-MODIFIED:20250526T231628Z
UID:21985-1748718000-1748723400@dokukino.net
SUMMARY:18. Subversive Forum: Boris Buden: Ratovi nisu beskonačni; nije ni čovječanstvo: kakva šansa!
DESCRIPTION:“Samo revolucija može zaustaviti rat“\, izjavio je Leo Trocki na pomolu Drugog svjetskog rata. Je li bio u krivu\, kao što bi sugerirao kasniji razvoj događaja? Ili ta poruka nikad nije ni dospjela do svoje destinacije? Ima li ona ikakvog smisla danas? \nPredavanje će pokušati Trockijevo uzajamno uvjetovanje „rata“ i „revolucije“ prevesti u jezik suvremene politike i odgovarajuće joj historijske svijesti. Glavni fokus bit će na fundamentalnom paradoksu našeg historijskog trenutka\, ontološkoj neravnoteži između sve veće egzistencijalizacije ratova – suprotna strana se percipira kao „egzistencijalni neprijatelj“ (seinsmäßiger Feind Carla Schmitta) – i nihilističke „desublimacije volje za moć“ (Wendy Brown)\, koja karakterizira većinu današnjih političkih pristupa globalnom zatopljenju u obliku njegova svođenja na trivijalnu realpolitiku: na beskrajne „demokratske“ pregovore o partikularnim interesima\, pragmatične kompromise\, neobavezujuće dogovore itd. \nNe bi li zapravo trebalo biti obrnuto: da se ratom i globalnim zatopljenjem bavimo na način koji odgovara onome što stvarno predstavljaju? Prvim kao nastavkom politike drugim sredstvima\, drugim kao egzistencijalnom prijetnjom čovječanstvu. Rat kao pitanje politike: pregovori o sukobljenim interesima\, pragmatični kompromisi i dogovori. Globalno zatopljenje kao pitanje političkog: iskustvo konačnosti čovječanstva\, njegova „bitka-ka-smrti“\, koje nas suočava s „mogućnošću nemogućnosti“ (Martin Heidegger) i ima kapacitet mobilizirati slobodno mišljenje – „filozofirati znači naučiti kako umirati“ – i slobodno djelovanje koje otvara horizont radikalne promjene\, nekoć zvane revolucijom. \nmoderira: Ante Andabak \n  \n\n\nBoris Buden je autor i kulturni teoretičar s bazom u Berlinu. Rođen u bivšoj Jugoslaviji\, studirao je filozofiju u Zagrebu i doktorirao kulturalnu teoriju na Sveučilištu Humboldtu u Berlinu. Od početka 1980-ih\, objavljuje eseje i knjige o kritičkoj i kulturalnoj teoriji\, psihoanalizi\, politici i suvremenoj umjetnosti na hrvatskom\, njemačkom i engleskom jeziku. Stalni je suradnik na Europskom institutu za progresivne kulturne politike u Beču i predaje na različitim sveučilištima u Europi. Njegova posljednja knjiga je Transition to Nowhere: Art in History After 1989\, Berlin\, 2020.
URL:https://dokukino.net/film/18-subversive-forum-boris-buden-ratovi-nisu-beskonacni-nije-ni-covjecanstvo-kakva-sansa/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/05/plakat_B1_2025-eng.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250531T170000
DTEND;TZID=UTC:20250531T183000
DTSTAMP:20260426T115316
CREATED:20250524T112142Z
LAST-MODIFIED:20250524T112142Z
UID:21983-1748710800-1748716200@dokukino.net
SUMMARY:18. Subversive Forum: Čija sloboda (govora)? Promišljanja o Palestini i pokretima solidarnosti
DESCRIPTION:sudjeluju: Samar Zughool (Reka Si)\, Etaf Abdelrahman (Reka Si)  \nIvona Grgurinović (Inicijativa za akademiju solidarnosti i epistemičke pravde)\, Abir Kopty (novinarka i autorica)\, Zrinka Golubić (Inicijativa za slobodnu Palestinu) \nmoderira:  Emina Bužinkić \nGlobalna borba za okončanje izraelskog genocida i okupacije Palestine već se dugo konfrontira represivnoj geopolitičkoj matrici namjernog ubijanja\, uništavanja i onesposobljavanja  palestinskog naroda i palestinske zemlje. Snažno povezano djelovanje brojnih pokreta u svijetu proširuje značenja građanske neposlušnosti suočene s brutalnom represijom\, nudeći inspiraciju i kolektivnu snagu — čak i kada ih obilježava nepodnošljiva tuga. Ipak\, discipliniranje i kažnjavanje boraca za slobodu od strane zapadnih sigurnosnih i vojnih aparata dominira medijskim prostorom više nego masovno izgladnjivanje i sustavno brisanje Palestinaca s lica Zemlje. Obrana slobode govora stavlja se ispred oslobođenja Palestine\, upravo zato što se dotiče osjetljivih slojeva liberalno-demokratskih struktura koje održavaju privilegije za koje se mnogi grčevito drže. Kako pokreti solidarnosti vide ovu specifičnu dinamiku kao i druge nagriženosti\, uključujući rasizam\, nacionalizme\, mizoginiju i kvirofobiju\, koji su odvukli energije od Palestine i borbe za kolektivno oslobođenje? \n  \n\n\nEtaf Abdelrahman radila je kao socijalna radnica u srednjoj školi u Pojasu Gaze sve dok nije bila prisiljena napustiti je zbog kontinuiranog genocida nad Palestincima i Palestinkama koji provodi cionistička okupacija. Danas živi u Sloveniji i surađuje s različitim organizacijama civilnog društva. Između ostalog\, suvoditeljica je inicijative Womxn to Womxn za interkulturno zagovaranje pri Institutu za istraživanje i umjetnost Reka Si (intersekcionalnoj feminističkoj organizaciji koju su osnovale i vode migrantkinje i izbjeglice u Sloveniji). Kao aktivistkinja\, Etaf se zalaže za slobodnu Palestinu kao dio šire borbe za univerzalno oslobođenje. Oslanjajući se na svoje profesionalno iskustvo i osobno putovanje\, govorit će o ključnim ulogama koje Palestinke imaju u pokretima za slobodu i dostojanstvo. \nSamar Zughool je direktorica Instituta za istraživanje i umjetnost Reka Si u Sloveniji\, gdje djeluje kao autorica zajedničke umjetnosti\, interkulturna edukatorica i istraživačica. Kroz zajedničku umjetnost dekonstrurira političke\, kulturne i umjetničke narative iz perspektive intersekcionalnog feminizma. U svom diplomskom radu istraživala je ulogu ženskih pravaških pokreta u reformi javnih politika nakon Arapskog proljeća\, za što je dobila Prešernovu nagradu Fakulteta društvenih znanosti u Ljubljani. Trenutno je doktorandica na Fakultetu za socijalni rad Sveučilišta u Ljubljani\, gdje istražuje kvir zajednički rad i umjetnost u dijaspori te njihove implikacije za dekolonijalnu teoriju i praksu socijalnog rada. Na nadolazećem događaju Samar će biti Itafina prevoditeljica između arapskog i engleskog jezika\, a također će podijeliti svoja razmišljanja o slobodnoj Palestini kao ključnom pitanju queer\, dekolonijalnog i intersekcionalnog feminizma. \nAbir Kopty je palestinska novinarka i spisateljica sa sjedištem u Berlinu. Radila je kao službenica za komunikacije/glasnogovornica palestinskih organizacija za ljudska prava u Haifi i Ramallahu. Njezine političke analize i izvještaji objavljeni su u brojnim medijima\, uključujući Middle East Eye\, TRT\, Mondoweiss i The Nation. Također je producirala podcaste za Sowt podcasting. \nIvona Grgurinović je kulturna antropologinja zaposlena na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U svom nastavnom i istraživačkom radu bavi se poviješću i suvremenim oblicima nasilja\, uvjetima njegova nastanka i njegovim posljedicama. \nZrinka Golubić je odvjetnica s više od dvadeset godina iskustva\, specijalizirana za trgovačko pravo. Od osnutka vlastite odvjetničke kancelarije 2002. godine radila je u sektorima poput graditeljstva\, nekretnina\, financija i neprofitnog sektora. Zrinka je bila jedna od odvjetnica koja je branila pravo na prosvjed protiv genocida u Gazi u povijesnom slučaju vezanom uz slobodu okupljanja. Također je aktivna članica Incijative za slobodni Palestinu.
URL:https://dokukino.net/film/18-subversive-forum-cija-sloboda-govora-promisljanja-o-palestini-i-pokretima-solidarnosti/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/05/plakat_B1_2025-eng.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250531T160000
DTEND;TZID=UTC:20250531T170000
DTSTAMP:20260426T115316
CREATED:20250524T111903Z
LAST-MODIFIED:20250524T111903Z
UID:21981-1748707200-1748710800@dokukino.net
SUMMARY:18. Subversive Forum: Perspektive abolicionističkog feminizma u globalnom kontekstu: crtice iz Novog Sada
DESCRIPTION:sudjeluju: Ana Rukavina\, Nina Čolović\nmoderira: Vanja Petrović  \nPovodom predstavljanja zbornika Perspektive abolicionističkog feminizma u globalnom kontekstu: crtice iz Novog Sada govorit ćemo o motivaciji za organizovanje škole\, ali i o tome šta je abolicionistički feminizam i kako ga možemo misliti na Balkanu. \nZbornik je nastao kao rezultat Feminističke abolicionističke letnje škole 2024. godine u Novom Sadu. Letnju školu organizovala je grassroots inicijativa koja abolicionizam razume kao proces i ima za cilj da otvori dijalog o zamišljanju i stvaranju društva koje nije zasnovano na kriminalnim politikama\, zatvorima i policiji\, već na radikalno drugačijim principima izgradnje odnosa i uspostavljanja pravde – sa posebnim fokusom na rodnu dimenziju i feminističku etiku. \n(događaj se odvija na BHS jeziku)
URL:https://dokukino.net/film/18-subversive-forum-perspektive-abolicionistickog-feminizma-u-globalnom-kontekstu-crtice-iz-novog-sada/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/05/plakat_B1_2025-eng.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250530T194500
DTEND;TZID=UTC:20250530T210000
DTSTAMP:20260426T115316
CREATED:20250524T111647Z
LAST-MODIFIED:20250526T231613Z
UID:21979-1748634300-1748638800@dokukino.net
SUMMARY:18. Subversive Forum: Volodimir Iščenko u razgovoru s Jerkom Bakotinom: Prema bezdanu: rat u Ukrajini
DESCRIPTION:Rat mijenja sve. Katastrofalne posljedice ruske invazije na Ukrajinu nisu iznimka. Magla rata ne pogoduje diferenciranoj analizi. Nasilje polarizira\, a diferencijacija i sama riskira postati sumnjiva. Volodimir Iščenko\, jedan od najvažnijih lijevih komentatora zbivanja u Ukrajini posljednjih desetak godina\, rijetka je figura angažiranog intelektualca koji inzistira da trenutnu katastrofu moramo čitati u kontekstu širih historijskih i društvenih procesa od kolapsa Sovjetskog Saveza. To u bitnome uključuje i pitanje klasnih odnosa\, koje mainstream interpretacije rutinski ignoriraju\, kao i oscilacije u strategijama suprotstavljenih oligarhijskih blokova i u Ukrajini i u Rusiji. U razgovoru s novinarom Jerkom Bakotinom\, Volodimir Iščenko će komentirati trenutna zbivanja u Ukrajini\, putanju od Majdana do rata\, i dubinske društvene\, ekonomske i političke pogonske sile koje su dovele do trenutne katastrofe. \n  \n\n\nVolodimir Iščenko je rođen u Hošči u zapadnoj Ukrajini 1982. Odrastao je u Kijevu\, predavao socioloogiju na kijevskim sveučilištima i bio je aktivan na ukrajinskoj ljevici. Trenutno je istraživač na Freie Universität u Berlinu. Pisao je za Guardian\, Al Jazeeru i New Left Review. Autor je knjige Towards the Abyss: Ukraine from Maidan to War\, Verso\, 2024.        \nJerko Bakotin (Split\, 1984) je novinar Samostalnog srpskog tjednika Novosti. Bavi se uglavnom temama suočavanja s prošlošću i naslijeđem ratova\, potom migracijama\, progresivnim političkim pokretima te regionalnom i globalnom geopolitikom. Autor novinskih i radijskih reportaža s raznih kontinenata te knjige putopisa „Bratstva i ubojstva\, gajđin”. Koautor je povijesno-dokumentarne televizijske serije “Kurdi”. Zajedno s kolegama je za svoj reporterski i istraživački rad dobio godišnju nagradu HND-a te nekoliko međunarodnih novinarskih nagrada.
URL:https://dokukino.net/film/18-subversive-forum-volodimir-iscenko-u-razgovoru-s-jerkom-bakotinom-prema-bezdanu-rat-u-ukrajini/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/05/plakat_B1_2025-eng.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250530T180000
DTEND;TZID=UTC:20250530T193000
DTSTAMP:20260426T115316
CREATED:20250524T111439Z
LAST-MODIFIED:20250524T111439Z
UID:21977-1748628000-1748633400@dokukino.net
SUMMARY:18. Subversive Forum: Abir Kopty: Cijena genocida
DESCRIPTION:Ovo predavanje i razgovor usredotočuje se na pitanje etičke\, političke i strukturne cijene genocida u Gazi\, ne samo cijene koju plaća Palestina  nego i cijeli svijet. Kolika je cijena šutnje pred masovnim zločinima? Što znači okrenuti ledja\, normalizirati suučesništvo\, ili pak ostati neutralan onda kada jačaju militarizacija i vojni industrijski kompleks? Ovo promišljanje\, ukorijenjeno u antikolonijalnim\, feminističkim i abolicijskim perspektivama\, razotkriva kako genocid nije ultimativna točka nasilja nego i globalno upozorenje\, zapravo zrcalo sistemskog kolonijalizma i rasnog kapitalizma. Dok Palestina izdiše\, cijenu plaćamo u eroziji demokracije\, dehumanizaciji i gubitku zajedničke budućnosti. Ovo je poziv na suočavanje s globalnim posljedicama genocida u Palestini i otpor stroju razaranja kroz izbor odgovornosti\, solidarnosti i pravde. \nmoderira: Emina Bužinkić \n\n\nAbir Kopty je palestinska novinarka i spisateljica sa sjedištem u Berlinu. Radila je kao službenica za komunikacije i glasnogovornica palestinskih organizacija za ljudska prava u Haifi i Ramallahu. Njezine političke analize i izvještaji objavljivani su u brojnim medijima\, uključujući Middle East Eye\, TRT\, Mondoweiss i The Nation. Također je producirala podcaste u suradnji s produkcijom Sowt.
URL:https://dokukino.net/film/18-subversive-forum-abir-kopty-cijena-genocida/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/05/plakat_B1_2025-eng.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250530T160000
DTEND;TZID=UTC:20250530T173000
DTSTAMP:20260426T115316
CREATED:20250524T111145Z
LAST-MODIFIED:20250524T111145Z
UID:21975-1748620800-1748626200@dokukino.net
SUMMARY:18. Subversive Forum: Otuđeni Prajd: homonacionalizam i kvir politika
DESCRIPTION:sudjeluju: Otilia Široka\, Nina Čolović\nmoderira:  Eva Marija Jurešić \nPride Denied: Homonationalism and the Future of Queer Politics (r. Kami Chisholm\, Kanada\, 2016.\, 70′)\n(engleski titlovi) \nPride Denied prikazuje kako je od originalne pobune u Stonewallu 1969. koje su predvodile kvir i Crne transrodne osobe došlo do modernog\, depolitiziranog Pridea. Film također kritizira “pinkwashing” – marketinšku i političku strategiju Izraela kojom se pokušava brendirati kao “bedem civilizacije” na Bliskom Istoku. Time Izrael prikriva vlastitu kvirfobiju\, postojanje LGBT pokreta u Palestini\, širi islamofobiju i proširuje arsenal licemjernih izlika za genocid. \nU razgovoru ćemo promišljati kako kvir konteksti mogu graditi solidarnost i odgovornost prema ljudima i područjima pogođenim imperijalističkim ratovima za fosilna i druga dobra. Pokušat ćemo odgovoriti na česte eurocentrične pozicije koje očekuju isti put prema kvir oslobođenju\, propitati obrasce i funkcionalnost ljudskopravaškog puta globalnog Sjevera\, te vidjeti što o zajedništvu i borbi možemo naučiti od arapskih LGBT i kvir glasova. \n(razgovor se odvija na hrvatskom jeziku)
URL:https://dokukino.net/film/18-subversive-forum-otudeni-prajd-homonacionalizam-i-kvir-politika/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/05/plakat_B1_2025-eng.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250529T194500
DTEND;TZID=UTC:20250529T210000
DTSTAMP:20260426T115316
CREATED:20250524T110737Z
LAST-MODIFIED:20250524T110737Z
UID:21973-1748547900-1748552400@dokukino.net
SUMMARY:18. Subversive Forum: Donatella Di Cesare: Institucija logora
DESCRIPTION:Logori niču po beskrajnim zaleđima bijede\, planetarnim predgrađima oskudice i pustoši\, na periferijama zapadnih gradova. Množe se na granicama Europe i unutar njezina teritorija. Logori nisu sablast prošlosti. Oni svjedoče ne samo o propuštenom obećanju „nikada više“\, koje se ipak ponovno dogodilo. Istodobno\, kao mehanizmi razvrstavanja i kao instrumenti oduzimanja slobode\, logori omogućavaju provedbu politike imuniteta i čine etničko čišćenje operativno mogućim. \nmoderira: Ante Andabak  \n  \n\n\nDonatella Di Cesare redovita je profesorica teorijske filozofije na Odsjeku za filozofiju Sveučilišta Sapienza u Rimu\, gdje je članica doktorskog kolegija\, kao i na Sapienza školi za napredne studije (Sapienza School of Advanced Studies\, SSAS). Njezino je mišljenje smješteno unutar kontinentalne filozofije (hermeneutika\, dekonstrukcija — Nietzsche\, Heidegger\, Gadamer\, Derrida)\, a bavi se temama istine i razumijevanja. Njezin je rad usmjeren na povezanost vremena i jezika (Walter Benjamin)\, pri čemu promišlja etička i politička pitanja drugoga i različitosti (Emmanuel Levinas). Holokaust je postao središnjom točkom njezina promišljanja (If Auschwitz is Nothing\, 2023). Nakon što je već i kroz svoje ranije radove doprinijela brojnim studijama na tu temu\, nakon objave Heideggerovih Crnih bilježnica dovela je u pitanje i odgovornost same filozofije za istrebljenje (Heidegger\, the Jews and the Shoah. The “Black Notebooks”\, 2016). Višestruko se bavila odnosom prema figuri stranca i tuđinca (Marranos. The Other of the Other\, 2019)\, uključujući i pitanje migracija (Domaći stranici: Filozofija migracije\, DAF\, 2024.). Na razmeđi biopolitike i političke teologije analizirala je suverenost i oblike dominacije (Spinoza). Izazovi nasilja\, vidljivog i nevidljivog\, od totalitarizma (Arendt) do njegovih suvremenih oblika (teror\, mučenje\, rat)\, potaknuli su je na ponovno promišljanje gole egzistencije i ljudskih prava. Pozvala je filozofiju da se vrati pólisu\, oblikujući mogućnost radikalnog mišljenja koje bi povezivalo egzistenciju i zajednicu (The Political Vocation of Philosophy\, 2021). Posljednjih godina artikulirala je kritiku državne politike\, pridonoseći redefiniranju pojma demokracije (Democracy and Anarchy\, 2024).
URL:https://dokukino.net/film/18-subversive-forum-donatella-di-cesare-institucija-logora/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/05/plakat_B1_2025-eng.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250529T180000
DTEND;TZID=UTC:20250529T193000
DTSTAMP:20260426T115316
CREATED:20250524T110426Z
LAST-MODIFIED:20250524T110426Z
UID:21971-1748541600-1748547000@dokukino.net
SUMMARY:18. Subversive Forum: Rasizirano nasilje i iregularizacija života: otpor i solidarnosti s migrantima
DESCRIPTION:sudjeluju: Matea Grgurinović (novinarka portala Faktograf)\, Ana Rukavina (koordinatorica terena u Borders Violence Monitoring Network/BVMN)\, Andrea Jelovčić (pravna savjetnica u Centru za mirovne studije) \nmoderira:  Emina Bužinkić \nOd ropstva do režima na granicama\, rasizirano nasilje nad migrantima iz globalnog Juga i dalje opstaje kao temeljna logika imperija. Ovo se nasilje normalizira i umnaža kroz različite registre — fizičke\, pravne i egzistencijalne — posebno na tijelima i životima onih koje su prisilno raselili kolonijalizam\, imperijalizam i rasni kapitalizam. Migranti su izloženi policijskoj brutalnosti\,  pušbekovima\, fizičkim napadima paravojnih skupina i narodnih straža\, detenciji\, sustavnom oduzimanju zaštite i administrativnom nasilju. Migracijski režim namjerno iregularizira njihov pravni i društveni status\, lišava ih prava i sigurnosti te izlaže iskorištavanju i zamjenjivosti. Pored toga\, javni i politički diskurs migrante konstruira kao prazne posude u koje društva\, investirana održavanju granica\, hijerarhija i isključenja\, projiciraju svoje strahove\, tjeskobe i frustracije. Ovaj panel analizira svakodnevno isprepleteno nasilje države i kapitalizma te mu suprotstavlja prakse otpora režimu i podrške migrantima. Panel prepoznaje migrante kao subjekte koji prelaze višestruke granice i borce za slobodu koji sa margina osporavaju globalni poredak. \n(događaj se odvija na hrvatskom jeziku)  \n(Fotografija: Sandor Csudai) \n  \n\n\nMatea Grgurinović je novinarka i istraživačica koju posebno zanimaju teme siromaštva\, nejednakosti i radničkih prava\, kao i klimatskih promjena i traume. Dugi niz godina se bavi izvještavanjem o radništvu. Magistrirala je engleski i ruski jezik\, uči kineski. \nAna Rukavina terenska je koordinatorica u mreži Border Violence Monitoring Network. Ana je socijalna pedagoginja i stručnjakinja za rodne studije. U svom radu povezuje teorijske okvire i uvide iz rodnih studija i socijalnog rada s ciljem razvoja i provedbe podrške i usluga koje izravno doprinose osnaživanju marginaliziranih zajednica. \nAndrea Jelovčić je pravna stručnjakinja i aktivistica koja se bavi temama migracija\, azila i ljudskih prava. Diplomirala je pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci\, a svoje volontersko iskustvo u području migracija i azila nastavila je razvijati kroz profesionalni angažman u Zagrebu. Posljednje dvije godine zaposlena je kao pravna savjetnica u programu Zaštita i promicanje prava na azil i migracije Centra za mirovne studije\, gdje pruža besplatnu pravnu pomoć izbjeglicama i drugim migrantima\, koordinira stratešku litigaciju te se aktivno zalaže za učinkovitiji sustav azila te zaštitu temeljnih ljudskih prava tražitelja međunarodne zaštite i drugih marginaliziranih skupina. \nEmina Bužinkić istražuje\, organizira\, facilitira i piše na raskrižju migracija\, obrazovanja\, rase\, transnacionalnih solidarnosti i feminističke prakse. U svom radu surađuje s marginaliziranim zajednicama kroz i   straživanja usmjerena na odgovornost prema zajednici i političko organiziranje zajednica. Aktivna je u Inicijativi za slobodnu Palestinu te u uredničkom kolektivu časopisa AGITATE! – Unsettling Knowledges. Emina trenutno provodi svoj poslijedoktorski istraživački rad na Institutu za razvoj i međunarodne odnose\, gdje se fokusira na studije migracija\, rase\, te platformskog i drugog migrantskog rada i radnike.
URL:https://dokukino.net/film/18-subversive-forum-rasizirano-nasilje-i-iregularizacija-zivota-otpor-i-solidarnosti-s-migrantima/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/05/plakat_B1_2025-eng.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250529T170000
DTEND;TZID=UTC:20250529T180000
DTSTAMP:20260426T115316
CREATED:20250524T110239Z
LAST-MODIFIED:20250524T110239Z
UID:21969-1748538000-1748541600@dokukino.net
SUMMARY:18. Subversive Forum: Pierre Charbonnier: Obilje i sloboda: ekološka povijest političkih ideja
DESCRIPTION:sudjeluju: Nadežda Čačinovič\, Tomislav Medak i Kruno Lokotar  \nU obliku maestralnog filozofskog i povijesnog istraživanja\, ova knjiga donosi dosad neispričanu priču: okolišnu povijest modernih političkih ideja. U potonjima ne nastoji pronaći zametke ekološke misli (kao što su drugi već činili)\, već pokazati da su sve ideje\, bilo da se pozivaju na ekološki ideal ili ne\, oblikovane određenim poimanjem odnosa prema zemlji i okolišu. Ključne političke kategorije modernosti utemeljene su na ideji poboljšanja prirode\, na presudnoj pobjedi nad njezinom oskudnošću i ograničenošću pristupa Zemljinim resursima. Tako je i političko društvo slobodnih\, jednakih i prosperitetnih pojedinaca\, kako ga je modernost zamišljala\, posebno s uzletom industrije koji je poistovjećen s napretkom\, shvaćeno kao oslobođeno ograničenja prirodnog svijeta. \nNo taj pakt između demokracije i rasta danas je doveden u pitanje klimatskim promjenama i poremećajima ekološke ravnoteže. Stoga nam predstoji osmisliti novi horizont ideala političke emancipacije\, s obzirom na to da potonji više ne može počivati na obećanjima beskonačnog širenja industrijskog kapitalizma. Kako bi to postigla\, ekologija mora naslijediti sposobnost devetnaestog stoljeća da odgovori na veliki geo-ekološki šok industrijalizacije\, kakvu je pokazao tadašnji socijalizam. No\, ona također mora ponovno osmisliti imperativ zaštite društva u novom smjeru\, koji uzima u obzir međusobnu povezanost društvenih grupa i njihovih životnih okruženja u svijetu preoblikovanom klimatskim promjenama. \n(događaj se odvija na hrvatskom jeziku)
URL:https://dokukino.net/film/18-subversive-forum-pierre-charbonnier-obilje-i-sloboda-ekoloska-povijest-politickih-ideja/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/05/plakat_B1_2025-eng.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250528T194500
DTEND;TZID=UTC:20250528T210000
DTSTAMP:20260426T115316
CREATED:20250524T105930Z
LAST-MODIFIED:20250524T105930Z
UID:21967-1748461500-1748466000@dokukino.net
SUMMARY:18. Subversive Forum: Serge Halimi: Treba li ljevica dopustiti da je definiraju njeni neprijatelji?
DESCRIPTION:Iako se istovremeno čini podijeljena i u povlačenju\, ljevica misli da je pronašla pobjedničku strategiju: boriti se protiv ekstremne desnice\, suprotstaviti se svemu za što se zalaže\, podupirati sve čemu se suprotstavlja. Ali to bi moglo značiti potrebu za ulazak u saveze s mainstream liberalima i konzervativcima. Po kojim uvjetima? U čiju korist? I treba li to činiti i pod cijenu da adut anti-establišmenta prepušta ekstremnoj desnici? \nModerira: Stipe Ćurković \n\n\nSerge Halimi za Le Monde diplomatique\, mjesečnik u kojemu je donedavno obnašao ulogu glavnog urednika\, pokriva Sjedinjene Američke Države\, gdje je doktorirao političke znanosti na U.C. Berkeleyu. Piše redovito i o europskoj politici i medijskim pitanjima. Njegove najpoznatije knjige su Le Grand bond en arrière (Veliki skok unatrag)\, o povijesti neoliberalizma\, i Les Nouveaux chiens de garde (Novi psi čuvari)\, o francuskim medijima.
URL:https://dokukino.net/film/18-subversive-forum-serge-halimi-treba-li-ljevica-dopustiti-da-je-definiraju-njeni-neprijatelji/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/05/plakat_B1_2025-eng.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250528T180000
DTEND;TZID=UTC:20250528T193000
DTSTAMP:20260426T115316
CREATED:20250524T105649Z
LAST-MODIFIED:20250524T105649Z
UID:21965-1748455200-1748460600@dokukino.net
SUMMARY:18. Subversive Forum: Nadia Bou Ali: Bespomoćnost
DESCRIPTION:Hilfslosigkeit\, bespomoćnost\, riječ je koja unutar psihoanalize poprima status koncepta. U najkompleksnijim momentima svojih refleksija o ratu i smrti\, agresiji\, i narcizmu\, Freud se često poziva na taj važan koncept – bespomoćnost – kako bi razumio najokrutniji postupke čovječanstva. Rečeno nešto drugačije\, bespomoćnost predstavlja neljudski nagon u odnosu na koji se čovječanstvo pokušava afirmirati: postajanje-čovjekom subjekta protiv regresivnog nagona za zavisnošću. „Ja“ ne može priznati svoju bespomoćnost\, poriče je\, plete pripovijesti i priče\, zamišlja da je drugačije\, uvijek zamišlja da je drugačije. Ta zavisnost o pomoći drugih\, milosrđe društvenih odnosa\, predstavlja fantaziju „Ja“. Ono što psihoanaliza obećava jest da je subjekt u stanju preživjeti vlastitu bespomoćnost. To nije stvar grupa\, iako grupe često kanaliziraju tu primarnu izvornu emociju. \nFranz Fanon je tvrdio da to postaje jasno u kolonijalnim kontekstima\, kada grupa ili obitelj otme libido: magija\, mit\, duhovi prošlosti ekscesivno proganjaju kolonizirane. Unutarnji neprijatelj\, takoreći\, onaj je koji kolonizirane proganja u „permanentnoj konfrontaciji na fantazmatskoj ravni“. Ta dezintegracija ličnosti\, ta libidinalna kooptacija od strane grupe\, upravo je ono što indigeni\, kolonizirani\, odbacuje u tijeku borbe za slobodu. Fanonova tvrdnja glasi da „izlazak iz imaginarnog“\, koji kolonizacija iznuđuje\, predstavlja moment nasilne konfrontacije: kompromis nije moguć\, osim za nacionalnu buržoaziju\, elitu koja će pregovarati s kolonizatorom i upravljati u njegovo ime. Indigeni ili kolonizirani koji se ne bore od početka su poraženi\, povlačeći se u svoju bespomoćnost dok „bombe padaju po njima poput kiše“. Ta bespomoćnost u suočenosti s kolonijalnom silom podrazumijeva da su već poraženi\, da su\, što god činili\, već izgubili: bespomoćnost znači da su ponovno masa\, stanovništvo\, grupa. Jedini način da se tu bespomoćnost nadvlada jest da se ne predajemo\, da se borimo. \nmoderira: Ozren Pupovac \n\n\nNadia Bou Ali je izvanredna profesorica i direktorica Critical Humanities Program for the Liberal Arts na American University u Beirutu. Jedna je od urednica zbornika Lacan contra Foucault: Subjectivity\, Sex and Politics (Bloomsbury\, 2018)\, Extimacy: Encounters Between Psychoanalysis and Philosophy (Northwestern UP\, 2024)\, i autorica knjige Hall of Mirrors: Psychoanalysis and the Love of Arabic (Edinburgh UP\, 2020). Suurednica je serije knjiga Psychoanalytic Acts (Edinburgh UP). Sljedeće godine joj izlazi nova knjiga pod naslovom Structure and Form (Verso\, 2026). Njezini radovi su prevedeni na francuski\, španjolski i arapski.
URL:https://dokukino.net/film/18-subversive-forum-nadia-bou-ali-bespomocnost/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/05/plakat_B1_2025-eng.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250528T170000
DTEND;TZID=UTC:20250528T180000
DTSTAMP:20260426T115316
CREATED:20250524T105428Z
LAST-MODIFIED:20250524T105428Z
UID:21963-1748451600-1748455200@dokukino.net
SUMMARY:18. Subversive Forum: Alberto Toscano: Kasni fašizam
DESCRIPTION:sudjeluju: Srđan Dvornik\, Petar Milat i Kruno Lokotar  \nU svijetu koji potresaju ekološke\, ekonomske i političke krize čini se da prevlast stječu sile autoritarizma i reakcije. Kako bismo trebali zvati\, mapirati i reagirati na takvo stanje stvari? Bogati arhiv rasprava 20. stoljeća o fašizmu može pomoći da se pronađe put kroz sve autoritarniju današnjicu. Hitan je i životno važan zadatak razvijati antifašističku teoriju. Od „Velike zamjene” do kampanja protiv kritičke rasne teorije i „rodne ideologije”\, današnja globalna ekstremna desnica pokreće smrtonosnu paniku zbog navodnih prijetnji tradicionalnim političkim\, seksualnim i rasnim hijerarhijama. \nOslanjajući se posebno na Crnačke radikalne i antikolonijalne teorije fašizma\, Toscano jasno pokazuje ograničenja povezivanja fašizma prvenstveno s političkim nasiljem kakvo su ljudi proživjeli u prošlim evropskim režimima. Umjesto traženja analogija u povijesti\, fašizam treba gledati kao promjenjiv proces\, usidren u rasnom i kolonijalnom kapitalizmu\, koji prethode kristalizaciji u Mussolinijevoj Italiji i Hitlerovoj Njemačkoj te ih nadživljuju. On je prijetnja koja se razvija i dalje\, sve do danas. (Verso) \n(događaj se odvija na hrvatskom jeziku)
URL:https://dokukino.net/film/18-subversive-forum-alberto-toscano-kasni-fasizam/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/05/plakat_B1_2025-eng.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250527T194500
DTEND;TZID=UTC:20250527T210000
DTSTAMP:20260426T115316
CREATED:20250524T105121Z
LAST-MODIFIED:20250524T105121Z
UID:21961-1748375100-1748379600@dokukino.net
SUMMARY:18. Subversive Forum: Sita Balani: U pukotinama seksualne modernosti: kategorija rase danas
DESCRIPTION:Rasa je izrazito moderan oblik kategorizacije\, proizvod europskih imperija i procesa diferencijacije putem kojih je osiguravan razvoj kapitalizma. U knjizi Deadly and Slick: Sexual Modernity and the Making of Race\, Sita Balani tvrdi da se postojanost rase može objasniti načinom na koji je rasa ugrađena u svakodnevni život kroz domenu koju smatramo najintimnijom i najbitnijom – seksualnost. Upletena u rasnu kategorizaciju\, seksualnost se pojavljuje kao temelj sebstva\, pri čemu bračna zajednica utemeljena na komplementarnim rodnim ulogama djeluje kao jamac pristojne\, europske subjektivnosti. Na prijelazu u 20. stoljeće\, uzorni politički subjekt smješta se unutar nuklearne obitelji. Do kraja stoljeća\, od nas se traži da djelujemo kao pojedinci_ike u potrazi za romantičnom ljubavlju i seksualnom slobodom. Iako seksualna modernost obećava samorealizaciju kroz ljubav i slobodu\, seksualno nasilje ostaje njezino konstitutivno obilježje\, prateći kretanje kapitala i djelujući kao oruđe rasnog terora. \nU 21. stoljeću\, međutim\, odnos između rasne kategorizacije i seksualnosti počinje slabjeti. I dok su državni birokratski aparati sve manje zainteresirani za naše seksualno ponašanje i strukture srodstva\, eksploatacija i ekspropijacija se ubrzavaju. Seksualna sloboda više ne djeluje kao uvjerljivo mjerilo dobrog života\, a „linija boje kože“ ponovno se uspostavlja duž novih geopolitičkih rasjeda. U ovom predavanju razmotrit ćemo pukotine seksualne modernosti kako bismo sagledali na koje se načine proces proizvodnje rase obnavlja radi izvlačenja vrijednosti u uvjetima ekološkog sloma\, geopolitičkih sukoba\, katastrofalnog nacionalizma i genocida. \nModerira: Karolina Hrga \n\nSita Balani autorica je knjige Deadly and Slick: Sexual Modernity and the Making of Race (Verso\, 2023) te suautorica knjige Empire’s Endgame: Racism and the British State (Pluto\, 2021). Objavljivala je u časopisima Vice\, Tribune\, The White Review\, Salvage\, Public Books\, Radical Philosophy\, Five Dials i Protean.
URL:https://dokukino.net/film/18-subversive-forum-sita-balani-u-pukotinama-seksualne-modernosti-kategorija-rase-danas/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/05/plakat_B1_2025-eng.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250527T180000
DTEND;TZID=UTC:20250527T193000
DTSTAMP:20260426T115316
CREATED:20250524T104834Z
LAST-MODIFIED:20250524T104834Z
UID:21959-1748368800-1748374200@dokukino.net
SUMMARY:18. Subversive Forum: Raia Apostolova: Istočna Europa i migracija – socijalističke prošlosti\, kapitalistička sadašnjost
DESCRIPTION:Proizvodnja straha od migranata nešto je čime se reakcionarni pokreti bave već desetljećima\, i u Europi i drugdje. Je li ljevica opremljena da se tome suprotstavi? Govoreći iz perspektive Istočne Europe – kao prostora gdje golemi broj ljudi prelazi granice bježeći od socijalne deprivacije\, ali i prostora gdje se prije tridesetak godina dogodio „kolaps“ koji je učvrstio globalnu prevlast opresivne tečerističke dogme „there is no alternative“ („nema alternative“) – pokušat ću spasiti neka progresivna značenja migracije. Fokusirajući se na višestruka temporalna izmještanja i fragmentirane epizode u proizvodnji migrantske subjektnosti kako u socijalističkim tako i u kapitalističkim okolnostima\, želim se vratiti socijalističkim borbama protiv kapitalističkih oblika migracije\, historizirati prošle nade i probuditi moguće političke strategije za sadašnjost. Fokusirajući se na dvije distinktivne figure u istočnoeuropskoj politici migracije – „socijalističkog prijatelja“ i „socijalnog parazita“ – pokušat ću identificirati potencijalne putanje borbe protiv ekstraktivističke logike migracije. \nRaia Apostolova je docentica na Instituta za filozofiju i sociologiju na Odjelu „Društvo znanja: edukacija\, znanost\, i inovacije“\, Bugarske akademije znanosti. Trenutno istražuje političke teorije socijalističkog internacionalizma i migracije\, razvijene u kontekstu socijalističkih i postkolonijalnih susreta\, njihove socijalne efekte na međunarodne radne i edukacijske odnose\, kao i njihovo kasnije brisanje iz društvenog tkiva uslijed kapitalističke restauracije u Istočnoj Europi. Autorica je knjige Capitalism and Migration: Freeing and Hunting Labor Power Across the European Union (Prof. Marin Drinov Publishing House of BAS\, 2024).
URL:https://dokukino.net/film/18-subversive-forum-raia-apostolova-istocna-europa-i-migracija-socijalisticke-proslosti-kapitalisticka-sadasnjost/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/05/plakat_B1_2025-eng.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250526T190000
DTEND;TZID=UTC:20250526T203000
DTSTAMP:20260426T115316
CREATED:20250524T104442Z
LAST-MODIFIED:20250524T104442Z
UID:21924-1748286000-1748291400@dokukino.net
SUMMARY:18. Subversive Forum: Leandros Fischer: Njemačka ljevica i Palestina – povijest kapitulacije (i ponovnog rođenja?)
DESCRIPTION:I nakon godinu i pol genocida\, ponašanje velikih dijelova njemačke ljevice prema zbivanjima u Gazi ostaje ambivalentno. Otkud taj stav i kako se historijski razvijao? Suprotno tvrdnjama da se fenomeni poput takozvanih „Anti-Deutsche“ („anti-Nijemaca“) mogu tumačiti kao odraz povijesno uvjetovanih „njemačkih osjetljivosti“\, u ovom predavanju ću paralizu velikih dijelova njemačke ljevice interpretirati kao kapitulaciju pred raison d’état njemačke države. \n Moderira: Stipe Ćurković \nLeandros Fischer je istraživač migracija i trenutno radi kao gost-predavač na American University of Beirut u Paphosu na Cipru. Njegova disertacija\, Between Internationalism and Raison d’État (Springer VS\, 2016)\, bavi se debatom oko palestinskog sukoba unutar stranke DIE LINKE.
URL:https://dokukino.net/film/18-subversive-forum-leandros-fischer-njemacka-ljevica-i-palestina-povijest-kapitulacije-i-ponovnog-rodenja/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/05/plakat_B1_2025-eng.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250525T203000
DTEND;TZID=UTC:20250525T220000
DTSTAMP:20260426T115316
CREATED:20250513T212858Z
LAST-MODIFIED:20250513T212858Z
UID:21819-1748205000-1748210400@dokukino.net
SUMMARY:18. SFF: Osam razglednica iz Utopije
DESCRIPTION:Eksperimentalni dokumentarni film\, sastavljen isključivo od postsocijalističkih rumunjskih reklama\, prikazuje stvarno stanje jedne države kroz njen fiktivni\, komercijalni univerzum. Spajanjem dokumenata o dugom periodu tranzicije u Rumunjskoj\, Jude i Ferencz-Flatz govore o životu\, ljubavi i smrti\, o tijelu i ljudskoj slabosti\, o prirodi i natprirodnom\, o recentnoj povijesti\, o socijalizmu i kapitalizmu. \nEpizodna struktura filma\, podijeljena u osam poglavlja\, fokusira se na specifične aspekte ovog idealnog svijeta\, zamišljenog kroz objektiv komercijalnog oglašavanja kao povećala za društvene želje\, vjerovanja\, nade i strahove. Prvo poglavlje prepričava nacionalnu povijest od njezinih početaka do današnjice koristeći njezine prikaze u postsocijalističkim reklamama. Drugo poglavlje posvećeno je novcu\, žili kucavici kapitalističke ekonomije\, ali i sveprisutnom predmetu fascinacije u reklamama. Treće poglavlje spaja slike laboratorija\, znanstvenika i znanstvenih objašnjenja iz reklamnih oglasa kako bi razotkrila pretenzije reklama na racionalnost. Četvrto poglavlje istražuje opčinjenost reklama nadnaravnim. Peto poglavlje kroz reklame ispisuje ljudsku biografiju\, od rođenja do smrti. Šesto poglavlje posvećeno je jezičnim igrama reklama\, dok se sedmo poglavlje bavi njihovim govorom tijela i gestama. Osmo poglavlje bavi se reprezentacijama roda i rodnim odnosima u oglasima. Završni epilog koristi slike prirode iz reklama kako bi izrazio ekološku zabrinutost i ruminirao o nadolazećoj apokalipsi. \nNagrade i festivali:  \nLocarno Film Festival (2024) – svjetska premijera; IDFA (2024) – IDFA ReFrame Award za kreativnu upotrebu arhiva \n  \n\nRadu Jude rumunjski je redatelj i scenarist. Studirao je film u Bukureštu\, a započeo je karijeru kao pomoćnik redatelja. Radu Jude pripada drugoj generaciji filmaša tzv. rumunjskog novog vala. 2006. je snimio kratki film The Tube with a Hat\, koji je osvojio više od 50 međunarodnih nagrada. Judeov dugometražni prvijenac\, Najsretnija djevojka na svijetu (2009)\, prikazan je na više od 50 međunarodnih festivala. Uslijedili su naslovi poput Bravo!\, Srca s ožiljkom i Svi u našoj obitelji\, koji su osvojili mnogostruke nagrade: Srebrnog medvjeda za režiju na Berlinaleu 2015.\, posebnu nagradu žirija u Locarnu 2016. te nominaciju EFA-e za najboljeg scenarista. Međunarodna premijera Mrtve nacije (2017) u Locarnu bila mu je debi u dokumentarnom filmu. Dugometražni film Ne zanima me ako u povijesti ostanemo zapisani kao barbari (2018) osvojio je Kristalni globus za najbolji film i nagradu Europa Cinemas Label u Karlovim Varima. Recentni filmovi: Velika slova (2020)\, Baksuzno bubanje ili bezumni pornić (Berlinale 2021 – Zlatni medvjed za najbolji film) i Ne očekuj previše od kraja svijeta (Locarno 2023 – Srebrni leopard). \nChristian Ferencz-Flatz je filozof\, trenutno zaposlen kao istraživač na Institutu za filozofiju Alexandru Dragomir u Bukureštu. Predaje na Nacionalnom sveučilištu za kazalište i film u Bukureštu. Njegov istraživački rad bavi se fenomenologijom\, kritičkom teorijom\, filozofijom povijesti\, filmskom i medijskom filozofijom. S Julianom Hanichem uredio je izdanje časopisa Studia Phaenomenologica XVI: Film i fenomenologija (2016). Njegove najnovije monografije uključuju: Kritička teorija i Fenomenologija. Polemike\, prisvajanja\, perspektive (Springer\, 2023) i Film kao društvena situacija (Tact\, 2018). Objavio je brojne eseje i istraživačke članke u filozofskim i filmološkim časopisima te preveo na rumunjski ključna teorijska djela Edmunda Husserla\, Martina Heideggera\, Waltera Benjamina\, Theodora W. Adorna i Siegfrieda Kracauera. Trenutno razvija istraživački projekt posvećen postsocijalističkom oglašavanju.
URL:https://dokukino.net/film/18-sff-osam-razglednica-iz-utopije/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/05/plakat_B1_2025-eng.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250525T180000
DTEND;TZID=UTC:20250525T200000
DTSTAMP:20260426T115316
CREATED:20250513T210849Z
LAST-MODIFIED:20250513T210923Z
UID:21772-1748196000-1748203200@dokukino.net
SUMMARY:18. SFF: Hommage: Jocelyne Saab – Program 3
DESCRIPTION:Bejrut\, nikad više  /  Beyrouth\, jamais plus\, dokumentarni\, 1976\, u boji\, Libanon\, 16/35 mm\, 35 min. \nGodina 1976. označava početak bejrutske kalvarije. Kroz oči djeteta redateljica tijekom šest mjeseci prati svakodnevnu destrukciju gradskih zidina. Svakoga jutra između 6 i 10 sati kruži Bejrutom\, dok milicija obiju strana odmara od noćnih borbi. \nBejrut\, moj grad  / Beyrouth\, ma ville\,  dokumentarni\, 1982.\, u boji\, Libanon\, 16 mm\, 37 min. \nU srpnju 1982. izraelska je vojska započela opsadu Bejruta. Četiri godine ranije Jocelyne Saab svjedočila je kako gori njezin dom iz djetinjstva\, star 150 godina. Zapitala se: Kada je sve ovo počelo? Svako mjesto postaje povijesni memorijal\, a svako ime sjećanje. \nInformativni filmovi koje sam snimala za televiziju\, a bili su dakle namijenjeni najvećemu mogućem broju ljudi\, naveli su me malo-pomalo da veću pozornost pridajem ljudskim senzibilitetima nego njihovim riječima: da ih gledam kako žive\, kako rade. Smatrala sam da će na taj način film biti snažniji\, i bila sam u pravu: posljednji film koji sam snimila sama\, bez operatera\, tijekom opsade Bejruta\, pod bombama\, bio je poput osobnog iskustva. \nNisam znala što ću s tim filmom\, nosila sam kameru uokolo dva mjeseca. Htjela sam pokazati nedaće stanovnika pod opsadom\, okružene. Prikazala sam samo solidarnost\, tu euforiju utopije\, gdje svi traže samo osnovno: vodu\, kruh\, struju\, i gdje se ljudi doista gledaju u oči. \nU filmu su prikazane situacije\, pogledi\, geste\, s vrlo malo riječi: ima jedna minuta tijekom koje govori čovjek\, ali bez intervjua. Volja za preživljavanjem\, ta odlučnost u suočavanju s nasiljem koje nam je nametnuto\, odbijanje da se ode\, sve to definitivno stvara nešto vrlo moćno što sam htjela prikazati. \nBrod egzila  /  Le bateau de l’exil\, dokumentarni\, 1982.\, u boji\, Libanon\, 16 mm\, 12 min. \nNakon tajnog života u Bejrutu\, u bijegu od izraelskih snaga\, predsjednik PLO-a Jaser Arafat napušta Libanon na brodu Atlantis\, ploveći u novi egzil u Grčku\, a zatim i Tunis. U filmu govori o svojoj sudbini i budućnosti PLO-a. \n  \n*Nakon projekcije sliijedi razgovor s kustosicom programa Mathilde Rouxel koji će moderirati umjetnička direktorica Subversive Festivala Dina Pokrajac.  \nMathilde Rouxel\, dr. sc. filmologije na Sveučilištu Sorbonne Nouvelle\, svoju je disertaciju napisala o likovima ljudi usred borbe u arapskom ženskom filmu (1967. – 2020.) Autorica je memoara Jocelyne Saab\, la mémoire indomptée (Beirut\, Dar an-Nahar\, 2015.)\,  suurednica ReFocus: The Films of Jocelyne Saab (Edinburgh University Press\, 2022.) i Le Livre pour sortir au jour de Jocelyne Saab (Marseille\, éditions commune\, 2023.) Radi kao znanstvena suradnica pri institutu IREMAM-CNRS (Sveučilište Aix-Marseille)\, umjetnička direktorica filmskih festivala Aflam (Marseille) i Noisy-le-Sec Franco-Arab Film Festival. Suosnivačica je i direktorica udruge Association Jocelyne Saab koja se bavi očuvanjem rada istoimene libanonske redateljice. \n  \nJocelyne Saab (1948. – 2019.) bila je francusko-libanonska redateljica i umjetnica. Kao ratna reporterka\, redateljica dokumentaraca i fikcije te videoumjetnica\, razvila je vlastiti jezik i izražajna sredstva kojima osuđuje nepravdu i bori se za bolje društvo. Poznata je po svojoj podršci narodu Palestine i dokumentarnom radu za vrijeme Libanonskoga građanskog rata (1975. – 1990.)\, ali i po svojem filmu Dunia\, snimljenom u Egiptu\, koji se tematski suprotstavlja usponu fundamentalizma u toj zemlji. Njezini filmovi odražavaju velike društvene i antikolonijalne borbe dvadesetoga stoljeća: Front Polisario u Zapadnoj Sahari\, Iran nakon Iranske revolucije 1979.\, Egipat za vrijeme prosvjeda za kruh 1977. i uspona fundamentalizma u osamdesetima. Saigonska dama portret je žene koja se prisjeća maquis – pokreta otpora i borbe vijetnamskih komunista protiv Amerikanaca.
URL:https://dokukino.net/film/hommage-jocelyne-saab-program-3/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Kratkometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/05/plakat_B1_2025-eng.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250524T190000
DTEND;TZID=UTC:20250524T203000
DTSTAMP:20260426T115316
CREATED:20250513T213245Z
LAST-MODIFIED:20250513T213245Z
UID:21827-1748113200-1748118600@dokukino.net
SUMMARY:18. SFF: Što si sanjao sinoć\, Paradžanove?
DESCRIPTION:Udaljenost između Berlina i Isfahana iznosi gotovo 4000 km. Web-kamera premošćuje distancu i omogućuje intimni kontakt no također svjedoči o jazu. Cijelo desetljeće Faraz Feshakari dokumentira susrete sa svojom obitelji – digitalni dijalog između njega koji je odselio u Njemačku kako bi studirao filmsku režiju i snimanje i njih koji su ostali u povelikom iranskom gradu. Otac Hassan i majka Mitra raspravljaju o tradicionalnoj ulozi žene i pokazuju plodove kaki iz vrta. Pomoću sunčanih naočala Hassan se na tren transformira u Abbasa Kiarostamija a Mitra se prisjeća vremena koje je provela u zatvoru. Rođak Rahi dopunjuje ovaj intergeneracijski dijasporični razgovor iz Austrije sa svojim omiljenim receptom: tost\, mozzarella i jaje. Slika i tapeta u pozadini su pikselizirane a zvuk nesinkroniziran. Mnogo toga ostaje neizrečeno ali opipljivo. Pripovijedanje je u Što si sanjao sinoć\, Paradžanove? suptilno\, klizi između redaka i aluzija. Između snimljenih video-poziva Fesharaki umeće tekstualne natpise na crvenoj pozadini koji služe kao bilješke i poruke\, kao i uspomene zabilježene na VHS kasetama. Prosede ovog debitantskog desktop filma razlaže suštinsku ljudsku dilemu: želju da nas razumiju iako katkad ni sami sebe ne razumijemo\, te nemogućnost izražavanja emocija pred onima koji nas najbolje poznaju. Zato postoje snovi i filmovi – da oprostore neizrecivo i neiskazivo. (Dina Pokrajac) \nNagrade i festivali:  \nBerlinale Forum (2024) – svjetska premijera: Dokufest (2024) – posebno priznanje \n  \nFaraz Fesharaki rođen je Isfahanu u Iranu 1986. i živi u Berlinu. Dok je studirao dramsku književnost i film na Umjetničkom sveučilištu u Teheranu\, počeo je raditi na vlastitim kratkim filmovima i sudjelovao u radionicama Abbasa Kiarostamija. 2012. započeo je studij snimanja na Njemačkoj akademiji za film i televiziju u Berlinu. Što vidimo kada gledamo u nebo? Aleksandrea Koberidžea bio je njegov diplomski film kao direktora fotografije. Što si sanjao sinoć\, Paradžanove? njegov je dugometražni redateljski prvijenac.
URL:https://dokukino.net/film/18-sff-sto-si-sanjao-sinoc-paradzanove/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/05/plakat_B1_2025-eng.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250524T170000
DTEND;TZID=UTC:20250524T183000
DTSTAMP:20260426T115316
CREATED:20250514T072454Z
LAST-MODIFIED:20250514T072454Z
UID:21848-1748106000-1748111400@dokukino.net
SUMMARY:18. SFF: Soba sjena (projekcija i predstavljanje knjige)
DESCRIPTION:Projekcija\, razgovor\, predstavljanje knjige i projekta uz prisustvo autora Camila Restrepa. \nmoderira: Dina Pokrajac \nRatno doba. Žena se sklanja u svoju sobu. Sjećanja na fotografije\, filmove\, slike i knjige izranjaju na površinu\, rezonirajući s nasiljem izvana. Evokacija ovih umjetničkih djela nastanjuje njezinu samoću i stvara prostor otpora za nju. Između dokumentarca i fikcije\, Soba sjena nudi novi način prikazivanja povijesti umjetnosti. \nNagrade i festivali:  \nFID Marseille (2024); Bogotá IFF (2024); Cali IFF (2024); RIDM \n  \nSoba sjena nastavak je razmišljanja koje sam započeo u svojem kratkom dokumentarcu Impresije o ratu\, u kojemu me zanimao nastanak i kruženje različitih slika kolumbijskog oružanog sukoba. Soba sjena inspirirana je serijom fotomontaža Marthe Rosler “House Beautiful: Bringing the War Home”. U toj seriji\, nastaloj od 1967. nadalje\, Martha Rosler kombinira slike iz različitih izvora kako bi propitala medijsko izvještavanje o Vijetnamskom ratu. Poput tih kolaža\, Soba sjena poziv je na preispitivanje uloge slika donesenih iz zona sukoba. U svijetu zasićenom ekranima\, film postavlja i pitanje što znači prikazati ili ne prikazati neku sliku. U ovom slučaju\, rat koji prijeti protagonistici nikada nije prikazan. \nRadnja filma odvija se unutar sobe osvijetljene prozorom\, poput kamere u prirodnoj veličini u koju svjetlost ulazi kroz otvor. To je svojevrsna camera obscura\, na koju se i sam naslov filma referira. Prisutnost rata daje se naslutiti samo u zvukovima vrisaka i eksplozija koji dopiru kroz prozor sobe. Ta izvanekranska prisutnost često zaokuplja pažnju žene\, koja se stalno iznova vraća do prozora kako bi pogledala van. Ono što njezin pogled vidi postaje jasno iz misli koje izgovara naglas. Dojam o ratu dobivamo preko više vrsta umjetničkih djela koja žena opisuje. \nFikcionalni element Sobe sjena teži stvaranju alegorije reprezentacije\, spajajući kameru i zamišljenu galeriju unutar istog prostora. Taj prostor nastanjuje svijest – svijest protagonistice. Zahvaljujući njoj – i zbog nje – slike u toj sobi postoje i imaju značenje. \nPočetni monolog žene od posebnog je značenja zato što daje ključ za razumijevanje filma. Protagonistica se poistovjećuje s mitskom figurom žene koju opisuje – žene koja je rodila umjetničku reprezentaciju. Iscrtavanjem obrisa sjene svojeg ljubavnika na zidu\, ona je sačuvala trag čovjeka koji je otišao u rat. Obris sjene postaje trag njegova nestanka. Kao u legendi\, protagonistica Sobe sjena nastoji dati sliku neuhvatljive prisutnosti rata koji se odvija izvan kadra. \nU tom alegorijskom okviru odvija se dokumentarni film. Uz primjere iz povijesti umjetnosti i kinematografije\, film nas vodi na putovanje kroz djela koja nam pomažu razumjeti da umjetnost koliko predstavlja svijet toliko i propituje njegove reprezentacije. Soba sjena okuplja djela koja istražuju ulogu slike kao vektora ideologije ili kao oruđa za emancipaciju. Među spomenutim su umjetnicima Bertolt Brecht\, Paul Grimault\, Paul Klee\, Milan Kundera\, Susan Meiselas\, Martha Rosler\, John Smith\, Travis i Erin Wilkerson. Njihova djela također nisu prikazana. Odričući se lakih rješenja i doslovnog prikaza\, film i formalno slijedi svoju temu reprezentacije. Gledatelja poziva na aktivno traganje za tekstovima\, fotografijama\, slikama i filmovima koji su spomenuti. \nDeset monologa iz filma odabrano je iz 26 tekstova koji će biti objavljeni u izdanju Elías Querejeta Zine Eskola (Škola filma Elías Querejeta u San Sebastiánu)\, koja je podržala projekt od samog početka. Film i knjiga rezultat su filmskih radionica koje sam vodio u toj školi 2020. i 2021. godine – radionica u kojima sam poticao na razmišljanje o ciljevima određenih slika proučavanjem djela koja su nastala s namjerom da izoštre pogled promatrača propitujući kontekst pojavljivanja neke slike\, sustava reprezentacije ili pogleda na svijet. \nUz umjetnike spomenute u filmu\, knjiga se referira i na radove Francisa Alÿsa\, Fernanda Botera\, Guya Deborda\, Forensic Architecturea\, Alexandera Klugea i Petera Schamonija\, Cristóbala Leóna i Joaquína Cociñe\, Chrisa Markera\, Georgea Orwella\, Charlotte Perkins Gilman\, Sophie Ristelhueber\, Deborah Stratman\, Kidlata Tahimika\, Renéa Vautiera\, Roberta Walsera i Normana Wilkinsona. \nCamilo Restrepo
URL:https://dokukino.net/film/18-sff-soba-sjena-projekcija-i-predstavljanje-knjige/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/05/plakat_B1_2025-eng.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250524T150000
DTEND;TZID=UTC:20250524T160000
DTSTAMP:20260426T115316
CREATED:20250513T213830Z
LAST-MODIFIED:20250513T213830Z
UID:21836-1748098800-1748102400@dokukino.net
SUMMARY:18. SFF: Kinematografija koja mijenja svijest: Psihodelijska reorijentacija nesvjesnoga na filmu (predavanje)
DESCRIPTION:U doba takozvane renesanse psihodelije\, svojevrsno je „mentalno otkrivenje“ ponovno se vratiti radu Stanislava Grofa o terapiji LSD-om. Njegova istraživanja o transformativnom potencijalu neuobičajenih stanja svijesti\, kao i njegova zapažanja o LSD-u prije više od 50 godina nude holistički i filozofski pogled na predjele ljudske podsvjesti. U ovom predavanju pokušat ću pokazati kako su brojna iskustva koja je Grof opisao pronašla drugi izraz u kinematografiji\, posebice u žanrovima koji istražuju neuobičajena stanja svijesti\, izvan granica normalne percepcije – u hororu\, znanstvenoj fantastici te eksperimentalnoj ili performativnoj kinematografiji. Dok se sredinom dvadesetoga stoljeća teorija filma razvijala na temelju psihoanalitičkih koncepata nesvjesnog\, u ovom predavanju razmotrit ćemo lekcije proizišle iz istraživanja psihodelika i ponuditi psihodelijsku reorijentaciju nesvjesnoga na filmu. Iznijet ću ideju da naša medijska kultura zapravo također pripada golemim prostranstvima nesvjesnoga\, gdje doživljavamo susrete druge vrste\, dobre i loše tripove\, koji vode do pitanja što znači biti čovjekom u nestalnom svijetu koji proživljava duboku krizu. \nPatricia Pisters sveučilišna je profesorica filmske umjetnosti na Odjelu za medijske studije Sveučilišta u Amsterdamu. Suosnivačica je i urednica časopisa otvorenog pristupa Necsus: European Journal of Media Studies i suurednica serijalaFilm Culture in Transition (Amsterdam University Press) te Thinking I Media (Bloomsbury Academic). Autorica je knjiga The Neuro-Image: A Deleuzian Film-Philosophy of Digital Screen Culture (Stanford University Press\, 2012) i New Blood in Contemporary Cinema: Women Directors and the Poetics of Horror (Edinburgh University Press\, 2020). Uredila je specijalno izdanje časopisa o Deleuzeu i Guattariju u kontekstu povratka psihodelije (Edinburgh University Press\, 2023). Piše o ulozi filma i medija u oblikovanju (kolektivne) svijesti. U svojem znanstvenom i predavačkom radu istražuje teme estetike izmijenjenih stanja i osnovnu teoriju medija. Na svojoj stranici objavljuje blogove\, članke i videozapise: www.patriciapisters.com.
URL:https://dokukino.net/film/18-sff-kinematografija-koja-mijenja-svijest-psihodelijska-reorijentacija-nesvjesnoga-na-filmu-predavanje/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/05/plakat_B1_2025-eng.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250523T190000
DTEND;TZID=UTC:20250523T203000
DTSTAMP:20260426T115316
CREATED:20250513T214655Z
LAST-MODIFIED:20250513T214655Z
UID:21840-1748026800-1748032200@dokukino.net
SUMMARY:18. SFF: Smrt prijateljstva & Označiti granicu
DESCRIPTION:Tilda Swinton glumi izvanzemaljsko biće u obličju žene (jer su njezini kreatori odlučili da će na taj način djelovati umirujuće na Zemljane). Poslana je na mirovnu misiju iz galaksije Prokion kako bi uspostavila kontakt s intelektualnom i političkom elitom Zemlje\, no završi u ratnoj zoni\, konkretno tzv. Crnom rujnu\, sukobu koji se vodio između jordanskih oružanih snaga i PLO-a pod vodstvom Jasera Arafata\, 1970. godine. Swinton je simulacija\, robot\, posebno dizajnirani prototip i visoko sofisticirana tehnologija za prikupljanje podataka a svoju misiju definira kao „potragu za nemogućim predmetima.“ \nGotovo cjelokupna radnja filma odvija se u sićušnoj radnoj sobi i fokusirana je na poetičnu i filozofsku dijalošku razmjenu između Friendship i ciničnog ratnog reportera koji se zove Sullivan (aluzija na klasik Prestona Sturgesa Sullivanova putovanja) a glumi ga Bill Patterson. U komorne scene Wollen povremeno interpolira arhivske materijale i stvarne snimke minulog ratnog sukoba. Temeljno pitanje koje se provlači kroz njihove razgovore jest zašto ljudska rasa neumorno radi na vlastitom uništenju kao i uništenju planete i svih drugih vrsta na njoj. Film je to o odnosu simulacije i zbilje\, sjećanja i identiteta\, o ograničenjima jezičnih konvencija\, seksualnih protokola i žanrovskih obrazaca koja valja nadići\, ali prije svega o solidarnosti kao (ne)mogućoj misiji. \nFriendship se poistovjećuje s Palestincima kao autsajderima i tuđincima bez doma jer i sama na Zemlji ima subalterni status. Strojevi su ovdje (za razliku od njene planete) još uvijek samo produžetak ljudske volje te ih kao takve ljudi preziru\, nisu još postali inteligentni i emancipirali se. Računala kontroliraju svijet\, ali za razliku od Friendship\, nisu još dosegnula točku u kojoj im je stalo da svijet preživi. No kako piše Susan Sontag „Samilost je nestabilan osjećaj – potrebno ju je prevesti u djelovanje ili će izblijediti.“ \nU finalnoj sceni filma gledamo apstraktnu kompjutersku simulaciju sjećanja koja je Friendship akumulirala tijekom svoje potrage za nemogućim predmetima – iako je Sullivan opetovano naziva bićem bez sjećanja i povijesti. Ona preuzima i stihove palestinske pjesnikinje upućene dragom ubojici\, no može li ih razumjeti? Jesu li to njena sjećanja ili samo prisvaja tuđa? Možda se identificira s Palestincima٠kama jer su oni٠e kao i ona bića bez vlastitog sjećanja\, koje im je oduzeto. Dok sam Wollen i njegov alterego Sullivan ne mogu prevesti samilost u solidarno djelovanje\, usprkos simpatiziranju s palestinskim narodom i proživljavanju sukoba s prve linije bojišta\, Friendship kao ženski android ili feministički kiborg (Donna Haraway) „transcendira svoju dodijeljenu misiju\, zadatosti rodnih binarnosti\, novinarsku neutralnost i podjele rase\, nacije i geografije“ (Hannah Hutchings-Georgiou) te se pridružuje Palestincima٠kama u njihovoj borbi. Filmsko vrijeme-prostor omogućuje ovu transformaciju i čini potragu za „nemogućim predmetima“ o kojima sanja Friendship latentno mogućom\, vizualizirajući transnacionalnu solidarnost kao gradivno tkivo budućnosti planete. (Dina Pokrajac) \nPeter Wollen (1938. – 2019.) bio je teoretičar filma\, redatelj i politički novinar. Studirao je engleski jezik na koledžu Christ Church u sklopu Sveučilišta u Oxfordu. Bio je dugogodišnji suradnik Pedagoškog odsjeka Britanskog filmskog instituta (BFI)\, te suradnik i jedan od urednika časopisa Screen. Predavao je film na brojnim sveučilištima te je prije povlačenja iz akademskog života bio profesor emeritus na Sveučilištu u Kaliforniji\, Los Angeles (UCLA). Između 1974. i 1982. godine Wollen je zajedno s Laurom Mulvey napisao i režirao šest filmova – Pentesileja: kraljica Amazonki\, Sfingine zagonetke\, AMY!\, Gledanje u budućnost\, Frida Kahlo & Tina Modotti i Loša sestra. U pitanju su avangardni filmski eseji koji istražuju feminističku teoriju\, semiotiku\, psihoanalizu i ljevičarske politike. Peter Wollen također je koautor scenarija filma Profesija: reporter (1975.) Michelangela Antonionija. Njegov jedini samostalni film Smrt Prijateljstva (1987.) s Tildom Swinton u ulozi izvanzemaljke u mirovnoj misiji na Zemlji stekao je kultni status. \n  \nPrije Smrti prijateljstva prikazat će se kratkometražni film Camila Restrepo\, Označiti granicu (Marquer la limite\, Francuska\, 2024\, 4′). \nOvaj kratki film želi potaknuti na razmišljanje o povijesti izraelsko-palestinskog sukoba evocirajući performans The Green Line koji je 2004. godine kreirao umjetnik Francis Alÿs. \nOznačiti granicu temelji se na nemontiranim snimkama iz filma i multimedijskog projekta Soba sjena Camila Restrepa. Namjera je Sobe sjena izdvojiti umjetnička djela\, filmove i knjige koji raspravljaju o ulozi slika (i reprezentacija općenito) kao vektora ideologija ili potencijalnih oruđa emancipacije. \nCamilo Restrepo rođen je u Medellínu (Kolumbija) 1975. godine a živi i radi u Francuskoj. Nakon studija vizualnih umjetnosti na pariškoj École des Beaux- Arts počinje se baviti filmom. Član je L’Abominable\, filmskog laboratorija koji vode umjetnici. Njegovi su filmovi prikazivani i nagrađivani na prestižnim filmskim festivalima poput Cannesa\, Toronta i New Yorka. Dvaput je osvojio nagradu Pardino d’Argento u Locarnu. Njegov dugometražni prvijenac Los Conductos (2020) osvojio je GWFF Best First Feature Award za najbolji prvi film na Berlinaleu. Predaje na raznim sveučilištima te umjetničkim i filmskim školama\, uključujući Elías Querejeta Zine Eskola u sklopu koje je razvio projekt Soba sjena. Na prethodnim izdanjima Subversive Film Festivala prikazani su njegovi filmovi Impresije o ratu (2015)\, La bouche (2017) i Los Conductos (2020).
URL:https://dokukino.net/film/18-sff-smrt-prijateljstva-oznaciti-granicu/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni,Kratkometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/05/plakat_B1_2025-eng.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250523T170000
DTEND;TZID=UTC:20250523T183000
DTSTAMP:20260426T115316
CREATED:20250513T213541Z
LAST-MODIFIED:20250518T134703Z
UID:21833-1748019600-1748025000@dokukino.net
SUMMARY:18. SFF: Filmski festivali u doba genocida (panel)
DESCRIPTION:U sklopu panela propitat ćemo mogućnosti angažirane filmske proizvodnje te kustoskih i reprezentacijskih politika koje se protive prisvajanju borbene slike i normalizaciji sudjelovanja naših vlada u genocidnim politikama a koje se manifestiraju kroz podršku i različite oblike suradnje s Izraelom. S gostima koji su se na različite načine angažirali u reorganizaciji kino-događaja u svojim sredinama\, kao odgovoru na represiju i ušutkavanje kojem svjedočimo od trenutka eskalacije terora nad palestinskim narodom\, dotaknut ćemo se pitanja održivosti\, važnosti (re)organizacije te štrajka i bojkota filmskih radnika i radnica u ovim trenucima\, kao i mogućnosti da se boljom organiziranošću stvore stvarna mjesta otpora i slobode koja posežu za materijalnim i konkretnim alatima solidarnosti\, a ne samo simboličkim gestama. Osim vlastitih organizacijskih iskustava podijelit ćemo i što nam služi kao inspiracija i bazen znanja te na što se oslanjamo u teoriji i praksi kada mislimo drugačiju cirkulaciju filmske slike koja zaobilazi visoko kompetitivne programe koji uglavnom prisvajaju borbu na terenu i pretvaraju je u robu za festivalsku publiku. \nsudjeluju: Mel Kalfanti (Positively Different Short Film Festival\, Atena)\, Marta Baradić (kino Katarina\, Pula)\, Bilge E. (On Strike: Screenings & Talks Striking Berlinale\, Berlin)\, Danilo Mladenović i Nikola Uzelac (Blokadni FEST\, Beograd) \nmoderira: Karla Crnčević (UNSEEN\, Zagreb)
URL:https://dokukino.net/film/18-sff-filmski-festivali-u-doba-genocida-panel/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Događaj
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/05/plakat_B1_2025-eng.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250523T110000
DTEND;TZID=UTC:20250523T130000
DTSTAMP:20260426T115316
CREATED:20250328T173814Z
LAST-MODIFIED:20250516T162233Z
UID:21867-1747998000-1748005200@dokukino.net
SUMMARY:Doku-matineja: Pod sretnom zvijezdom
DESCRIPTION:Luciana je talijanska astrologinja\, vjeruje da na život utječe položaj sazviježđa u trenutku našeg rođenja. Želimo li promijeniti svoj život dovoljno je posjetiti mjesto s povoljnom konstelacijom na svoj rođendan: dan na koji svake godine dobijemo priliku da se „iznova rodimo“. Brojni ljudi kontaktiraju Lucianu u vezi svojih problema\, film prati njihove priče i rođendanska putovanja. Ispod humorističnog raspoloženja\, ovaj film je empatična potraga za smislom u kozmosu ispunjenim kaosom. \nFilm prikazujemo na novom izdanju programa Doku-matineja\, namijenjenog posjetiteljima treće životne dobi\, a nakon projekcije slijedi razgovor o filmu koji će voditi psihologica i geštalt psihoterapeutkinja Mia Rukavina. \nFestivali i nagrade: \n\nVENICE FILM FESTIVAL 2024 – konkurencija (‘Orizzonti’) (svjetska premijera)\, TORONTO IFF 2024 – TIFF Docs selekcija\, JIHLAVA IDDF 2024 – Czech Joy selekcija\, ZagrebDox 2025 – regionalna konkurencija (hrvatska premijera) \n\n  \nPeter Kerekes je nagrađivani slovački redatelj rođen 1973. g. u Košicama. Režirao je brojne nagrađivane dokumentarce. Iako je isprva želio režirati igrane filmove\, njegov prvi dokumentarac o slovačkom pjesniku Eriku Grochu usmjerio je njegov interes prema ovoj formi filmskog izražavanja. Od 2003. radi s istim konsolidiranim kreativnim timom: direktorom fotografije Martinom Kollarom i montažerom Marekom Sulikom. Režirao je nagrađivane dokumentarce poput “Baršunasti teroristi” (2013) i “Kuhanje povijesti” (2009).
URL:https://dokukino.net/film/pod-sretnom-zvijezdom-dokumatineja/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/03/PodSretnomZvijezdom_EKRAN.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250522T200000
DTEND;TZID=UTC:20250522T213000
DTSTAMP:20260426T115316
CREATED:20250513T212349Z
LAST-MODIFIED:20250513T212349Z
UID:21810-1747944000-1747949400@dokukino.net
SUMMARY:18. SFF: Efekt Bijele kuće
DESCRIPTION:Prije tridesetak godina svijet je bio spreman zaustaviti globalno zatopljenje. Koristeći se isključivo arhivskim materijalima Efekt Bijele kuće isporučuje dramatičnu priču o nastanku klimatske krize i dokumentira kako je politička bitka tijekom predsjedničkog mandata George H.W. Busha starijeg promijenila tijek povijesti. Arhivski vérité pokazuje kako ključna prilika da se poduzmu stvarne mjere protiv globalnog zatopljenja nije samo propuštena nego namjerno potkopana. U potpunosti satkan od arhivskog materijala\, dokumentarac se fokusira na ključne godine Busheve administracije\, od 1988. do 1992. kada je cijela Amerika osvijestila stvarnost globalnog zatopljenja i Bush je obećao upotrijebiti „efekt Bijele kuće“ kako bi se uhvatio u koštac s njim. Frustrirajuć i nepobitan prikaz prošlih događanja\, Efekt Bijele kuće\, prati njihov kauzalni slijed s potresnom preciznošću\, razotkrivajući koliko je šuplje to obećanje postalo kada se Bush našao u klinču između svojeg šefa kabineta Johna Sununua i moćnih industrijskih brokera s jedne strane i šefa Agencije za zaštitu okoliša Billa Reillyja i klimatologa s druge strane. Dok se svijet 1992. pripremao za Summit za Zemlju u Rio de Janeiru\, Bush se suočio sa sve većim pritiskom da donese odluku koja će promijeniti tijek povijesti. Kulminacija se odigrala u vidu potkopavanja globalnog sporazuma za postavljanje strogih ograničenja emisije od strane SAD-a\, pripremajući pozornicu za sve vreliju\, opasniju i polariziraniju budućnost kojoj danas gledamo u oči. \nNagrade i festivali:  \nTelluride Film Festival (2024) – svjetska premijera; IDFA (2024); Camden International Film Festival (2024); Hamptons Film Festival (2024); Festival do Rio (2024); CPH:DOX (2025); Dokfest Munchen (2025); One World (2025) \n  \n\nBonni Cohen hvaljena je redateljica dokumentarnih filmova i kreativna producentica te suosnivačica Actual Filmsa i Catapult Film Funda. \nPedro Kos redatelj je i montažer\, nedavno je zajedno s Jonom Shenkom režirao dokumentarni kratki film Lead Me Home (2021)\, koji je bio nominiran za Oscara. \nJon Shenk redatelj je i snimatelj nominiran za Oscara\, kao i suosnivač Actual Filmsa.
URL:https://dokukino.net/film/18-sff-efekt-bijele-kuce/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Dugometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/05/plakat_B1_2025-eng.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=UTC:20250522T180000
DTEND;TZID=UTC:20250522T193000
DTSTAMP:20260426T115316
CREATED:20250513T204826Z
LAST-MODIFIED:20250513T205722Z
UID:21758-1747936800-1747942200@dokukino.net
SUMMARY:18. SFF: Hommage: Jocelyne Saab – Program 2
DESCRIPTION:Palestinke  / Les femmes palestiniennes   dokumentarni\, 1974.\, u boji\, Francuska\, 16 mm\, 16 min. \nPalestinske žene\, često zaboravljene žrtve Izraelsko-palestinskog sukoba\, ovdje su dobile prostor u kojem se mogu izraziti. \n Godine 1973. režirala sam ‘Palestinske žene’ za Antenne 2. Željela sam prikazati te žene\, palestinske borkinje u Siriji\, u vrijeme kada je bilo tako malo njihovih slika. To je bilo tik pred Sadaatov posjet Izraelu – situacija je vrlo napeta. Dok montiram film u prostorijama Antenne 2\, Paul Nahon\, tadašnji voditelj Odjela za inozemnu redakciju\, zgrabi me za ovratnik i izvede me van iz montažne sobe. ‘Palestinske žene’ ostaju nedovršene i nikad se ne prikazuju na televiziji. \n  \nFront odbijanja / Le front du refus   dokumentarni\, 1975\, u boji\, Francuska\, 16 mm\, 10 min. \nAko mir nije moguć\, svaki potez ima svoje opravdanje u obrani političkog cilja. To je moto bombaša samoubojica\, koji djeluju na fronti koja odvaja palestinske teritorije od zemlje koju odbijaju prihvatiti – izraelske države. Jocelyne Saab dokumentira te adolescente\, u dobi od 16 do 20 godina\, koji svaki dan treniraju u tajnoj podzemnoj bazi kako bi postali bombaši samoubojice. \n  \nJužni Libanon\, povijest sela pod opsadom /  Sud-Liban: histoire d’un village assiégé   dokumentarni\, 1976\, u boji\, Francuska\, 16 mm\, 13 min. \nPrimirje objavljeno 21. listopada 1976. omogućuje fedajinu da preuzme od desničarske milicije ono što je nekad bio teritorij Fatah sve do napuštanja 1970. Sirijci i Izraelci udružuju se kako bi neutralizirali ovu palestinsku „autonomnu silu“ i stavili pod opsadu dva pogranična libanonska sela\, Hanine i Kfarchouba\, prije nego što će ih napasti. \n  \nPismo iz Bejruta / Rissala min Beirut   dokumentarni\, 1978.\, u boji\, Libanon\, 16 mm\, 52 min. \nTri godine nakon izbijanja građanskog rata redateljica se vraća u svoj grad na nekoliko mjeseci. Živeći između zemlje pogođene ratom i zemlje koja uživa mir\, pokušava se ponovno prilagoditi svakodnevnici Bejruta. Javni prijevoz u gradu više ne postoji\, no redateljica uskrisuje stari autobus\, provocirajući mučan povratak u normalu u gradu usred rata: ljudi se uspinju na autobus koji vide kao sigurno mjesto. \n  \nJocelyne Saab (1948. – 2019.) bila je francusko-libanonska redateljica i umjetnica. Kao ratna reporterka\, redateljica dokumentaraca i fikcije te videoumjetnica\, razvila je vlastiti jezik i izražajna sredstva kojima osuđuje nepravdu i bori se za bolje društvo. Poznata je po svojoj podršci narodu Palestine i dokumentarnom radu za vrijeme Libanonskoga građanskog rata (1975. – 1990.)\, ali i po svojem filmu Dunia\, snimljenom u Egiptu\, koji se tematski suprotstavlja usponu fundamentalizma u toj zemlji. Njezini filmovi odražavaju velike društvene i antikolonijalne borbe dvadesetoga stoljeća: Front Polisario u Zapadnoj Sahari\, Iran nakon Iranske revolucije 1979.\, Egipat za vrijeme prosvjeda za kruh 1977. i uspona fundamentalizma u osamdesetima. Saigonska dama portret je žene koja se prisjeća maquis – pokreta otpora i borbe vijetnamskih komunista protiv Amerikanaca.
URL:https://dokukino.net/film/18-sff-hommage-jocelyne-saab-program-2/
LOCATION:Dokukino KIC\, Preradovićeva 5
CATEGORIES:Kratkometražni
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://dokukino.net/wp-content/uploads/2025/05/plakat_B1_2025-eng.jpg
END:VEVENT
END:VCALENDAR